Arhiva vijesti

U okviru projekta NEVERMORE, koji financira EU, razvijen je skup alata IKT-a koji objedinjuje znanost o klimi, socioekonomske podatke i znanje dionika radi promicanja integrirane procjene klimatskih promjena. Alat otvorenog pristupa sadržava alat za istraživanje kataloga, alat za studiju slučaja, alat za globalnu ljestvicu EU-a i alat za gamificiranje kako bi se poduprla evaluacija scenarija, određivanje prioriteta politika i učenje dionika. Skup alata može se istražiti i putem posebnog programa MOOC-a dostupnog na web-mjestu projekta.

U razdoblju od prosinca 2025. do veljače 2026. Europska komisija pozvala je građane, poduzeća, javna tijela i druge organizacije da sudjeluju u javnom savjetovanju o budućem okviru kojim će se utvrditi kako se Europa priprema za klimatske promjene i odgovara na njih. Rezultati savjetovanja sada su objavljeni na internetskim stranicama Komisije (napomena: pomaknite se prema dolje kako biste preuzeli zaključne dokumente).

U pripremi sljedeće njemačke procjene klimatskih rizika ažurirani su i pojednostavnjeni njemački lanci utjecaja na klimu. Ti lanci učinka čine ključnu metodološku osnovu za procjenu rizika i u njima se utvrđuju mogući klimatski učinci, čimbenici koji utječu na klimatske utjecaje i međuodnosi među njima. Izvješće sadržava sažetak objašnjenja na engleskom jeziku.

Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS) u suradnji s francuskim predsjedništvom skupine G7 pripremila je izvješće u kojem se analiziraju makroekonomski i financijski učinci ekstremnih vremenskih uvjeta, njihovi prijenosni kanali i međunarodna prelijevanja. Izvješće uključuje i cjeloviti tekst i vizualni sažetak na visokoj razini.

Promjena klimatskih uvjeta sve više utječe na globalnu poljoprivrednu proizvodnju. Dugotrajne suše, promjene vlage u tlu ili češće i intenzivnije poplave vrše pritisak na usjeve, sustave navodnjavanja i prakse upravljanja zemljištem. Kako bi se izmjerilo je li prilagodba u tijeku, OECD je izradio 17 pokazatelja za procjenu napretka zemalja u prilagodbi u poljoprivrednoj proizvodnji, kojima se može procijeniti ostvareni napredak i utvrditi preostale potrebe za prilagodbom i nedostaci u politikama.

Najmanje 95 % Europe doživjelo je iznadprosječne godišnje temperature 2025., prema Europskom izvješću o stanju klime koje su sastavili Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). U izvješću se ističe da se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je čini kontinentom koji se brže zagrijava. Članak uključuje cjelovito izvješće, kao i interaktivnog gledatelja.

Urbane zelene površine poboljšavaju kvalitetu života, ublažavaju visoke temperature, toplinske otoke, onečišćenje bukom i lošu kvalitetu zraka. Međutim, studija koju je provela Europska komisija u suradnji sa Sveučilištem u Kopenhagenu pokazala je da manje od 15 % europskog gradskog stanovništva ima potpuni pristup zelenim površinama u skladu s načelom ekologizacije 3-30-300. Otkrića također otkrivaju da bogatije četvrti uživaju znatno više razine prekrivenosti drvećem i blizine prirodi od područja s nižim prihodima.

Međunarodni institut za vode u Stockholmu (SIWI) navodi da prilagodba klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje ovise o načinu upravljanja vodnim sustavima. U ovom sažetku politike navodi se pet prioritetnih promjena za prelazak s fragmentiranih pristupa na dosljednije i učinkovitije upravljanje vodama. Te promjene zajedno pružaju praktičan okvir za usklađivanje funkcioniranja vodnih sustava s načinom na koji su politika, financiranje i provedba organizirani kako bi se ojačala usklađenost, uskladila ulaganja i poduprla provedba u širim razmjerima.

