Modeliranje scenarija potražnje i dostupnosti vode za sadašnju i buduću uporabu zemljišta i klimu u slivu rijeke Save

170 Simulacije s LISFLOOD vodnim resursima za 30-godišnja razdoblja s različitim kombinacijama prenamjene zemljišta i klimatskih promjena ocijenjene su s obzirom na njihov utjecaj na povezanost vode, hrane, energije i okoliša u slivu rijeke Save.
Kad je riječ o slivu rijeke Save, u ovom smo istraživanju utvrdili da intenzivnija navodnjavana poljoprivreda ima potencijal za znatno povećanje prinosa usjeva, ali nema dovoljno vodnih resursa da bi se to ostvarilo. Isto tako, ako bi se navodnjavanje drastično povećalo, to bi negativno utjecalo na druge sektore, kao što su energetski sektor (smanjena dostupnost vode za hlađenje, potencijalno manje vode ponekad proizvodi hidroenergiju), plovidba (češći i niži niski tokovi) i okoliš (povrede okolišnih uvjeta ili minimalnih uvjeta protoka).
Učinci na vodne resurse bili bi značajniji zbog povećanog navodnjavanja kako bi se povećao prinos usjeva, npr. kukuruza. To bi dovelo do povećanja potražnje za vodom s 2216 Mm3 godišnje na 3337 Mm3 godišnje. Ukupna potražnja za vodom u slivu rijeke Save dodatno bi se povećala na oko 6000 Mm3 godišnje ako kombiniramo povećane projekcije navodnjavanja i klime do 2100. godine. Prosječni simulirani prinos kukuruza mogao bi se povećati s 5,7 tona/ha u sadašnjim uvjetima na 9,9 tona/ha u slučaju povećanog i optimalnog navodnjavanja. Ta znatna povećanja navodnjavanja, koja bi dovela i do znatnog povećanja prinosa usjeva, dovela bi do nestašice vode u dijelovima sliva rijeke Save. Također, jednostavno nema dovoljno vode za navodnjavanje svih područja koja su ograničena vodom za rast usjeva.

Postojeći planovi navodnjavanja i navodnjavanje područja koja su prethodno bila opremljena za navodnjavanje (prema FAO-u) čine se izvedivijima sa stajališta vodnih resursa.
Predviđa se da će vrhunci poplava ostati nepromijenjeni kao posljedica predviđenih prenamjena zemljišta do 2050. za sliv rijeke Save. Međutim, predviđanjima klimatskih promjena simuliramo ukupno povećanje vrhunaca poplava od 13 % za razdoblje 2011. – 2040. i povećanje od 23 % za razdoblje 2071. – 2100.
Niski tokovi rijeka umjereno se smanjuju u scenarijima za razdoblje 2011.–2040. Predviđa se da će se za kraj stoljeća od 2071. do 2100. vrijednosti niskog protoka umjereno povećati u usporedbi s kontroliranom klimom od 1981. do 2010. Prekomjerno navodnjavanje dovelo bi do znatnog smanjenja ispuštanja niskog protoka za 50 – 60 %. Kad je riječ o ekološkim tokovima, mogu se iznijeti slična opažanja.

Ovi trendovi mogu utjecati na plovidbu glavnom rijekom Savom.
Predviđa se da će se dostupnost
vode za proizvodnju energije – hidroenergije i rashladne vode za termoelektrane i nuklearne elektrane – smanjiti za prosječno 3,3 % za 2030. u skladu s RCP4.5, dok bi RCP8.5 doveo do povećanja od 1,3 %. Simulacije s kraja stoljeća daju 17,6% veći Q50 za RCP4.5 i 23,1% veći za RCP8.5. Prekomjerno navodnjavanje moglo bi utjecati na dostupnost vode za proizvodnju električne energije, posebno za rashladne termoelektrane. Spremnici hidroenergije mogli bi se pretvoriti u višenamjenske spremnike koji bi služili i za potrebe nizvodnog navodnjavanja i za kontrolu poplava te bi stoga služili za višestruke svrhe.