Izgledi za prilagodbu klimatskim promjenama u planinama zapadnog Balkana

Zapadni Balkan planinska je regija i žarište klimatskih promjena. Općenito, predviđa se da će klimatski ekstremi postati češći, uključujući znatno povećanje broja ekstremnih toplinskih događaja. U zimskim mjesecima očekuju se veće količine oborina, dok se predviđa da će ljeta postati još suša. Klimatske nepogode specifične za planine uključuju smanjeni snježni pokrivač (do 50 dana manje do 2050. na Dinarskom luku); sve češća pojava zimskih i proljetnih poplava zbog intenzivnih oborina i ubrzanog topljenja snijega; povećanje učestalosti i intenziteta šumskih požara; obilne snježne padaline i ekstremne hladnoće; pojava novih prijenosnika bolesti; te smanjenje godišnjeg ispuštanja rijeka i razdoblja niskog protoka. Mnogi od tih utjecaja nisu samo budući problem, već i današnja briga.

U nedostatku odgovarajućih mjera prilagodbe ključni rizici za regiju koji proizlaze iz tih opasnosti uključuju gospodarske gubitke i gubitke sredstava za život, povećanu smrtnost i morbiditet, smanjenu javnu sigurnost, narušeno funkcioniranje ekosustava i gubitak vrsta te smanjenu energetsku sigurnost zbog nestašice vode.

U toj se procjeni analiziraju postojeće sektorske politike u mjeri u kojoj se njima mogu riješiti najhitniji rizici povezani s klimatskim promjenama te stvaraju li pozitivne učinke za socioekonomski sustav i lokalne zajednice. Za većinu utvrđenih ključnih klimatskih rizika postoje nedostaci. Najčešći nedostaci uključuju neodgovarajuću pokrivenost politika na različitim razinama (npr. regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj); nedostatak institucionalne koordinacije (uključujući mehanizme) među sektorima; nedostatak ili ograničena vertikalna integracija EU-a u lokalne uprave; te ograničeni ili niski financijski kapaciteti za financiranje mjera prilagodbe. U nekim slučajevima ne postoje politike za rješavanje postojećih ili budućih rizika.