Posljednjih godina šumski požari izgorjeli su šumske površine diljem Europe, ali pažljivo raspoređivanje pašnih životinja u visokorizična područja može smanjiti njihovu osjetljivost na požare, kao što su otkrila dva projekta LIFE. Pristup poznat kao agrošumarstvo, omogućuje goveda, ovce ili koze da lutaju između stabala, gdje jedu i gaze vegetaciju koja bi mogla osigurati gorivo za šumski požar.

Gotovo 8 tisuća požara u 25 od 27 država članica EU-a prouzročilo je 1 079 538 spaljenih hektara. To je najveće izgorjelo područje u 27 država članica EU-a ikad zabilježeno u EFFIS-u od 2006., što je gotovo dvostruko više od prosjeka za razdoblje 2006. 2024. Sezona 2025. odražava jasan trend: raniji početak, češći i intenzivniji toplinski valovi i požari koji dopiru do viših geografskih širina nego što se to dosad opazilo.

Knjižnica NbS, koju je razvio projekt LandShift i Metabolic Institute financiran sredstvima EU-a, interaktivna je platforma koja se temelji na sustavnoj identifikaciji i kuraciji provedenih slučajeva NbS-a diljem Europe. Svaki je slučaj kategoriziran prema vrsti ekosustava, izazovu uporabe zemljišta i pristupu rješenju, čime se korisnicima omogućuje da istraže i usporede mogućnosti prilagođene njihovim specifičnim potrebama.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC) potpisali su memorandum o razumijevanju radi jačanja suradnje u unapređenju istraživanja o rizicima od prirodnih katastrofa koja se temelje na dokazima. Ključna područja suradnje uključivat će poboljšanje metodologija procjene rizika i poboljšanje prikupljanja i analize podataka o gubicima u katastrofama.

Tresetište pruža zaštitu od obilnih padalina, pohranjuje vodu za razdoblja suše i prirodni su klima-uređaji. Cilj je novog programa potpore u Njemačkoj ponovno natapanje 90 000 hektara zemljišta u sljedećih nekoliko godina. Sredstva su namijenjena vlasnicima zemljišta, upraviteljima zemljišta, udrugama za vodu i tlo.

Ukupno 11 milijuna eura, koje financira austrijsko Savezno ministarstvo za inovacije, mobilnost i infrastrukturu (BMIMI), dostupno je za izgradnju kapaciteta i kompetencija za jačanje austrijskih gradova kao pokretača otpornosti gradova na klimatske promjene. Poziv je otvoren do rujna 2026.

U velikoj međunarodnoj studiji analizirani su podaci o dnevnim temperaturama i smrtnosti u Europi i utvrđeno je da je provedba planova za prevenciju topline povezana sa smanjenjem od oko 25 % prekomjernih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati ekstremnim vrućinama. Oni dokazuju da sustavi ranog upozoravanja, jasna komunikacija i mjere zaštite za ugrožene osobe nisu samo dobra praksa, već i mjerljivo učinkoviti javnozdravstveni alati u svijetu koji se zagrijava.

Novi rad na čelu s Deltaresom i Sveučilištem u Utrechtu otkriva da Europa ima mnogo više mogućnosti za ubrzavanje prilagodbe klimatskim promjenama nego što je to obično prepoznato. Umjesto da reagira samo kada klimatski rizici postanu hitni, studija pokazuje kako politički zamah, javna potpora, dostupnost resursa, tehnološke inovacije i/ili rutinski ciklusi održavanja mogu ubrzati mjere prilagodbe.

Projektom KNOWING, koji se financira sredstvima EU-a, objavljen je njegov model okvira za interakciju s proširivim učinkom, koji obuhvaća promet, potražnju i ponudu energije, mikroklimu, zdravlje, upotrebu zemljišta i poplave. Integrirani pristup omogućuje obuhvaćanje međusektorskih sustava povratnih informacija, vremenskih kašnjenja i nenamjernih nuspojava klimatskih intervencija.

