Klimatska kriza je kriza prava djece

Klimatska kriza je kriza prava djece. Nedavni rekordni toplinski valovi, šumski požari i poplave u mnogim zemljama nagovještavaju izazovno „novo normalno”. Učinci klimatskih promjena su jasni. Takva su i rješenja. Nesavjesno je da se današnja djeca i mladi suočavaju s neizvjesnom budućnošću. Diljem svijeta, kroz prosvjede, aktivnosti na društvenim mrežama te društveni i građanski angažman, djeca i mladi glasno i jasno zahtijevaju promjene. Stari načini djelovanja nisu dovoljno dobri. U ovom se izvješću daje prvi sveobuhvatan pregled izloženosti djece učincima klimatskih promjena i njihove ranjivosti na njih s pomoću indeksa rizika od klimatskih promjena za djecu (CCRI). Već je jasno da su djeca osjetljivija na klimatske i okolišne šokove od odraslih. Međutim, u ovom se izvješću prvi put ispituje koliko točno djece živi u područjima koja se suočavaju s višestrukim, preklapajućim klimatskim i okolišnim rizicima koji se međusobno aktiviraju, jačaju i povećavaju u kombinaciji s podacima o dostupnosti i kvaliteti osnovnih usluga kao što su zdravstvena skrb, obrazovanje te voda i sanitarne usluge kako bi se pružio istinski uvid u učinak klimatske krize na djecu. Gotovo svako dijete na Zemlji izloženo je barem jednoj klimatskoj i ekološkoj opasnosti, šoku ili stresu kao što su toplinski valovi, cikloni, onečišćenje zraka, poplave i nestašica vode. Međutim, rekordnih 850 milijuna, odnosno otprilike jedna trećina sve djece, izloženo je četirima ili više stresova, što stvara nevjerojatno izazovna okruženja u kojima djeca mogu živjeti, igrati se i napredovati. Prema podacima CCRI-ja otprilike 1 milijarda djece na globalnoj razini, odnosno gotovo polovina djece u svijetu, živi u zemljama koje su „iznimno visokorizične” zbog učinaka klimatskih promjena. Ta se djeca suočavaju sa smrtonosnom kombinacijom izloženosti višestrukim šokovima i visokom ranjivošću zbog nedostatka osnovnih usluga. Preživljavanje ove djece je u neposrednoj opasnosti od utjecaja klimatskih promjena. Za rješavanje klimatske krize potrebno je djelovanje svih dijelova društva. Vlade moraju osigurati da politike zaštite okoliša budu prilagođene djeci. Poduzeća moraju osigurati da njihove prakse štite prirodni okoliš o kojem ovise djeca. Emisije stakleničkih plinova i zagađivači okoliša moraju se drastično smanjiti. Usluge za djecu moraju uključivati otpornost na klimatske promjene i okolišnu održivost. Škole se moraju obrazovati za zelene vještine. A djecu i mlade treba prepoznati i slušati kao pokretače promjena.