Kvantitativna procjena rizika učinaka klimatskih promjena na odabrane uzroke smrti, 2030. i 2050.

Buduća uzročno-posljedična smrtnost 2030. i 2050. (u nedostatku klimatskih promjena) procijenjena je primjenom metoda regresije za tri razvojne budućnosti: osnovni slučaj, visok rast i bez scenarija rasta. Globalni klimatski i zdravstveni modeli razvijeni su za niz zdravstvenih ishoda za koje se zna da su osjetljivi na klimatske promjene: smrtnost povezana s vrućinom u starijih osoba, smrtnost povezana s poplavama obale, smrtnost povezana s bolestima proljeva u djece mlađe od 15 godina, ugrožena i smrtna populacija malarije, ugrožena i smrtna populacija denga groznice, pothranjenost (zaostajanje) i povezana smrtnost. Buduće klimatske promjene obilježene su scenarijem srednje visokih emisija (A1b) koji se provodi kroz tri klimatska modela. Protučinjenični scenarij bio je budući svijet s rastom stanovništva i gospodarskim razvojem, ali s osnovnom klimom (1961. – 1990.). Godišnji teret smrtnosti zbog klimatskih promjena procijenjen je za svjetske regije. Za većinu razmatranih putova rezultati odražavaju i pozitivne i negativne učinke na zdravlje. Nesigurnost modela procijenjena je za svaki ishod, u mjeri u kojoj je to tehnički moguće.

U usporedbi s budućnošću bez klimatskih promjena, za 2030. predviđaju se sljedeći dodatni smrtni slučajevi: 38 000 zbog izloženosti toplini u starijih osoba, 48 000 zbog proljeva, 60 000 zbog malarije i 95 000 zbog pothranjenosti u djetinjstvu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa dramatičan pad smrtnosti djece, a to se odražava u smanjenju utjecaja dječje pothranjenosti i bolesti proljeva na klimatske promjene u razdoblju od 2030. do 2050. S druge strane, predviđa se da će se do 2050. povećati broj smrtnih slučajeva povezanih s izloženošću toplini (više od 100 000 godišnje). Učinci su najveći u scenariju niskog gospodarskog rasta zbog viših stopa smrtnosti predviđenih u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Predviđa se da će do 2050. učinci klimatskih promjena na smrtnost biti najveći u južnoj Aziji. Ti rezultati upućuju na to da će klimatske promjene znatno utjecati na zdravlje djece do 2030.

Prema osnovnom socioekonomskom scenariju procijenjeno je da će u razdoblju od 2030. do 2050. godišnje biti oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva zbog klimatskih promjena. Te brojke ne predstavljaju predviđanje ukupnih učinaka klimatskih promjena na zdravlje jer nije bilo moguće kvantificirati nekoliko važnih uzročnih putova.