Arhiva vijesti

Europska komisija objavila je najnovije izvješće o izgledima za poljoprivredu EU-a, u kojem su predstavljene projekcije za poljoprivredna tržišta EU-a do 2035. U izvješću se opisuje kontinuirani rast produktivnosti prilagodbom klimatskim promjenama i priznavanjem očekivane promjene u dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti ulaznih materijala.

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) predstavilo je prijedlog instrumenta za informiranje o rizicima od prirodnih katastrofa i njihovo sprečavanje, osmišljenog kako bi se vlasnicima nekretnina pomoglo da smanje osjetljivost svojih zgrada na ekstremne vremenske uvjete, ograniče potencijalne gubitke i u konačnici doprinesu dugoročnoj otpornosti Europe na klimatske promjene.

Europska komisija objavila je privremenu evaluaciju programa „EU za zdravlje”, najvećeg i najambicioznijeg programa EU-a za financiranje zdravstva ikad. S proračunom od 4,6 milijardi eura u razdoblju 2021. 2027. program „EU za zdravlje” znatno je pridonio oporavku EU-a nakon pandemije bolesti COVID-19 pružanjem potpore državama članicama u izgradnji otpornijih i pristupačnijih zdravstvenih sustava te jačanju pripravnosti i odgovora na krize.

U sveobuhvatnoj analizi napora za prilagodbu klimatskim promjenama ovo izvješće EU-a otkriva znatan napredak i izazove u rješavanju klimatskih nepogoda i ranjivosti diljem svijeta, koje su postigle općine potpisnice Globalnog sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju. Ekstremne vrućine, suše i poplave utvrđene su kao prevladavajuće klimatske opasnosti. Konkretno, samo 67 % visokorizičnih opasnosti ima uspostavljene odgovarajuće mjere prilagodbe. I dalje postoji znatan jaz između utvrđenih rizika i provedbe mjera, posebno u ranjivim sektorima i stanovništvu. Pozivaju se oblikovatelji politika da premoste taj jaz kako bi se poboljšala otpornost na učinke klimatskih promjena.

Ovaj interaktivni vodič, koji je sastavio projektni konzorcij Land4Climate financiran sredstvima EU-a, namijenjen je stručnjacima, uključujući općine, lokalna tijela i urede javne uprave. Cilj mu je pomoći im u provedbi mjera za male državne potpore u potrazi za alternativnim ili dopunskim financiranjem koje nadilazi javne subvencije.

Toplinski valovi, suše i poplave pogodili su oko četvrtinu regija EU-a u ljeto 2025. Sehrish Usman sa Sveučilišta u Mannheimu i ekonomisti iz Europske središnje banke pokazuju procijenjene gubitke od 43 milijarde eura samo u 2025. i ukupno 126 milijardi eura do 2029. Istraživači pozivaju na povećanje ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, kao što su zaštita od topline u gradovima i poboljšano upravljanje vodama.

U anketi provedenoj 2023. u 97 europskih regija 70 ih je navelo da je nedostatak pristupa podacima o klimi i znanstvenim informacijama jedna od glavnih prepreka učinkovitoj prilagodbi. Climate-KIC objašnjava kako klimatske usluge, na temelju promatranja Zemlje, mogu pomoći.

Ovaj nedavno objavljeni vodič, koji je izradio Zajednički istraživački centar (JRC), pruža detaljne smjernice za izradu procjene rizika i ranjivosti (RVA), ključne komponente planiranja prilagodbe klimatskim promjenama. Taj proces objedinjuje znanstvene podatke i lokalno znanje kako bi se procijenili klimatski rizici, utvrdile opasnosti, procijenile ranjivosti i odredili kapaciteti zajednice za prilagodbu. U skladu s okvirom IPCC-a, vodič pomaže gradovima da uključe dionike i odaberu odgovarajuće alate za prilagodbu klimatskim promjenama.

U okviru poziva HORIZON-MISS-2024-CLIMA-01 koji je financirao EU zaprimljeno je 79 prijedloga. Od 19 odabranih projekata 17 ih je pretvoreno u sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Proračun koji je dosad raspodijeljen u okviru ovog poziva iznosi gotovo 113 milijuna eura za provedbu inovativnih i učinkovitih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama.

U novom članku koji je objavila Artelia predstavljen je pristup javno-privatnog i civilnog partnerstva, inovativna metoda za potporu participativnom upravljanju i međusektorskoj suradnji u upravljanju klimatskim rizicima. Prvotno razvijeni u okviru projekta C2IMPRESS u okviru programa Obzor Europa, a sada testirani u okviru programa MED-IREN, laboratoriji PPCP okupljaju javna tijela, privatne aktere i civilno društvo kako bi zajednički osmislili lokalno utemeljene mjere prilagodbe. Cilj je tog pristupa ojačati povjerenje, odgovornost i uključivost u planiranju otpornosti. U članku se ističu iskustva stečena na pilot-lokacijama i raspravlja o sljedećim koracima za širu primjenu diljem europskih područja. 

