European Union flag

Opis

U posljednjih nekoliko desetljeća u Europi je došlo do velikog napretka u području javnog zdravlja, uz drastično smanjenje prerane smrtnosti i povećanje očekivanog životnog vijeka od gotovo devet godina od 1980. Europske zemlje imaju neke od najboljih zdravstvenih sustava na svijetu. Međutim, Europa se suočava s dosad nezabilježenim krizama koje se preklapaju i štete ljudskom zdravlju i sredstvima za život te ugrožavaju sposobnost prilagodbe. U usporedbi s predindustrijskim vremenima, prosječni porast površinske temperature zraka u Europi bio je gotovo 1 °C viši od prosječnog porasta globalne temperature, a 2022. bilo je najtoplije europsko ljeto ikad zabilježeno. Kao treće najveće gospodarstvo na svijetu i najveći doprinositelj globalnim kumulativnim emisijama stakleničkih plinova, Europa je ključni dionik u svjetskom odgovoru na klimatske promjene te ima globalnu odgovornost i priliku predvoditi tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu te zdravijem i otpornijem društvu.


Zdravstveni troškovi odgođene dekarbonizacije
Zabrinjavajući porast opasnosti, ranjivosti, izloženosti i učinaka klimatskih promjena povezanih sa zdravljem diljem Europe ukazuje na hitnu potrebu za ambicioznim ciljevima ublažavanja kojima se porast globalne temperature ograničava na manje od 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Istodobno su hitno potrebne učinkovite strategije prilagodbe kako bi se izgradila otpornost na sve veće prijetnje zdravlju koje predstavljaju klimatske promjene.
Europsko stanovništvo sve je izloženije toplinskim valovima, što dovodi u opasnost posebno ranjive skupine (uključujući starije osobe, djecu i osobe lošeg zdravlja) i dovodi do velikog opterećenja bolestima i smrtnim slučajevima. Osim izravnih učinaka na zdravlje, izloženost toplini također ugrožava egzistenciju ljudi i socijalne odrednice zdravlja smanjenjem kapaciteta rada. 
Klimatske promjene također uzrokuju sve intenzivnije i učestalije ekstremne događaje povezane s klimom u Europi, s izravnim i neizravnim učincima na zdravlje, gubitkom infrastrukture i gospodarskim troškovima.
Promjenjivi okolišni uvjeti također mijenjaju ekološku prikladnost za prijenos različitih zaraznih bolesti, uključujući Vibrio, denga groznicu, virus Zapadnog Nila.
Toplije temperature mijenjaju i sezone cvjetanja nekoliko alergenih vrsta drveća, a sezone breze, maslina i joha počinju cvjetati ranije i utječu na zdravlje oko 40 % stanovništva u Europi koje ima alergije na pelud.
Ti preklapajući i međusobno povezani učinci na zdravlje, koji se razvijaju u kontekstu pandemije i razornog rata u Ukrajini, ukazuju na hitnu potrebu za intervencijama kojima se jača otpornost zdravstvenog sektora i štite ljudi od sve većih zdravstvenih opasnosti. Ostvaren je određeni napredak u prilagodbi europskog zdravstva, uključujući razvoj nacionalnih strategija ili planova za zdravlje i klimatske promjene, procjene osjetljivosti i prilagodbe te ekologizaciju okoliša. Prilagodba klimatskim promjenama često se mora natjecati za oskudna financijska sredstva, a sama provedba planova prilagodbe nije dovoljna za unapređenje sposobnosti prilagodbe. S obzirom na sve veći utjecaj klimatskih promjena, napori u pogledu prilagodbe moraju se brzo ubrzati i pažljivo provesti zajedno sa strategijama ublažavanja.

Europa bi trebala smanjiti svoje emisije kako bi postigla cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. i smanjila učinke klimatskih promjena na zdravlje. Nadalje, smanjenjem emisija regija bi imala koristi i od izravnih i neizravnih dodatnih koristi za zdravlje koje proizlaze iz smanjene izloženosti lebdećim česticama koje potječu od izgaranja fosilnih goriva i prijevoza. Visokougljična prehrana bogata mesom u Europi također pridonosi visokim emisijama stakleničkih plinova i predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju. Osim toga, zbog zakašnjele provedbe lokalno proizvedenih niskougljičnih izvora energije Europa je postala podložna nestabilnim cijenama energije, koje su 2022. dosegnule rekordno visoke vrijednosti. Dok se svijet pokušava oporaviti od pandemije bolesti COVID-19 i odgovoriti na višestruke katastrofe koje se podudaraju, oporavak otežavaju negativni učinci klimatskih promjena na zdravlje i njegove odrednice, naglašavajući hitnu potrebu za djelovanjem.


Transformacijska promjena za zdravlje
Unatoč dosadašnjem oskudnom djelovanju u području klime u Europi, pokazatelji u ovom izvješću upućuju na to da su promjene možda u tijeku. Iako je suradnja u području zdravlja i klimatskih promjena niska u usporedbi s općom suradnjom u području klimatskih promjena, politička suradnja u području zdravlja i klimatskih promjena u Europskom parlamentu neznatno se povećala od 2014. Pokazatelji pokazuju da bi se ubrzanim prelaskom na čistu energiju svake godine mogli spasiti životi.


Najveća javnozdravstvena prilika stoljeća
S obzirom na to da je svijet opasno blizu dostizanja klimatskih točaka bez povratka i sve veće energetske krize te da globalno zagrijavanje sve više ugrožava zdravlje stanovništva, Europa je u ključnoj točki za promjene. Ako se planovi ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama osmisle i provedu uz zdravlje, dobrobit i jednakost kao glavni fokus, to bi mogla biti najveća prilika za javnozdravstvenu politiku ovog stoljeća. Ambicioznim europskim strategijama prilagodbe i ublažavanja neće se samo zaštititi životi i dobrobit u Europi, već i u zemljama koje su najmanje doprinijele antropogenim klimatskim promjenama. Opasnost od dolaska do točke bez povratka znači da si Europa ne može priuštiti da propusti takvu priliku.

Referentne informacije

web stranice:
Suradnik:
Lancet Countdown in Europe

Objavljeno u Climate-ADAPT: Apr 11, 2025

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.