European Union flag

U anketi je prikupljeno 218 odgovora kako bi se proširilo znanje o prilagodbi klimatskim promjenama na lokalnoj razini.

Preuzmite izvješće

Ključna znanja

  • Svijest i percepcija: Opća svijest o različitim ekološkim konceptima varirala je. Građani su uglavnom prepoznali pojmove „održivost” i „regionalni razvoj”, dok su manje znali o „otpornosti na klimatske promjene”. Žene i mlađi pojedinci više su zabrinuti zbog utjecaja klimatskih promjena.
  • Regionalni prioriteti: Ispitanici su rangirali različite teme prema njihovoj percepciji hitnosti. Ispitanici su, na primjer, prednost dali učinkovitom upravljanju vodama i održivoj potrošnji, ali su zaštitu obale i sustave javnog zdravstva kategorizirali kao niže prioritete, naglašavajući potrebu za ciljanim kampanjama za podizanje svijesti.
  • Demografija utječe na percepciju i djelovanje: Istraživanjem su utvrđene znatne rodne i dobne razlike u percepciji i djelovanju u području klime. Kako bi se to riješilo, ključno je povećanje javnog obrazovanja i angažmana. Buduća istraživanja trebala bi biti usmjerena na bolju demografsku zastupljenost i poboljšanje metodologija prikupljanja podataka kako bi se povećala pouzdanost i uključivost podataka.
  • Važnost uključivanja regionalnih tijela: Projektni tim proveo je anketu na daljinu, što je zahtijevalo uključivanje lokalnih vlasti kako bi se povećala vjerodostojnost i predanost.

O regiji

Središnja Makedonija jedna je od trinaest grčkih regija, smještena u sjevernom dijelu zemlje i graniči sa zapadnom i istočnom Makedonijom. Regija obuhvaća površinu od oko 18.800 km2 i ima oko 1,9 milijuna stanovnika. Krajolik obuhvaća ravnice, rijeke, planinska područja i obale s pješčanim plažama. Regija je poznata po mješavini poljoprivrednih područja i turističkih atrakcija.  

Klimatske prijetnje

Tijekom posljednjih pet godina središnja Makedonija u Grčkoj suočava se s trajnim poplavama, zajedno s izazovima u prometnoj infrastrukturi i visokom potrošnjom energije u javnim zgradama, što pokazuje osjetljivost regije na učinke klimatskih promjena. Kako bi se bolje uklonile regionalne ranjivosti i prepoznala važnost perspektiva građana u oblikovanju učinkovitih mjera koje poduzima Središnja Makedonija, provedena je anketa među građanima u regiji s ciljem procjene osviještenosti građana o klimatskim rizicima, uključujući opasnosti, izloženost i ranjivost, te procjene potrebe za otpornošću na klimatske promjene u regiji.

Uključivanje građana u prilagodbu klimatskim promjenama

U Srednjoj Makedoniji, anketa građana označila je ključni korak u unapređenju napora za prilagodbu klimatskim promjenama, pomažući u procjeni javne svijesti o klimatskim promjenama i s njima povezanim rizicima, dok se učinkovitije pripremaju za njihove učinke. Uključivanje građana od samog početka u postupak prilagodbe i popunjavanje praznina u znanju povećava prihvaćanje mjera prilagodbe i dovodi do učinkovitije provedbe.  

Cilj istraživanja bio je procijeniti svijest građana o klimatskim rizicima, uključujući opasnosti, izloženost i ranjivost, te procijeniti potrebu za otpornošću na klimatske promjene u Središnjoj Makedoniji. Projektni tim REGILIENCE proveo je anketu na internetu. Ciljanu publiku činili su pojedinci u dobi od 18 ili više godina koji žive u Središnjoj Makedoniji i tečno govore grčki ili engleski jezik. 218 valjanih odgovora otkrilo je da su društveni mediji, internet i televizija glavni izvori informacija o okolišu i klimatskim promjenama u Središnjoj Makedoniji. U tim se nalazima ističu učinkoviti kanali za dopiranje do široke publike kampanjama za prilagodbu klimatskim promjenama. Provedbu istraživanja olakšao je Fond za regionalni razvoj središnje Makedonije. Regija je potaknula lokalne građane da sudjeluju u anketi, a projektni tim promicao je anketu putem društvenih medija, lokalnih organizacija i izravnih poziva e-poštom.

Anketa među građanima imala je ključnu ulogu u razumijevanju razine osviještenosti građana o klimatskim promjenama. Rezultati pokazuju da se razine osviještenosti znatno razlikuju među različitim konceptima povezanima s klimom i demografskim skupinama, što ukazuje na potrebu za ciljanim javnim obrazovnim kampanjama. Uključivanjem regionalnih vlasti u postupak ankete povećali smo vjerodostojnost i potaknuli snažniji osjećaj odgovornosti i predanosti rješavanju klimatskih izazova.

