Korak 2.2. Utvrđivanje rizika

Ključna poruka

Utvrdite potencijalne rizike za svoju regiju za koje je potrebna daljnja detaljna procjena. Ne zaboravite uzeti u obzir ranjivost i prekogranične rizike.

Prikupljanje podataka o klimatskim rizicima u vašoj regiji

Cilj je stvoriti sustavni inventar rizika u vašoj regiji, crpeći iz različitih izvora. To uključuje prošlu klimu na vašem području (uključujući lokalne ekstremne vremenske uvjete kao što su poplave, toplinski valovi ili šumski požari), evidenciju podataka o višestrukim klimatskim opasnostima te informacije o izloženosti i ranjivosti (na temelju geografskih i socioekonomskih značajki regije). Procjene na nacionalnoj ili kontinentalnoj razini, kao što je EUCRA, mogu dodati vrijedne uvide u taj popis.

U koraku 1.1. počeli ste prikupljati podatke iz vjerodostojnih izvora, uključujući vlastitu organizaciju, lokalne dionike te nacionalne platforme i platforme EU-a kao što su prikaz prilagodbe portala misije i profili zemalja Climate-ADAPT. Ti vas resursi mogu informirati o klimatskim rizicima, uključujući akutne (npr. ekstremne vremenske uvjete) i kronične (npr. spore promjene), te o podacima o opasnostima, učincima, ranjivosti, izloženosti i politikama prilagodbe povezanima s klimom na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Razumjeti i razmotriti ranjivost

Učinci klimatskih promjena razlikuju se među sektorima/sustavima (npr. fizički rizici za infrastrukturu, socioekonomski i zdravstveni učinci na zajednice) i društvenim skupinama (npr. starije osobe, djeca, žene, osobe izložene riziku od siromaštva). Određeni sektori, područja i zajednice pod vašim lokalnim ili regionalnim vlastima osjetljiviji su na klimatske promjene zbog inherentne osjetljivosti (npr. starije osobe) ili ograničene sposobnosti prilagodbe, često povezane s postojećim nejednakostima. Od ključne je važnosti utvrditi ta ranjiva područja i mapirati socijalno najranjivije skupine. Oni su dio ukupnog rizika s kojim se suočava vaše područje i trebali bi se izričito uzeti u obzir u vašoj procjeni rizika (korak2.3.). Mnoge organizacije usmjerene su na tehničke mjere prilagodbe (npr. izgradnja nasipa), ali jednako je važno smanjiti ranjivost ljudi i sektora.

Ranjivi sektor

Ranjive skupine

Određeni sektori unutar vašeg područja vjerojatno će biti osjetljiviji ili imati manju sposobnost prilagodbe te će stoga biti ranjiviji. Utvrđivanje tih ranjivih sektora ključno je za davanje prednosti naporima za prilagodbu. U procjenama klimatskih rizika trebalo bi uzeti u obzir opću osjetljivost na klimatske učinke i izloženost imovine u širokom rasponu sektora. To uključuje poljoprivredu, industriju, upravljanje rizicima od katastrofa, javno zdravlje, socijalnu dobrobit, urbanističko planiranje, zgrade, energiju, promet, vodu, zaštitu okoliša, bioraznolikost, obrazovanje i turizam.

Cilj je socijalno pravedne prilagodbe prepoznavanjem ranjivih društvenih skupina i odgovaranjem na njihove potrebe. Podaci su ključni za utvrđivanje i mapiranje ranjivih skupina. Korak 1.1. sadržava smjernice za kretanje različitim razinama dostupnih podataka o trenutačnim socioekonomskim uvjetima. To uključuje, na primjer, gustoću naseljenosti ili dobnu strukturu (s posebnim naglaskom na starije osobe i djecu), ranjivost i izloženost te može uključivati kvalitativne informacije o institucionalnom kapacitetu za upravljanje posebnim rizicima. Pogledajte postojeće studije ili karte opasnosti kako biste utvrdili područja, ljude i imovinu koji su već izloženi riziku od klimatskih utjecaja jer će se u budućnosti najvjerojatnije suočiti s povećanim rizikom. Alati za mapiranje socijalne ranjivosti korisni su u planiranju prilagodbe i pomažu u procjenama rizika.

Od koristi može biti i uključivanje ranjivih skupina, predstavnika ranjivih sektora i relevantnih dionika u postupke procjene rizika. Na primjer, uključivanjem socijalnih i zdravstvenih radnika na regionalnoj ili lokalnoj razini osigurava se pravednost i uključenost ranjivih skupina.

Prilagodba učincima toplinskih valova u klimi koja se mijenja u Botkyrci u Švedskoj

U 20. stoljeću toplinski valovi dogodili su se jednom svakih 20 godina u Švedskoj (posljednji je bio 1975.). No, od početka ovog tisućljeća već su se dogodila četiri toplinska vala (2003., 2007., 2010. i 2018.). U općini Botkyrka uloženi su veliki napori kako bi se smanjili zdravstveni rizici toplinskih valova. Zahvaljujući tim naporima skrb za starije osobe, umirovljenje i skrb bolje su upoznati s rizicima od toplinskih valova i kontrolnim popisima koje bi trebali slijediti u slučaju upozorenja o toplinskim valovima. Ako je potrebno, može se aktivirati dodatno osoblje kako bi se osigurala daljnja potpora za sigurnu skrb. Zbog toga je tijekom toplinskog vala 2018. općina bila mnogo bolje pripremljena i opremljena nego prije. Botkyrka podupire i mjere za poboljšanje unutarnje toplinske udobnosti i stvaranje „hladnih mrlja” u različitim dijelovima općine.

