Utjecaj klimatskih promjena na mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit: trenutačni dokazi i posljedice za politiku i praksu

Klimatske promjene i mentalno zdravlje dva su najvažnija i goruća izazova s kojima se suočavaju društva diljem svijeta. Međutim, sve veća svijest o tim globalnim pitanjima nije popraćena dostatnim mjerama za ublažavanje njihovih učinaka. Mentalne bolesti – ili onesposobljavajuće posljedice tjeskobe – već pogađaju oko milijardu ljudi diljem svijeta, dok su učinci klimatskih promjena sve očitiji. Predviđa se da će se oba ta pitanja povećati i utjecati na mnogo više ljudi bez dovoljnog djelovanja. Vlade, akademici, interesne skupine i medicinska zanimanja prepoznali su klimatske promjene kao zdravstvenu krizu, iako je do danas naglasak uglavnom bio na fizičkom zdravlju. Za razliku od toga, mentalne bolesti, „najzanemarenije od svih stanja ljudskog zdravlja” i emocionalna dobrobit zanemareni su u svojem međudjelovanju s klimatskim promjenama. Tvorci politika imat će koristi od utvrđivanja mogućnosti mogućih zajedničkih rješenja, koja proizlaze iz nekih zajedničkih uzroka, za ta dva globalna izazova. Oblikovatelji politika, zdravstveni sustavi i zajednice još nisu prepoznali prijetnju koju klimatske promjene predstavljaju za naše mentalno zdravlje i zdravstvene sustave te na nju nisu odgovorili, a mnogo se toga može postići proaktivnom izgradnjom otpornosti pojedinaca, zajednica i zdravstvenih sustava.

Literatura pokazuje sljedeće:

• Postoji jasna veza između porasta temperature i broja samoubojstava;
• Postoje jasni dokazi o ozbiljnoj nevolji nakon ekstremnih vremenskih uvjeta;
• Osobe koje ispunjavaju kriterije za mentalne bolesti osjetljivije su na učinke klimatskih promjena na fizičko i mentalno zdravlje;
• Klimatska kriza prijeti prekidom pružanja skrbi osobama s dijagnozom mentalnih bolesti;
• Klimatske promjene pogoršavaju mentalne poteškoće, posebno među mladima, čak i za pojedince koji nisu izravno pogođeni (npr. „ekološka tjeskoba”).

Ti učinci:

• pogoršat će se bez smislenih intervencija, potaknuti i pogoršati zdravstvene i socijalne nejednakosti koje same pogoršavaju mentalno zdravlje;
• trenutačno se „skriveni troškovi” ne uzimaju u obzir u politikama i planiranju;
• Vjerojatno će biti uvelike podcijenjeni jer unatoč ozbiljnim učincima, to je bilo zanemareno područje istraživanja.
• Postoje prilike od kojih svi imaju koristi (sukoristi) za poboljšanje mentalnog zdravlja i emocionalne dobrobiti povezane s poduzimanjem mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimi koja se zagrijava.