Odgovor urbanog toplinskog stresa na toplinske valove u Ateni (1960. – 2017.)

U mnogim europskim gradovima toplinski stres raste ljeti. Gradovi istočnog Sredozemlja, kao što je Atena, najranjiviji su.

Veliko urbano područje Atene doživjelo je sve veće trendove u temperaturi zraka općenito i učestalosti toplinskih valova, posebno od sredine 1970-ih. Godišnji broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 35°C se povećava, kao i broj dana s ekstremnim toplinskim stresom.

Toplinski stres nije određen samo temperaturom zraka, već i drugim parametrima, poput brzine vjetra, vlažnosti i insolacije. Oni također određuju kako doživljavamo vrući dan. Ti se parametri mogu kombinirati u indekse toplinskog stresa. Ovi indeksi toplinskog stresa bolje odražavaju toplinsku udobnost od same temperature. Za grad Atenu trendovi četiriju najčešće korištenih indeksa toplinskog stresa kvantificirani su za razdoblje od 1960. do 2017. na satnoj osnovi.

Rezultati pokazuju da je stanovništvo Atene izloženo značajnom, sve većem riziku od toplinskog stresa od 1960-ih, što se dodatno povećalo u posljednja dva desetljeća. To povećanje varira od 0,3 % po desetljeću do 0,9 % po desetljeću, ovisno o indeksu toplinskog stresa, a izražava se u dodatnom vremenu godišnje u kojem su stanovnici Atene izloženi uvjetima ekstremnog toplinskog stresa. Unatoč ovom statistički značajnom trendu tijekom cijelog razdoblja istraživanja, uočen je pad tijekom posljednjeg desetljeća.

Stanovništvo Atene izloženo je znatno višim razinama toplinskog stresa u posljednjih nekoliko desetljeća, u usporedbi s prošlim, tijekom noćnih sati, kada bi se ljudsko tijelo trebalo ohladiti. Vrijeme u kojem su ljudi izloženi velikom toplinskom stresu povećalo se brže noću nego u dnevnim uvjetima.

Pojava prvih uvjeta toplinskog stresa pomaknula se na ranije u godini. Pojava posljednjih uvjeta toplinskog stresa pomaknula se na kasnije tijekom godine. Kao rezultat toga, razdoblje izloženosti toplini se proširilo.