Kriteriji kvalitete za nacionalne planove prilagodbe u području zdravstva

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira Nacionalni plan prilagodbe zdravstvu(HNAP) kao plan koji je izradilo Ministarstvo zdravstva neke zemlje u okviru postupka nacionalnog akcijskog plana. Razvoj HNAP-a ključan je za: osiguravanje određivanja prioriteta djelovanja za rješavanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje na svim razinama planiranja; povezivanje zdravstvenog sektora s nacionalnim i međunarodnim planovima za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući stavljanje većeg naglaska na posredne zdravstvene koristi mjera ublažavanja i prilagodbe u drugim sektorima; promicanje i olakšavanje koordiniranog i uključivog planiranja u području klimatskih promjena i zdravlja među dionicima u području zdravstva na različitim razinama vlasti i u sektorima koji određuju zdravlje; te poboljšanje pristupa zdravstvenog sektora financiranju borbe protiv klimatskih promjena. U HNAP-u se navode mjere za izgradnju zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene i zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene koji mogu predvidjeti klimatske promjene, apsorbirati ih i transformirati se u njima kako bi se zaštitilo zdravlje stanovništva i istodobno poboljšalo upravljanje drugim prijetnjama zdravlju.

WHO je objavio smjernice za razvoj HNAP-a u kojima se opisuju načela i temeljni koncepti nacionalnog procesa planiranja prilagodbe zdravlju, ključni elementi prilagodbe zdravlja klimatskim promjenama i koraci u razvoju plana. Smjernice SZO-a o HNAP-u usklađene su s tehničkim smjernicama za oblikovanje i provedbu nacionalnih akcijskih planova koje je izradilastručna skupina za najmanje razvijenezemlje (LEG). Osim toga, SZO je razvio operativni okvir za izgradnjuzdravstvenih sustava otpornih naklimatske promjene, kojim se zemlje usmjeravaju u razvoju sustavnog i sveobuhvatnog pristupa rješavanju učinaka klimatskih promjena na zdravlje. Potiče se fleksibilan pristup prilagođen kontekstu koji je usmjeren na pojedinu zemlju i u njezinu je vlasništvu. HNAP bi se trebao temeljiti na najboljim dostupnim dokazima i biti sveobuhvatan u pogledu obuhvaćanja relevantnih klimatskih osjetljivih zdravstvenih rizika i predloženih mjera za jačanje otpornosti zdravlja. Trebao bi uključivati izvedivplan provedbe s konkretnim rokovima, ulogama i odgovornostima za svaku mjeru prilagodbe te plan praćenja i evaluacije koji uključuje mogućnosti za redovite revizijei ažuriranja HNAP-a. Postupkom i konačnim planom također bi se trebale maksimalno povećati sinergije među sektorima, posebno sektorima koji određuju zdravlje, te promicati međusektorska suradnja i suradnja u području zdravlja.

 Kriteriji kvalitete za nacionalne planove prilagodbe u zdravstvu (HNAP) predstavljaju primjere dobre prakse u razvoju HNAP-a kako bi se zemljama pomoglo u razvoju sveobuhvatnog, izvedivog i provedivog plana. Kriteriji su također namijenjeni usmjeravanju zemalja u postavljanju temelja za dugoročni iterativni proces HNAP-a. Predloženi kriteriji nisu preskriptivni i trebalo bi ih prilagoditi dinamičnim okolnostima u pojedinim zemljama, nesigurnim i promjenjivim klimatskim uvjetima te novim znanjima i tehnologijama.

Kriteriji kvalitete za HNAP-ove obuhvaćaju šest tematskih područja:

1. Vodstvo i poticajno okruženje
2. Međusektorska koordinacija i usklađenost politika
3. Sveobuhvatno obuhvaćanje klimatski osjetljivih zdravstvenih rizika
4. Sveobuhvatno obuhvaćanje mogućnosti i mjera prilagodbe
5. Resursi
6. Praćenje, evaluacija i izvješćivanje.