All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodies
An official website of the European Union | How do you know?
Environmental information systems
HR
Opis
Izvješće Lancet Countdowna za 2022. objavljeno je u trenutku kada se svijet suočava s dubokim i istodobnim sistemskim šokovima. Zemlje i zdravstveni sustavi i dalje se suočavaju sa zdravstvenim, socijalnim i gospodarskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19, a ruska invazija na Ukrajinu i trajna prekomjerna ovisnost o fosilnim gorivima gurnule su svijet u globalnu energetsku krizu i krizu troškova života. Kako se te krize razvijaju, klimatske promjene nesmanjeno eskaliraju. Njegovi sve veći učinci sve više utječu na temelje ljudskog zdravlja i dobrobiti, čime se povećava osjetljivost svjetskog stanovništva na istodobne prijetnje zdravlju.
Nakon 30 godina pregovora u okviru UNFCCC-a, pokazatelji Lancet Countdowna pokazuju da zemlje i poduzeća i dalje donose odluke koje ugrožavaju zdravlje i opstanak ljudi u svim dijelovima svijeta. Budući da zemlje osmišljavaju načine oporavka od postojećih kriza, dokazi su nedvosmisleni. U ovom kritičnom trenutku neposredan odgovor usmjeren na zdravlje još uvijek može osigurati budućnost u kojoj svjetsko stanovništvo ne samo da može preživjeti, već i napredovati.
Ekstremni vremenski uvjeti 2021. i 2022. uzrokovali su razaranja na svim kontinentima, uključujući poplave, šumske požare i toplinske valove, što stvara dodatni pritisak na zdravstvene službe koje se već bore s posljedicama pandemije bolesti COVID-19. Klimatske promjene utječu na širenje drugih zaraznih bolesti, zbog čega su populacije izložene većem riziku od novih bolesti i koepidemija. Klimatske promjene utječu na sve dimenzije sigurnosti opskrbe hranom putem višestrukih i međusobno povezanih putova, čime se pogoršavaju učinci drugih postojećih kriza. Gospodarski gubici povezani s učincima klimatskih promjena povećavaju i pritisak na obitelji i gospodarstva koji su već suočeni sa sinergijskim učincima pandemije bolesti COVID-19 te međunarodnom krizom troškova života i energetskom krizom, čime se dodatno ugrožavaju socioekonomske odrednice o kojima ovisi dobro zdravlje. S napretkom u znanosti o detekciji i studijama atribucije, utjecaj klimatskih promjena na mnoge događaje sada je kvantificiran u nekoliko pokazatelja.
S obzirom na to da se pogoršavaju učinci klimatskih promjena na zdravlje i da se pogoršavaju druge postojeće krize, stanovništvo diljem svijeta sve se više oslanja na zdravstvene sustave kao svoju prvu liniju obrane. Međutim, baš kao što raste potreba za zdravstvenom skrbi, zdravstveni sustavi diljem svijeta oslabljeni su posljedicama pandemije bolesti COVID-19 te energetskim krizama i krizama povezanima s troškovima života. Stoga je potrebno hitno djelovati kako bi se ojačala otpornost zdravstvenog sustava i spriječio brzo rastući gubitak života te kako bi se spriječila patnja u kontekstu klimatskih promjena. Međutim, potrebna proaktivna prilagodba odvija se punom brzinom.
Trideset godina nakon potpisivanja Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, u kojoj su se zemlje dogovorile da će spriječiti opasne antropogene klimatske promjene i njihove štetne učinke na ljudsko zdravlje i dobrobit, u međuvremenu je poduzeto malo smislenih mjera za rješavanje temeljnog uzroka globalnog zatopljenja. Ovisnost o fosilnim gorivima ne ugrožava samo globalno zdravlje zbog povećanih učinaka klimatskih promjena, već izravno utječe i na zdravlje i dobrobit ljudi zbog nestabilnih i nepredvidivih tržišta fosilnih goriva, krhkih lanaca opskrbe i geopolitičkih sukoba. Kao rezultat toga, milijuni ljudi nemaju pristup energiji potrebnoj za održavanje svojih domova na zdravim temperaturama, očuvanje hrane i lijekova. Trenutačne energetske krize i krize povezane s troškovima života sada prijete preokretanjem napretka prema niskougljičnoj, zdravoj budućnosti pogodnoj za život za sve.
Odgovor na trenutačne krize usmjeren na zdravlje pružio bi priliku za otpornu budućnost s niskom razinom emisija ugljika, kojom se ne samo izbjegavaju štetne posljedice ubrzanih klimatskih promjena na zdravlje, već se i osigurava bolje zdravlje i dobrobit zahvaljujući povezanim posrednim koristima djelovanja u području klime. Takvim bi se odgovorom zemlje brzo odmaknule od fosilnih goriva, čime bi se smanjila njihova ovisnost o nestabilnim međunarodnim tržištima nafte i plina te ubrzao pravedan prelazak na čiste izvore energije. Odgovor usmjeren na zdravlje smanjio bi vjerojatnost najkatastrofalnijih učinaka klimatskih promjena, uz istodobno poboljšanje energetske sigurnosti, stvaranje mogućnosti za gospodarski oporavak i pružanje neposrednih zdravstvenih koristi. Važno je napomenuti da bi ubrzanje prilagodbe klimatskim promjenama dovelo do snažnijih zdravstvenih sustava, smanjenja negativnih učinaka budućih izbijanja zaraznih bolesti i geopolitičkih sukoba na najmanju moguću mjeru te obnove prve linije obrane svjetskog stanovništva.
Unatoč desetljećima nedovoljnog djelovanja, iako malobrojni, znakovi promjena daju nadu da bi se odgovor usmjeren na zdravlje mogao početi pojavljivati uključivanjem pojedinaca ili lokalnih vlasti, izvještavanjem o zdravlju i klimatskim promjenama u medijima, čelnicima zemalja koji se usredotočuju na veze između klimatskih promjena i zdravlja te ažuriranim ili novim nacionalno utvrđenim doprinosima u kojima se upućuje na zdravlje. Međutim, povećanu svijest i predanost trebalo bi hitno pretočiti u djelovanje kako bi se nada pretvorila u stvarnost.
Referentne informacije
web stranice:
Suradnik:
Odbrojavanje Lanceta u EuropiObjavljeno u Climate-ADAPT: Apr 22, 2025
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?
Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.