Put prema otpornosti – upravljanje i financiranje ekstremnih vremenskih rizika

Učestalost, ozbiljnost i izloženost energetskih sustava ekstremnim vremenskim uvjetima povećavaju se i utječu na energetski sustav. Iako su u prošlosti izgrađene „sigurne” strukture otporne na udare, današnja složenost sustava i povećana učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta zahtijevaju pomak prema tome da energetska infrastruktura funkcionira u skladu s pristupom „sigurne propasti”. Čini se da je rješenje „pametnije, a ne jače”. Primjenom sustavnog pristupa za utvrđivanje tehničkog rizika prirodno se omogućuje razvoj inovativnog financiranja za energetski sektor.

Zaštita imovine energetske infrastrukture od ekstremnih vremenskih uvjeta znatno će pridonijeti procijenjenom iznosu od 48 do 53 bilijuna USD ukupnih globalnih ulaganja potrebnih u energetsku infrastrukturu do 2035. Jasno je da vlade same ne mogu pokriti troškove osiguravanja sigurnih i pouzdanih energetskih sustava koji zadovoljavaju našu trenutačnu i buduću potražnju za energijom te su u isto vrijeme u stanju izdržati utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta. Privatni ulagači moraju sudjelovati u financiranju.

Mjerama prilagodbe često nedostaju regulatorne smjernice o tome što je potrebno za povećanje otpornosti. Trenutačno ne postoji dogovoreni cilj ili mjerilo za prilagodbu ili specifične odgovore na ekstremne vremenske uvjete. Ne postoji ni dogovor o tome koliko je otpornost dovoljna i kako se povećana otpornost može povezati s dodatnim tokovima prihoda i tako postati privlačna ulagačima. Vlada i regulatori trebali bi provesti regulatorne okvire kako bi jasno definirali razine otpornosti potrebne za energetsku infrastrukturu. To bi financijskom sektoru moglo omogućiti stvaranje odgovarajućih financijskih instrumenata kojima bi se privatnom sektoru pomoglo da preuzme odgovornost za otpornost. Izvješće pruža daljnje razumijevanje tog složenog pitanja koje utječe na energetske sustave zbog klimatskih promjena.