Cjelovita studija slučaja o projektu Climate-ADAPT

Ekološka pravda Atlas, Berlin, Njemačka

Atlas okolišne pravde za Berlin otkriva trenutačno stanje okoliša na gradskom području, detaljno opisujući pritiske na okoliš, uzroke, učinke, osjetljivosti, opasnosti, korištenje zemljišta i gustoću zgrada. Njezini su pokazatelji usmjereni na okolišnu pravdu – buku i onečišćenje zraka, bioklimatsko opterećenje, zelene i otvorene prostore te socijalnu deprivaciju. Pokazuju da toplinski stres u urbanim regijama nerazmjerno utječe na skupine s nižim dohotkom. Ti će se podaci upotrijebiti za dodjelu sredstava za poboljšanja u području okoliša u četvrtima kojima su najpotrebnija.

Izvor: Berlinski atlas za zaštitu okoliša

Razmotriti transregionalne i kaskadne učinke

Područje pod nadležnošću vašeg tijela povezano je s njegovim okruženjem, a učinci klimatskih promjena nadilaze administrativne granice i utječu na područja izvan vaše kontrole. Te međuovisnosti (posebno u području upravljanja vodama) znače da je potrebna suradnja među lokalnim ili regionalnim tijelima i susjednim jurisdikcijama (vidjeti korak 1.3.). Ta koordinacija, kojom se u nekim zemljama može upravljati na nacionalnoj ili regionalnoj razini, ključna je za rješavanje zajedničkih rizika i snalaženje u različitim političkim, pravnim i institucionalnim kontekstima (vidjeti primjere u nastavku). Kaskade učinka javljaju se kada se kombinacija opasnosti povezanih s klimom i opasnosti koje nisu povezane s klimom proširi kroz različite sektore, što dovodi do naknadnih učinaka. Na primjer, smanjena količina padalina u zajedničkom riječnom slivu može dovesti do nestašice vode nizvodno, što utječe na poljoprivredu i pristup pitkoj vodi, te do prekograničnih rizika kao što su poremećaji u prometnim sustavima. Pri procjeni klimatskih rizika ključno je uzeti u obzir te učinke i poticati međusektorsku i prekograničnu suradnju kako bi se smanjio njihov učinak.

Obalni ugovor: Pristup upravljanju za integrirano upravljanje močvarnim područjima, Sardinija, Italija

Obalna regija Oristano na Sardiniji u Italiji suočava se sa širokim rasponom klimatskih opasnosti, uključujući sušu, obalne i kopnene poplave te toplinske valove. Njezina močvarna područja pomažu u zaštiti regije jer djeluju kao ponor ugljika i pružaju otpornost na ekstremne klimatske pojave. No upravljanje tim močvarnim područjima i njihova zaštita izazov su zbog rascjepkanih odgovornosti vlade. Kako bi se to riješilo, regija je razvila Obalni ugovor, alat za upravljanje kojim se olakšava međusektorska suradnja na lokalnoj razini i podupire integrirano upravljanje obalnim močvarnim područjima. Obalni ugovor ima 14 potpisnika s različitih razina vlasti, uključujući općine te lokalne i regionalne vlasti. Pokazuje predanost širokom rasponu dionika višerazinskom i participativnom upravljanju te uspješan pristup upravljanju riječnim slivovima koji uključuje više dionika.

Izvor: Priče o službenom putovanju (2024.)

Multidisciplinarni strateški plan za slivno područje Vesdre, Valonija, Belgija

Nakon velikih poplava u srpnju 2021. pokrenut je multidisciplinarni strateški plan za okrug Vesdre u Valoniji u Belgiji. Njime se pruža zajednička vizija za to područje, koja usmjerava otpornu i dosljednu obnovu regije, uz potporu financiranja Valonije sredstvima Europske investicijske banke u iznosu od 1,1 milijarde EUR. Plan uključuje načela prekograničnog planiranja u području klimatskih promjena, uključujući 25 općina u različitim područjima. Ova inicijativa pokazuje kako općine mogu surađivati na regionalnoj razini kako bi izgradile otpornost na klimatske promjene.

Više informacija o Wallonie Territorie SPW

Resursi

Izvješće Europske agencije za okoliš „Pravedna tranzicija u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama” (2021.)
sadržava pregled znanja i prakse za pravednu otpornost u Europi, s naglaskom na socijalnim učincima prilagodbe i otpornosti.

Kratko izvješće Europske agencije za okoliš „Prema pravednoj otpornosti”: nitko ne smije biti zapostavljen pri prilagodbi klimatskim promjenama (2021.),
razmatra kako klimatske promjene utječu na ranjive skupine i kako se ti učinci mogu spriječiti ili smanjiti pravednim mjerama prilagodbe. U njemu su predstavljeni primjeri politika i mjera usmjerenih na pravednost iz cijele Europe.

U brifingu EEA-e „Rješavanje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama u transnacionalnim regijama u Europi” (2021.)
opisuje se kako europske zemlje surađuju na prilagodbi učincima klimatskih promjena u zajedničkim regijama, uključujući neke „žarišne točke” koje se smatraju najosjetljivijima na dramatične promjene.

Izvješće Europske agencije za okoliš Urbana prilagodba u Europi: Što radi? (EEA, 2024.)
pruža pregled urbane prilagodbe u Europi, uključujući izazove i pristupe izgradnji otpornosti. U poglavlju 2. opisuju se klimatski rizici u urbanim područjima.

Prilagodba vode i klimatskih promjena u prekograničnim bazenima UNECE-a: Naučene lekcije i dobre prakse (2015.)
Learnings and good practices for development climate change adaptation strategies for watershed management in cross-border environments (Učenja i dobre prakse za razvoj strategija prilagodbe klimatskim promjenama za upravljanje slivnim područjima u prekograničnim okruženjima).