Prilagodba klimatskim promjenama putem prostornog planiranja

Ključna znanja

O regiji

Klimatske prijetnje

Sjeverozapadnu Hrvatsku čine glavni grad Hrvatske, Grad Zagreb, te tri županije (Zagrebačka, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija). U regiji se nalaze razna urbana i ruralna područja, kao i geografske morfologije. Zbog toga se regija suočava sa širokim rasponom utjecaja klimatskih promjena i na nju utječe nekoliko klimatskih nepogoda. Najteže su ekstremne vrućine i poplave (urbane i pluvijalne poplave) te klizišta koja su često uzrokovana prekomjernim padalinama, neodgovarajućim upravljanjem vodama i zelenom infrastrukturom, ekstremnim vremenskim uvjetima i dugotrajnim sušnim razdobljima.

Izazovi za lokalno i regionalno djelovanje u području klime

Iako su europski gradovi i regije predvodnici u borbi protiv klimatskih promjena, često im nedostaju potrebni alati za odgovarajuće djelovanje u pogledu te odgovornosti. Imaju kapacitete za razvoj različitih planova i strategija, ali im nedostaju potrebni mehanizmi za njihovu provedbu jer se o zakonima i standardima za gradnju uglavnom odlučuje na nacionalnoj razini. Lokalnoj i regionalnoj razini često preostaju minimalni alati, kao što su dobrovoljni programi i ograničeni poticaji, za motiviranje ulagača i građana da poduzmu mjere za ublažavanje učinaka klimatskih promjena. Te okolnosti nisu dovoljne za rješavanje budućih izazova.

Energetski i klimatski planovi izrađuju se neovisno na svim razinama upravljanja i u svim sektorima s malo ili nimalo komunikacije ili koordinacije među njima. To dovodi do nepovezanih politika, proturječnosti i neučinkovitosti, što stvara dodatne prepreke provedbi ključnih mjera. Osim toga, sredstva nisu primjereno dodijeljena tim planovima jer proračunsko planiranje često nije u skladu s utvrđenim potrebama.

Prostorno planiranje za povećanje učinkovitosti

Prostorni planovi su moćni planski i izvršni alati. Njihova glavna svrha je definiranje prostornog razvoja teritorija, uključujući definiranje kategorija korištenja zemljišta, postavljanje infrastrukture i posebne građevinske i razvojne zahtjeve. Prostorno planiranje ima dugu europsku tradiciju i prakticira se na globalnoj razini. Općine, gradovi i regije diljem Europe izrađuju i provode prostorne planove. Ti su planovi po svojoj prirodi multidisciplinarni i razvijaju se na nacionalnoj, regionalnoj, općinskoj i podopćinskoj razini.

Za razliku od drugih procesa planiranja, prostorni planovi provedivi su na razini na kojoj su izrađeni. U osnovi, zgrade u izgradnji, ili u nekim slučajevima rekonstrukcije, zahtijevaju dozvole, što pak zahtijeva usklađivanje predloženih projekata i odgovarajućeg prostornog plana. Tom se odredbom osnažuju prostorni planovi kako bi se naložila i provela provedba ključnih mjera. Time se lokalnim i regionalnim vlastima omogućuje da preuzmu odgovornost za svoj razvoj i olakšaju provedbu ključnih mjera za osiguravanje prilagodbe klimatskim promjenama i otpornosti na njih.

Integracija prostornog, klimatskog i energetskog planiranja

Iako su prostorni planovi multidisciplinarni alat koji obuhvaća većinu, ako ne i sve, aspekte razvoja u određenom području, oni se ne upotrebljavaju u velikoj mjeri za ostvarivanje energetskih i klimatskih ambicija izvan provedbe temeljnih nacionalnih građevinskih standarda. Proširenjem njihove uporabe i uključivanjem ključnih elemenata za ispunjavanje lokalnih ili regionalnih energetskih i klimatskih ciljeva prostorni planovi mogu postati velika poluga promjena.

Ovisno o nacionalnom zakonodavstvu i praksama planiranja, prostorni planovi mogu uključivati niz mjera za olakšavanje prilagodbe klimatskim promjenama. Na primjer, prostorni planovi mogu zahtijevati više zelenih površina unutar objekata u određenoj zoni ili na cijelom području. Mogu uključivati prirodne zone zadržavanja kišnice i rješenja za upravljanje vodama na razini zgrade, kao što je upotreba kišnice, ili predvidjeti prirodna rješenja, kao što su zeleni krovovi i fasade u određenim područjima ili za određene vrste zgrada.

Na primjer, Grad Karlovac objavio je poziv za ambiciozan prostorni plan koji obuhvaća napuštena ili neiskorištena područja unutar gradskih granica. Nakon javnog savjetovanja i službenog donošenja plan koji iz toga proizlazi uključuje nekoliko vrlo ambicioznih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje.

• Prvo, plan zahtijeva više standarde za provedbu zelene infrastrukture i očuvanje postojećih prirodnih područja u zoni.
• Drugo, planom se ne predviđa lokalna upotreba fosilnih goriva za proizvodnju topline. Jedine mogućnosti za opskrbu toplinskom energijom na tom području su gradski sustav centraliziranog grijanja ili lokalna proizvodnja toplinske energije iz obnovljivih izvora. Taj zahtjev premašuje nacionalnu normu za zgrade gotovo nulte energije.

Sličan plan proveden je i u podopćinskoj zoni u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu. Prostorni plan koji obuhvaća nekoliko gradskih blokova uključuje stroge propise o emisijama stakleničkih plinova, zahtjeve za upravljanje vodama i prirodna rješenja.

Ti su primjeri još uvijek na razini pilot-aktivnosti i cilj im je pokazati prakse koje lokalne i regionalne vlasti mogu usvojiti kako bi zaštitile svoj okoliš i izgradile otpornost odozdo prema gore. Načela o kojima se raspravlja u ovoj priči i koja su prikazana u opisanim pilot-mjerama mogu se prenijeti na planove više razine koji obuhvaćaju veća područja. Razvojem i provedbom integriranih prostornih, energetskih i klimatskih planova gradovi i regije moći će osigurati dugoročnu otpornost na klimatske promjene i stvoriti čist i zdrav okoliš usmjeren na ljude.

Među svim mojim projektima posebno sam ponosan što zajedno s REGEA-om razvijamo Zeleni prostorni i prostorni plan Grada Karlovca. Mi smo zeleni i pametni grad. Naša energetska tranzicija već je započela

Damir Mandić – gradonačelnik Karlovca

Sažetak

Dodatne informacije

Kontakt