Izvješće iz 2019. The Lancet Countdown on health and climate change: osigurati da zdravlje djeteta koje se danas rodi ne bude definirano klimatskim promjenama

Izvješće pruža globalni pregled utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, kao i odgovor na klimatske promjene za zdravlje. Cilj mu je dodatno ojačati globalni sustav praćenja zdravlja i klimatskih promjena te pružiti pregled zdravlja i klimatskih promjena u 2018.

U području utjecaja klimatskih promjena, izloženosti i ranjivosti prati se pet pokazatelja, i to: zdravlje i vrućina, zdravlje i ekstremni vremenski uvjeti, globalni zdravstveni trendovi u pogledu bolesti osjetljivih na klimu, zarazne bolesti osjetljive na klimu te sigurnost opskrbe hranom i pothranjenost. Može se zaključiti da pokazatelji upućuju na pogoršanje izloženosti i ranjivosti u rasponu temperatura i oborina, uz smanjenje potencijala prinosa usjeva i povećanje vektorskog kapaciteta za niz bolesti osjetljivih na klimu. Te učinke najviše osjećaju zemlje s niskim i srednjim dohotkom diljem svijeta. Na mentalno zdravlje mogu na različite načine negativno utjecati toplinski valovi, gubitak imovine i gubitak sredstava za život zbog poplava ili migracija uzrokovanih klimatskim promjenama. Međutim, iako su utvrđene mnoge različite veze između klime i mentalnog zdravlja, one su vrlo društveno i kulturno posredovane.

U izvješću se razmatra i odgovor na klimatske promjene u području zdravlja prilagodbom, planiranjem i otpornošću u području zdravlja. Pokazatelji koji se ovdje upotrebljavaju su planiranje i procjena prilagodbe, usluge informiranja o klimi za zdravlje, provedba i primjena prilagodbe te potrošnja na prilagodbu za zdravstvene i zdravstvene aktivnosti. U poglavlju se zaključuje da se mnogi pokazatelji kreću u pozitivnom smjeru, ali odgovor zdravstvene zajednice na prilagodbu i dalje je prilično spor. Povećao se broj zemalja s nacionalnim planovima prilagodbe za zdravlje i broj zemalja i gradova koji su procijenili zdravstvene rizike i ranjivosti, zajedno s rashodima za prilagodbu zdravlju. Prije provedbe potrebno je temeljito razmotriti najbolje mogućnosti prilagodbe.

Drugi dijelovi izvješća usmjereni su na mjere ublažavanja i dodatne koristi za zdravlje, ekonomiju i financije te javni i politički angažman.

Zaključak je da je napredak u ublažavanju i prilagodbi i dalje nedovoljan. Unatoč tom sporom napretku, postoji i spor odgovor. 51 od 101 praćene zemlje izradila je nacionalne planove prilagodbe zdravstva, 70 zemalja pruža usluge informiranja o klimi zdravstvenom sektoru, 109 zemalja ima srednju do visoku razinu provedbe nacionalnog okvira za hitne zdravstvene situacije, a 69 % gradova izradilo je procjene rizika i osjetljivosti. Financiranje prilagodbe u zdravstvu i dalje raste, a financiranje povezano sa zdravljem sada je odgovorno za 11,8 % globalnih rashoda za prilagodbu. Naposljetku, javni i politički angažman i dalje raste, s povećanim interesom za školske klimatske štrajkove, godišnje sastanke UNFCCC-a i najave prodaje medicinskih i zdravstvenih udruga. Tijekom protekle godine sve je veća pozornost javnosti, pa postoji određeni odgovor vlada, koji počinje odgovarati razmjerima klimatske krize. Ključna uloga zdravstvenih djelatnika bit će informiranje o zdravstvenim rizicima klimatskih promjena i poticanje provedbe pouzdanih odgovora kako bi se poboljšalo zdravlje i dobrobit ljudi.

Izvješće završava žalbom: „S punom snagom Pariškog sporazuma koji će se provesti 2020., mora doći do ključnog pomaka – pomaka od rasprave i predanosti prema značajnim smanjenjima emisija.”

Kako biste pročitali izvješće, možda ćete se morati besplatno registrirati na internetskim stranicama Lanceta.

Izvješće Lancet Countdown za 2019. popraćeno je političkim sažetkom za EU, koji je objavljen zajedno sa Stalnim odborom europskih liječnika (CPME).