Budući da šumski požari postaju sve veći, češći i destruktivniji, Europska komisija predstavlja novi integrirani pristup upravljanju rizicima od šumskih požara, koji obuhvaća prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak. Tim holističkim pristupom povećat će se otpornost Europe na sve veću prijetnju od šumskih požara i osigurati snažnija zaštita Europljana i okoliša, kao i njezine infrastrukture i kulturne baštine.

Kako bi se poduprla provedba Programa za nordijsku suradnju u području okoliša i klime za razdoblje 2025. 2027., u Nordijskom programu za prilagodbu klimatskim promjenama (NCAP) pozivaju se zahtjevi za bespovratna sredstva za nordijske suradničke projekte usmjerene na ulaganja u prilagodbu i potencijal za smanjenje rizika, stvaranje vrijednosti i djelotvorno financiranje ili učinak klimatskih promjena na bioraznolikost i potencijal za ublažavanje povezanih rizika. Poziv na podnošenje prijava otvoren je od 8. travnja 2026. i završava 24. svibnja 2026. u 23:59 (SEV).

U okviru projekta REGILIENCE+ koji financira EU objavljeni su rezultati procjene potreba provedene sa 147 dionika iz 27 zemalja o provedbi projekata prilagodbe. Ti nalazi pružaju jasan plan posebnih izazova i zahtjeva s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti te pružaju vrijedan uvid u to kako projekti misije EU-a mogu bolje prilagoditi svoja rješenja za potporu regionalnoj otpornosti na klimatske promjene.

U najnovijem izvješću Svjetske meteorološke organizacije o stanju klime utvrđeno je da je klima na Zemlji više neuravnotežena nego u bilo kojem trenutku u promatranoj povijesti jer koncentracije stakleničkih plinova potiču kontinuirano zagrijavanje atmosfere i oceana te topljenje leda. Te velike promjene dogodile su se u roku od nekoliko desetljeća, ali će imati štetne posljedice stotinama, a možda i tisućama godina.

Europska komisija donijela je nove smjernice kako bi pomogla državama članicama da mrežu zaštićenih prirodnih područja Natura 2000 prilagode sve većim pritiscima klimatskih promjena. U njemu se daju preporuke o praktičnim mjerama prilagodbe i okvir za prilagodbu klimatskim promjenama za upravitelje mreže Natura 2000, nacionalna tijela i dionike odgovorne za zaštitu najdragocjenijih staništa i vrsta u Europi.

Poljsko Ministarstvo klime i okoliša započelo je s radom na Nacionalnoj strategiji za prilagodbu klimatskim promjenama, zajedno s Akcijskim planom za prilagodbu. Međuministarska radna skupina analizirat će potrebe određenih područja. Lokalne vlade, ministarstva, istraživački instituti, sveučilišta, nevladine organizacije i poduzeća bit će uključeni u svaku od 16 pokrajina.

Novo izvješće Haškog centra za strateške studije pokazuje da klimatske opasnosti kao što su vrućina, suša i šumski požari nerazmjerno pogađaju južnu i jugoistočnu Europu, dok poplave sve više pogađaju središnje i sjeverne regije. Ti neujednačeni pritisci dovode do sve većih socioekonomskih razlika, posebno u poljoprivredi, infrastrukturi, zdravstvu i širem gospodarstvu. Međutim, prilagodba klimatskim promjenama može rizik pretvoriti u otpornost.

U Latviji je pokrenut novi sustav ranog upozoravanja kako bi se riješio sve veći rizik od poplava zbog topljenja snijega i obilnih oborina. Sustav, koji se temelji na prethodnoj senzorskoj aplikaciji koja djeluje u gradu Jelgavi, dostavit će upozorenja stanovnicima i vlastima u regiji Zemgale, ravnom području s gustom riječnom mrežom. Dobio je financijska sredstva iz projekta IMPETUS Obzor 2020., a rezultat je postignut suradnjom Digitalnog centra Jelgava, Planske regije Zemgale, Latvijskog centra za geologiju i meteorologiju okoliša i Baltičkog ekološkog foruma.