Arhiva vijesti

Promjena klimatskih uvjeta sve više utječe na globalnu poljoprivrednu proizvodnju. Dugotrajne suše, promjene vlage u tlu ili češće i intenzivnije poplave vrše pritisak na usjeve, sustave navodnjavanja i prakse upravljanja zemljištem. Kako bi se izmjerilo je li prilagodba u tijeku, OECD je izradio 17 pokazatelja za procjenu napretka zemalja u prilagodbi u poljoprivrednoj proizvodnji, kojima se može procijeniti ostvareni napredak i utvrditi preostale potrebe za prilagodbom i nedostaci u politikama.

Najmanje 95 % Europe doživjelo je iznadprosječne godišnje temperature 2025., prema Europskom izvješću o stanju klime koje su sastavili Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). U izvješću se ističe da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini kontinentom koji se brže zagrijava. Članak uključuje cjelovito izvješće, kao i interaktivnog gledatelja.

Urbane zelene površine poboljšavaju kvalitetu života, ublažavaju visoke temperature, toplinske otoke, onečišćenje bukom i lošu kvalitetu zraka. Međutim, studija koju je provela Europska komisija u suradnji sa Sveučilištem u Kopenhagenu pokazala je da manje od 15 % europskog gradskog stanovništva ima potpuni pristup zelenim površinama u skladu s načelom ekologizacije 3-30-300. Otkrića također otkrivaju da bogatije četvrti uživaju znatno više razine prekrivenosti drvećem i blizine prirodi od područja s nižim prihodima.

Međunarodni institut za vode u Stockholmu (SIWI) navodi da prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje ovise o načinu upravljanja vodnim sustavima. U ovom sažetku politike navodi se pet prioritetnih promjena za prelazak s fragmentiranih pristupa na dosljednije i učinkovitije upravljanje vodama. Te promjene zajedno pružaju praktičan okvir za usklađivanje funkcioniranja vodnih sustava s načinom na koji su politika, financiranje i provedba organizirani kako bi se ojačala usklađenost, uskladila ulaganja i poduprla provedba u širim razmjerima.

Posljednjih godina šumski požari izgorjeli su šumske površine diljem Europe, ali pažljivo raspoređivanje pašnih životinja u visokorizična područja može smanjiti njihovu osjetljivost na požare, kao što su otkrila dva projekta LIFE. Pristup poznat kao agrošumarstvo, omogućuje goveda, ovce ili koze da lutaju između stabala, gdje jedu i gaze vegetaciju koja bi mogla osigurati gorivo za šumski požar.

Gotovo 8 tisuća požara u 25 od 27 država članica EU-a prouzročilo je 1 079 538 spaljenih hektara. To je najveće izgorjelo područje u 27 država članica EU-a ikad zabilježeno u EFFIS-u od 2006., što je gotovo dvostruko više od prosjeka za razdoblje 2006. 2024. Sezona 2025. odražava jasan trend: raniji početak, češći i intenzivniji toplinski valovi i požari koji dopiru do viših geografskih širina nego što se to dosad opazilo.

Knjižnica NbS, koju je razvio projekt LandShift i Metabolic Institute financiran sredstvima EU-a, interaktivna je platforma koja se temelji na sustavnoj identifikaciji i kuraciji provedenih slučajeva NbS-a diljem Europe. Svaki je slučaj kategoriziran prema vrsti ekosustava, izazovu uporabe zemljišta i pristupu rješenju, čime se korisnicima omogućuje da istraže i usporede mogućnosti prilagođene njihovim specifičnim potrebama.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC) potpisali su memorandum o razumijevanju radi jačanja suradnje u unapređenju istraživanja o rizicima od prirodnih katastrofa koja se temelje na dokazima. Ključna područja suradnje uključivat će poboljšanje metodologija procjene rizika i poboljšanje prikupljanja i analize podataka o gubicima u katastrofama.

