Hoće li riječne poplave „začepiti” europske cestovne mreže? Procjena pouzdanosti

Poplave rijeka velika su klimatska opasnost za Europu i prijetnja njezinoj infrastrukturi cestovnog prometa. Njegov utjecaj na prekide cestovne mreže uglavnom je neistražen, dok neki sugeriraju da bi nacionalne cestovne mreže mogle doživjeti prijelomne točke. U ovoj se studiji procjenjuje otpornost cestovnih mreža u europskim zemljama i njihov potencijal za prijelomnu točku: nagli i nerazmjerno veliki gubitak funkcionalnosti mreže zbog nepovoljnih kombinacija poplava. Uzorkovano je deset tisuća kombinacija poplava i procijenjeni su njihovi učinci na učinkovitost cestovne mreže primjenom metodološkog pristupa nadahnutog analizom procjeđivanja.

Rezultati pokazuju da su Albanija, Hrvatska, Srbija i Austrija relativno ranjive, dok su Belgija, Estonija, Litva i Portugal relativno robusni.  Nekoliko čimbenika pridonosi ranjivosti zemlje: velika izloženost poplavama, nejednak omjer duljine i širine zemlje, prisutnost planina i glavnih cestovnih koridora koji se nalaze u poplavnim područjima rijeka. U malim planinskim zemljama, kao što su Slovenija, Makedonija i Albanija, modeliranje je pokazalo da bi neke poplave malih razmjera mogle poremetiti 32 do 41 % preferiranih ruta između gospodarskih središta, što bi uzrokovalo ozbiljne poremećaje u prometu. U širem smislu, modeliranje u ovoj studiji pokazalo je da se čini malo vjerojatnim da su prijelomne točke u europskim zemljama, u smislu fragmentacije mreže na nacionalnoj razini, posljedica riječnih poplava, ali da se mogu dogoditi prijelomne točke na regionalnoj razini. Otpornost na poplave utvrđenih slabih točaka mogla bi dovesti do brzih dobitaka za nacionalne operatore cestovnog prometa.