Mentalno zdravlje i okoliš: Kako europske politike mogu bolje odražavati utjecaj uništavanja okoliša na mentalno zdravlje i dobrobit ljudi

Mentalno zdravlje ključna je sastavnica dobrobiti ljudi, no mentalni poremećaji kao što su depresija i tjeskoba pogađaju više od jednog od šest građana EU-a, što predstavlja znatno osobno i društveno opterećenje. Osim toga, procjenjuje se da loše mentalno zdravlje Europu košta više od 600 milijardi EUR godišnje ili više od 4 % BDP-a, od čega trećina odlazi na izravne rashode za zdravstvenu skrb. Opće je dokumentirano da mentalno zdravlje i dobrobit ljudi proizlaze iz složenog međudjelovanja genetskih, psiholoških, društvenih i životnih čimbenika te izloženosti okolišu. Slijedeći sve više dokaza o lošem stanju našeg okoliša, među ostalim o našoj nemogućnosti da spriječimo odbjegle klimatske promjene i gubitak prirode, građani EU-a sve više pozivaju vlade da pojačaju djelovanje.

Cilj je ovog rada odgovoriti na tu potrebu preispitivanjem dostupnih znanstvenih dokaza o korelaciji između okoliša i mentalnog zdravlja i dobrobiti ljudi u Europi. Kao prvo, promatra degradaciju okoliša i onečišćenje kao prijetnju mentalnom zdravlju, a kao drugo, prirodu kao pokretača dobrog mentalnog zdravlja i uloge prirode u liječenju mentalnih poremećaja. Njegova struktura logično teče od pregleda različitih okolišnih odrednica mentalnog zdravlja prema mogućim rješenjima i mjerama ublažavanja putem prirode, usluga ekosustava i općeg poboljšanja okoliša. U radu se također raspravlja o tome kako je međudjelovanje okoliša i mentalnog zdravlja uključeno u glavne političke dokumente i predlažu se načini za daljnju integraciju.

U dokumentu se utvrđuje niz preporuka za politike kako bi se potaknulo poboljšanje mentalnog zdravlja i zdravlja okoliša te osiguralo dosljedno razmatranje učinka okoliša na mentalno zdravlje i dobrobit u relevantnim politikama EU-a i država članica. Osmišljava se i prijedlog za djelovanje na lokalnoj razini te za rješavanje nejednakosti i aspekata okolišne pravde.