Tresetište pruža zaštitu od obilnih padalina, pohranjuje vodu za razdoblja suše i prirodni su klima-uređaji. Cilj je novog programa potpore u Njemačkoj ponovno natapanje 90 000 hektara zemljišta u sljedećih nekoliko godina. Sredstva su namijenjena vlasnicima zemljišta, upraviteljima zemljišta, udrugama za vodu i tlo.

U velikoj međunarodnoj studiji analizirani su podaci o dnevnim temperaturama i smrtnosti u Europi i utvrđeno je da je provedba planova za prevenciju topline povezana sa smanjenjem od oko 25 % prekomjernih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati ekstremnim vrućinama. Oni dokazuju da sustavi ranog upozoravanja, jasna komunikacija i mjere zaštite za ugrožene osobe nisu samo dobra praksa, već i mjerljivo učinkoviti javnozdravstveni alati u svijetu koji se zagrijava.

Novi rad na čelu s Deltaresom i Sveučilištem u Utrechtu otkriva da Europa ima mnogo više mogućnosti za ubrzavanje prilagodbe klimatskim promjenama nego što je to obično prepoznato. Umjesto da reagira samo kada klimatski rizici postanu hitni, studija pokazuje kako politički zamah, javna potpora, dostupnost resursa, tehnološke inovacije i/ili rutinski ciklusi održavanja mogu ubrzati mjere prilagodbe.

Projektom KNOWING, koji se financira sredstvima EU-a, objavljen je njegov model okvira za interakciju s proširivim učinkom, koji obuhvaća promet, potražnju i ponudu energije, mikroklimu, zdravlje, upotrebu zemljišta i poplave. Integrirani pristup omogućuje obuhvaćanje međusektorskih sustava povratnih informacija, vremenskih kašnjenja i nenamjernih nuspojava klimatskih intervencija.

Budući da šumski požari postaju sve veći, češći i destruktivniji, Europska komisija predstavlja novi integrirani pristup upravljanju rizicima od šumskih požara, koji obuhvaća prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak. Tim holističkim pristupom povećat će se otpornost Europe na sve veću prijetnju od šumskih požara i osigurati snažnija zaštita Europljana i okoliša, kao i njezine infrastrukture i kulturne baštine.

Kako bi se poduprla provedba Programa za nordijsku suradnju u području okoliša i klime za razdoblje 2025. 2027., u Nordijskom programu za prilagodbu klimatskim promjenama (NCAP) pozivaju se zahtjevi za bespovratna sredstva za nordijske suradničke projekte usmjerene na ulaganja u prilagodbu i potencijal za smanjenje rizika, stvaranje vrijednosti i djelotvorno financiranje ili učinak klimatskih promjena na bioraznolikost i potencijal za ublažavanje povezanih rizika. Poziv na podnošenje prijava otvoren je od 8. travnja 2026. i završava 24. svibnja 2026. u 23:59 (SEV).

U okviru projekta REGILIENCE+ koji financira EU objavljeni su rezultati procjene potreba provedene sa 147 dionika iz 27 zemalja o provedbi projekata prilagodbe. Ti nalazi pružaju jasan plan posebnih izazova i zahtjeva s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti te pružaju vrijedan uvid u to kako projekti misije EU-a mogu bolje prilagoditi svoja rješenja za potporu regionalnoj otpornosti na klimatske promjene.

U najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije o stanju klime utvrđeno je da je klima na Zemlji više neuravnotežena nego u bilo kojem trenutku u promatranoj povijesti jer koncentracije stakleničkih plinova potiču kontinuirano zagrijavanje atmosfere i oceana te topljenje leda. Te velike promjene dogodile su se u roku od nekoliko desetljeća, ali će imati štetne posljedice stotinama, a možda i tisućama godina.

Europska komisija donijela je nove smjernice kako bi pomogla državama članicama da mrežu zaštićenih prirodnih područja Natura 2000 prilagode sve većim pritiscima klimatskih promjena. U njemu se daju preporuke o praktičnim mjerama prilagodbe i okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za upravitelje mreže Natura 2000, nacionalna tijela i dionike odgovorne za zaštitu najdragocjenijih staništa i vrsta u Europi.

