Mentalno zdravlje i klimatske promjene: Sažetak politike

Klimatske promjene rastuća su globalna kriza. Njegova je veličina već masivna, a s nedjelovanjem i dalje raste. Posljedica su akutne opasnosti, kao što su uragani, poplave i šumski požari, te sporije prijetnje, kao što su promjene ekosustava, nesigurnost opskrbe hranom i vodom te gubitak mjesta i kulture. 

Klimatske promjene jedna su od brojnih globalnih prijetnji okolišu. Učinci neodrživih ljudskih aktivnosti, kao što su krčenje šuma, propadanje ekosustava te iscrpljivanje i gubitak bioraznolikosti, i gospodarstva koja ovise o fosilnim gorivima dovode do nesigurnosti opskrbe vodom i hranom, onečišćenja zraka i onečišćenja zemljišta, rijeka i oceana. Sve to ima mjerljiv negativan učinak na ljudsko zdravlje, mentalno zdravlje i dobrobit te dodatno pogoršava klimatsku krizu.

Ne samo da je priroda bitna za ljudsko postojanje, već su mnoge njezine funkcije i doprinosi nezamjenjivi. 

Proučavajući utjecaj tih promjena na pojedince i zajednice, istraživači i službenici javnog zdravstva uglavnom su se usredotočili na fizičko zdravlje. Međutim, klimatske promjene pogoršavaju i mnoge socijalne i okolišne čimbenike rizika za mentalno zdravlje i psihosocijalne probleme te mogu dovesti do emocionalnih poteškoća, razvoja novih mentalnih zdravstvenih stanja i pogoršanja situacije za osobe koje već žive s tim stanjima. Stoga u pripremi za ovu rastuću izvanrednu situaciju i odgovoru na nju postoji sve veća potreba za pružanjem potpore mentalnom zdravlju i psihosocijalne potpore (MHPSS). U tom je kontekstu ovo izvješće SZO-a sažetak politike o povezanosti mentalnog zdravlja i klimatskih promjena.