Prioriteti za zaštitu zdravlja od klimatskih promjena u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije: nedavne regionalne aktivnosti

Povećavaju se dokazi o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje. Zdravstveni sustavi moraju se pripremiti i postupno prilagoditi učincima klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske uvjete.

Izgaranje fosilnih goriva kao pokretač klimatskih promjena predstavlja ogroman teret bolesti. S druge strane, smanjenjem emisija stakleničkih plinova u svim sektorima ostvarit će se dodatne koristi za zdravlje. Ako sve zemlje ispune Pariški sporazum do 2030., godišnji broj preuranjenih smrti koje se mogu izbjeći mogao bi iznositi 138 000 u cijeloj europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Nekoliko međunarodnih okvira promiče veću predanost zemalja provedbi potrebnih prilagodbi u zdravstvenom sektoru i rješavanju zdravstvenih pitanja u mjerama prilagodbe u drugim sektorima. SZO ima mandat od svojih država članica za utvrđivanje rješenja i pomoć u sprečavanju ili smanjenju učinaka na zdravlje, uključujući učinke klimatskih promjena.

Nacionalne vlade i dalje uspostavljaju javnozdravstvene mjere prilagodbe kojima se zdravstvena zajednica obrazlaže i potiče na djelovanje u pogledu klimatskih promjena. Učinkoviti nacionalni odgovori na klimatske rizike zahtijevaju strateške analize trenutačnih i očekivanih prijetnji. Zdravstveni djelatnici trebaju imati proaktivnu ulogu u promicanju zdravstvenih argumenata i dokaza u oblikovanju nacionalnih odgovora na prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje. U tu je svrhu potrebno dodatno ojačati kapacitete zemalja kako bi se utvrdili i uklonili lokalni zdravstveni rizici koje predstavljaju klimatske promjene te razvile, provele i ocijenile intervencije usmjerene na zdravlje s pomoću integriranih pristupa. Izgradnja ekološki održivih zdravstvenih ustanova otpornih na klimatske promjene ključan je stup vodstva zdravstvenog sektora u borbi protiv klimatskih promjena.