Modeliranje scenarija potražnje i dostupnosti vode za sadašnje i buduće korištenje zemljišta i klime u slivu rijeke Save

Ocijenjeno je 170 simulacija s vodnim resursima LISFLOOD za 30-godišnja razdoblja s različitim kombinacijama prenamjene zemljišta i klimatskih promjena s obzirom na njihov utjecaj na povezanost vode, hrane, energije i okoliša u slivu rijeke Save.
Za sliv rijeke Save u ovoj smo studiji otkrili da intenzivnija navodnjavana poljoprivreda ima potencijal za znatno povećanje prinosa usjeva, ali nema dovoljno vodnih resursa da se to ostvari. Osim toga, ako bi se navodnjavanje drastično povećalo, negativno bi se utjecalo na druge sektore, kao što su energetski sektor (smanjena dostupnost rashladne vode, potencijalno manje vode ponekad proizvodi hidroenergiju), plovidba (češći i niži niski tokovi) i okoliš (kršenje okolišnih uvjeta ili minimalnih uvjeta protoka).
Učinci na vodne resurse bili bi značajniji zbog povećanog navodnjavanja kako bi se povećao prinos usjeva, npr. kukuruza. To bi dovelo do povećanja potražnje za vodom s 2216 Mm3 godišnje na 3337 Mm3 godišnje. Ukupna potražnja za vodom u slivu Save dodatno bi se povećala na oko 6000 Mm3 godišnje ako kombiniramo povećanje navodnjavanja i klimatske projekcije do 2100. godine. Prosječni simulirani prinos kukuruza mogao bi se povećati s 5,7 tona/ha u sadašnjim uvjetima na 9,9 tona/ha u slučaju povećanog i optimalnog navodnjavanja. Ta znatna povećanja navodnjavanja, koja bi dovela i do znatnog povećanja prinosa usjeva, dovela bi do nestašice vode u dijelovima sliva Save. Također, jednostavno nema dovoljno vode za navodnjavanje svih područja koja su ograničena vodom za rast usjeva.

Postojeći planovi navodnjavanja i navodnjavanje područja koja su prethodno bila opremljena za navodnjavanje (prema FAO-u) čine se izvedivijima iz perspektive vodnih resursa.
Predviđa se da će vrhunci poplava ostati nepromijenjeni kao posljedica predviđenih promjena u korištenju zemljišta do 2050. za sliv rijeke Save. Međutim, s projekcijama klimatskih promjena simuliramo ukupno povećanje najviših razina poplava od 13 % za razdoblje 2011. – 2040. i povećanje od 23 % za razdoblje 2071. – 2100.
Niski tokovi rijeka umjereno se smanjuju za scenarije za razdoblje 2011.–2040. Predviđa se da će se krajem stoljeća od 2071. do 2100. vrijednosti niskog protoka umjereno povećati u usporedbi s kontrolom klime 1981. – 2010. Prekomjerno navodnjavanje dovelo bi do ozbiljnog smanjenja ispuštanja niskog protoka s 50-60%. Što se tiče ekoloških tokova, mogu se napraviti slična opažanja.

Ti trendovi mogu utjecati na plovidbu glavnom rijekom Savom.
Predviđa se da će se dostupnost
vode za proizvodnju energije – hidroenergije i rashladne vode za termoelektrane i nuklearne elektrane – smanjiti za prosječno 3,3 % do 2030. u okviru RCP4.5, dok bi RCP8.5 doveo do povećanja od 1,3 %. Simulacije s kraja stoljeća daju 17,6 % veći Q50 za RCP4.5 i 23,1 % veći za RCP8.5. Prekomjerno navodnjavanje moglo bi utjecati na dostupnost vode za proizvodnju električne energije, posebno za rashladne termoelektrane. Hidroenergetski rezervoari mogli bi se pretvoriti u višenamjenske rezervoare, koji bi služili i za potrebe navodnjavanja nizvodno i za kontrolu poplava te bi stoga služili višestrukim namjenama.