Diana Guardado, koordinatorica istraživanja građana

Opća svijest o konceptima i regionalna percepcija opasnosti od klimatskih promjena

Opća svijest građana o različitim ekološkim konceptima razlikovala se od građana koji su uglavnom prepoznali „održivost” i „regionalni razvoj”, ali su manje znali o „otpornosti na klimatske promjene”. Žene i mlađi pojedinci više su zabrinuti zbog utjecaja klimatskih promjena. Građani u Srednjoj Makedoniji svjesni su i zabrinuti zbog učinaka klimatskih promjena. Toplinski valovi pojavili su se kao najveći razlog za zabrinutost, nakon čega su uslijedile opće promjene temperature zraka i suše koje su povećavale opasnost od šumskih požara.  Naprotiv, istraživanje je pokazalo nisku razinu osviještenosti javnosti o velikim padalinama i obalnim poplavama jer su mnogi ispitanici odabrali opciju „ne znam”. To znanje o svijesti i percepciji stvara priliku za poboljšanje obrazovanja o klimi u regiji i povećanje javne svijesti o mogućim mjerama prilagodbe.

Regionalne mjere za rješavanje klimatskih izazova

Ispitanici u anketi smatraju „djelotvorno upravljanje vodama i njihovo očuvanje” najvažnijom mjerom prilagodbe klimatskim promjenama u svojoj regiji. Na drugom je mjestu poticanje održive potrošnje i proizvodnje, a na trećem uključivanje klimatskih pitanja u urbanističko planiranje. Unatoč tome što Središnja Makedonija obuhvaća ogromna obalna područja, njihova zaštita zbog njihove osjetljivosti na podizanje razine mora jedan je od najnižih prioriteta građana.

Pojedinačne mjere prilagodbe klimatskim promjenama

Rezultati ankete o osobnim mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama otkrivaju intrigantne uvide u različite demografske segmente.

Žene i pojedinci u dobi od 35 do 44 godine imaju veću sklonost poduzimanju pojedinačnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Te su mjere uglavnom usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena, a ne na prilagodbu tim promjenama, pri čemu ključni napori uključuju gospodarenje otpadom i recikliranje, upotrebu održivog prometa i usvajanje održivih potrošačkih praksi.
Rezultati
istraživanja pokazali su da se poduzimaju pojedinačne mjere, ali su također naglasili važnost razmatranja demografskih varijabli pri razvoju regionalnih strategija za promicanje i olakšavanje osobnih inicijativa za prilagodbu klimatskim promjenama.

Premošćivanje jaza između osviještenosti i angažmana građana

Anketa naglašava važnost uključivanja građana u oblikovanje učinkovitih regionalnih strategija prilagodbe klimatskim promjenama i stvaranje utemeljenih politika prilagodbe. Kako bi se uklonili nedostaci, ključno je:

  1. Podizanje javne svijesti poboljšanjem informiranosti građana o prilagodbi klimatskim promjenama.
  2. Podupirati i osnaživati građane da aktivno poduzimaju mjere za prilagodbu klimatskim promjenama i poticati ih na veću angažiranost.
  3. Razmotriti socioekonomske čimbenike pri uključivanju prilagodbe klimatskim promjenama.

Sažetak

Anketa među građanima naglašava važnost uključivanja građana u napore za postizanje otpornosti na klimatske promjene i otkriva različite razine osviještenosti i angažmana među demografskim skupinama. Istraživanje je pokazalo i regionalne razlike u određivanju prioriteta djelovanja u području klime. Ti su uvidi ključni za oblikovanje učinkovitih, uključivih javnih politika i poticanje održivih praksi u europskim regijama.

Dodatne informacije

Rad predstavljen u ovoj adaptacijskoj priči dio je projekta REGILIENCE.

Ovaj je projekt financiran sredstvima iz programa Europske unije Obzor 2020. na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 101036560.

Izvješće o anketi među građanima – Središnja Makedonija (https://regilience.eu/wp-content/uploads/2023/11/D1.5_Engagement_of_citizens_V1.pdf, poglavlje 7.1.)

Kontakt

info@regilience.eu

Ključne riječi

Učinci klimatskih promjena

Poplava, Nedostatak vode

Sektori za prilagodbu

Turizam, Prijevoz, Upravljanje vodama

Ključni sustavi zajednice

Kritična infrastruktura, Vodoprivreda

Zemlje

Greece

Program financiranja

HORIZON 2020

Sadržaj
i poveznice na stavke trećih strana na ovoj internetskoj stranici misije razvio je tim MIP4Adapt pod vodstvom Ricarda na temelju ugovora CINEA/2022/OP/0013/SI2.884597 koji financira Europska unija i ne odražavaju nužno stavke Europske unije, CINEA-e ili Europske agencije za okoliš (EEA) kao domaćina platforme Climate-ADAPT. Ni Europska unija ni CINEA ni EEA ne prihvaćaju odgovornost koja proizlazi iz informacija na ovim stranicama ili je u vezi s njima.

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.