Novo izvješće Haškog centra za strateške studije pokazuje da klimatske opasnosti kao što su vrućina, suša i šumski požari nerazmjerno pogađaju južnu i jugoistočnu Europu, dok poplave sve više pogađaju središnje i sjeverne regije. Ti neujednačeni pritisci dovode do sve većih socioekonomskih razlika, posebno u poljoprivredi, infrastrukturi, zdravstvu i širem gospodarstvu. Međutim, prilagodba klimatskim promjenama može rizik pretvoriti u otpornost.

U Latviji je pokrenut novi sustav ranog upozoravanja kako bi se riješio sve veći rizik od poplava zbog topljenja snijega i obilnih oborina. Sustav, koji se temelji na prethodnoj senzorskoj aplikaciji koja djeluje u gradu Jelgavi, dostavit će upozorenja stanovnicima i vlastima u regiji Zemgale, ravnom području s gustom riječnom mrežom. Dobio je financijska sredstva iz projekta IMPETUS Obzor 2020., a rezultat je postignut suradnjom Digitalnog centra Jelgava, Planske regije Zemgale, Latvijskog centra za geologiju i meteorologiju okoliša i Baltičkog ekološkog foruma.

Najnovija nadogradnja pomoćnika za pretraživanje Climate-ADAPT donosi nekoliko poboljšanja osmišljenih za poboljšanje performansi, pouzdanosti i korisničkog iskustva. Ključne nove značajke uključuju DeepResearch mogućnosti koje omogućuju sveobuhvatnije odgovore, Multi step Reasoning i Fact Check AI, koji nudi veću stabilnost i pouzdanost.

Norveška agencija za okoliš, zajedno s Upravom za djecu, mlade i obitelj, naručila je sveobuhvatan pregled literature o poveznicama između klimatskih promjena i socijalne nejednakosti. U izvješću, koje će poslužiti kao temelj za predstojeću nacionalnu procjenu osjetljivosti Norveške na klimatske promjene, navodi se da događaji povezani s klimom obično produbljuju postojeće nejednakosti. Izvješće je napisano na norveškom jeziku, ali uključuje sažetak na engleskom jeziku i ključne nalaze.

U ovom se izvješću prikupljaju rezultati projekta „Općinsko istraživanje: Gdje se općine nalaze u prilagodbi klimatskim promjenama i kako dolaze do multifunkcionalnih i transformativnih rješenja za prilagodbu?”, daju se smjernice o tome kako ojačati prilagodbu općina u Njemačkoj i utvrđuju buduće istraživačke potrebe. Izvješće je na njemačkom jeziku, ali postoji opsežan sažetak na engleskom jeziku.

Upravni odbor EGP-a službeno je potvrdio Republiku Moldovu kao zemlju EGP-a i Eioneta koja surađuje. To odražava bližu suradnju između EGP-a i Republike Moldove u području zaštite okoliša, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Climate-ADAPT postupno će se graditi obuhvaćajući zemlju u resursima i uslugama Climate-ADAPT-a.

U projektu LAND4CLIMATE, koji se financira sredstvima EU-a, objavljena su dva nova sažetka politika u kojima se naglašava da povećanje broja prirodnih rješenja na privatnom zemljištu zahtijeva izgradnju dugoročnog povjerenja s vlasnicima zemljišta, pojednostavnjenje administrativnih i pravnih postupaka, pružanje jasnih gospodarskih poticaja i jačanje lokalnih tehničkih kapaciteta za prelazak s fragmentiranog djelovanja na sustavniju i učinkovitiju provedbu.

Novi informativni sastanak Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuje da Europa ciljanim ulaganjima, snažnijim upravljanjem i boljim praćenjem klimatskih rizika i prilagodbe može prijeći s reaktivnog upravljanja krizama na proaktivnu otpornost – stabiliziranje prihoda poljoprivrednih gospodarstava i očuvanje dugoročne poljoprivredne produktivnosti.