Preispitivanje okvira pokazatelja kojima se podupire urbanističko planiranje za otpornost i zdravlje

Javno zdravlje i njegova povezanost s urbanističkim planiranjem, upravljanjem rizicima, prirodnim kapitalom i izgrađenim okolišem gradova posljednjih su godina postali važniji nego ikad prije. Budući da Europa i dalje postaje sve urbanija, suočava se s novim zdravstvenim izazovima koje pokreću mnogi čimbenici, uključujući demografske promjene, dinamiku migracija, gospodarski rast, pritiske na okoliš, klimatsku krizu i nedavnu krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Zbog tog širokog raspona pokretača zdravstvenih rizika i unutarnjih pritisaka urbani sustavi postaju krhki, što negativno utječe na kvalitetu života i dobrobit građana.

U ovoj se studiji ocjenjuje relevantnost i primjenjivost postojećih urbanih pokazatelja za izgradnju otpornijih i zdravijih gradova putem urbanističkog planiranja. Kako bi se osigurala cjelovitija perspektiva rizika za zdravlje u gradovima, upotrebljava se koncept „otpornosti gradova” kao novi način planiranja gradova za sprečavanje, pripremu, ublažavanje i prilagodbu ne samo šokovima nego i stresovima i izazovima, s ciljem izgradnje otpornosti boljim prikupljanjem informacija, politikama, planovima i inicijativama. Budući da su pokazatelji i podaci ključni za procjenu rizika za zdravlje u gradovima i upravljanje njima jer pružaju ključne informacije utemeljene na dokazima kojima se olakšava donošenje odluka i poduzimanje mjera, u ovoj se studiji razmatra nekoliko pitanja: Procjenjuju li se postojećim okvirima pokazatelja trenutačne sustavne ranjivosti gradova povezane s urbanističkim planiranjem, otpornošću i zdravljem? Odražavaju li urbana kretanja i njihovu povezanost sa zdravstvenim rizicima? Mogu li pomoći lokalnim akterima u utvrđivanju prioritetnih područja djelovanja i pružiti smjernice o tome kako poboljšati urbanističko planiranje i pripravnost za poboljšanje zdravlja i otpornosti?

Analiza je usmjerena na šest okvira odabranih za procjenu na temelju njihove relevantnosti za temu i opseg, političke i regionalne važnosti, javne dostupnosti i raznolikosti: pokazatelje ciljeva održivog razvoja (uključujući poveznice s Okvirom iz Sendaija i Pariškim sporazumom); okvir za praćenje Novog programa za gradove i povezani pokazatelji; popis pokazatelja otpornosti gradova na katastrofe Ureda Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i njegovu Dopunu o otpornosti sustava javnog zdravstva; pokazatelje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za otporne gradove; upitnik o sustavnosti rizika; i alat ThinkHazard!

Pristup procjeni sustavan je i njime se analizira odnos pokazatelja prema:

• trenutačno stanje urbanog okoliša – time se utvrđuju postojeće ranjivosti i prioritetna područja; i
• urbanističko planiranje i intervencije grada usmjerene na rizik – time se pruža ideja o tome kako se gradovi pripremaju zaučinke opasnosti i/ili ih ublažavaju.
  

Sekundarna analiza ispituje mogućnosti lokalne provedbe svakog okvira.