Cilj istraživačkog projekta, koji je financirala Njemačka agencija za okoliš (UBA), bio je poboljšati metodologiju za ex ante evaluaciju instrumenata politike prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se pružila potpora APA-i IV. Pristup s više kriterija razvijen je u suradnji s mrežom javnih tijela, s naglaskom na učinkovitosti, troškovima, održivosti i interakcijama. Metodologija je uspješno primijenjena i dovela je do zajedničkih preporuka o politikama za Međuministarsku radnu skupinu za prilagodbu klimatskim promjenama. U izvješću se sažimaju pristup i rezultati razvoja, ispitivanja i primjene metodologije te se navode mogućnosti za buduće poboljšanje. Izvješće je na njemačkom jeziku, ali uključuje opsežan sažetak na engleskom jeziku.

Ažurirani profili zemalja pružaju sažet pregled načina na koji europske zemlje planiraju i provode prilagodbu klimatskim promjenama na temelju izvješćivanja u skladu s Uredbom o upravljanju (GovReg) za 2025. Istražite politike i mjere prilagodbe, upravljanje, dobre prakse, platforme znanja i još mnogo toga putem interaktivne karte i pristupite službenim podacima i dokumentima - sve na jednom mjestu. Praktični resurs za sve koji rade na prilagodbi diljem Europe.

Nedavno objavljeno izvješće OECD-a (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) Global Drought Outlook pruža globalnu procjenu rizika od suše, utjecaja i politike u kontekstu klimatskih promjena. Oslanjajući se na međunarodna iskustva i dobre prakse, u izvješću se procjenjuje i kako zemlje mogu ojačati upravljanje sušom u klimi koja se mijenja, nudeći praktična politička rješenja za smanjenje gubitaka, izgradnju dugoročne otpornosti i potporu prilagodbi sušoj budućnosti.

Slovačka će biti domaćin novog regionalnog Centra Ujedinjenih naroda za ljudska naselja u okviru globalne inicijative SURGe (Održiva otpornost gradova za sljedeću generaciju). Centar će koordinirati napore diljem Europe u rješavanju problema urbanizacije i klimatskih promjena te će ojačati suradnju između tijela UN-a, Europske unije i drugih međunarodnih partnera. U okviru projekta SURGe zemlje će moći zatražiti usluge tehničkog savjetovanja. Osim toga, pokrenut će se poseban internetski portal kako bi se olakšala razmjena znanja među projektima i sektorima.

Irska nacionalna procjena rizika od klimatskih promjena (NCCRA) za 2025. pruža sveobuhvatan pregled najhitnijih rizika povezanih s klimom i novih prilika u zemlji. Procjenom je utvrđeno 115 klimatskih rizika, od kojih se 43 smatraju značajnima u svim sektorima kao što su zdravstvo, infrastruktura, biološka raznolikost i gospodarstvo. U njemu se ističe i pet potencijalnih prilika koje proizlaze iz predviđenih promjena klimatskih uvjeta. NCCRA naglašava sve veće prijetnje koje predstavljaju poplave, toplinski valovi, suša i erozija obale te naglašava hitnu potrebu za koordiniranim djelovanjem kako bi se izgradila otpornost i prilagodilo klimatskim promjenama.

Upravljanje europskim vodama još nije dovoljno prilagođeno brzim i opsežnim promjenama uzrokovanima klimatskim promjenama i prekomjernim iskorištavanjem, što predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe vodom. U informativnom izvješću Europske agencije za okoliš istražuju se moguće uštede vode koje bi se mogle ostvariti u ključnim europskim gospodarskim sektorima kako bi se poboljšala učinkovitost potrošnje vode i riješile sve veće nesigurnosti povezane s dostupnošću vode.

Znatne uštede vode u ključnim gospodarskim sektorima mogu se postići novim mjerama koje će biti ključne za povećanje otpornosti voda u Europskoj uniji. Gospodarski sektori s najvišim razinama zahvaćanja vode također imaju potencijal za uštedu najviše vode, navodi se u brifingu Europske agencije za okoliš (EEA).

CDP i Europska agencija za okoliš (EEA) pozivaju lokalne i regionalne vlasti, posebno potpisnike Misije EU-a za prilagodbu, da dovrše upitnik o CDP-u za 2025.

Klimatske promjene, geopolitičke napetosti i tehnološki napredak doprinose sve složenijem okruženju rizika diljem Europe. Ti se rizici mogu širiti i međusobno djelovati u različitim sektorima, povećavajući ili pogoršavajući međusobne učinke kako se oni budu razvijali. Zajednički istraživački centar analizirao je 47 rizika koji obuhvaćaju prirodna, tehnološka, društvena i geopolitička područja te poziva na anticipativno upravljanje.

Močvarna područja pružaju ključne usluge za ljude i prirodu, kao što su kontrola poplava i potpora bioraznolikosti. Međutim, i dalje se smanjuju zbog onečišćenja, prenamjene zemljišta i učinaka klimatskih promjena. U tom kontekstu, u okviru pilot-inicijative, koju koordiniraju francusko Ministarstvo ekološke tranzicije i Agencija za vode Seine i Normandije, istražuje se kako certifikati o biološkoj raznolikosti mogu ponuditi novi put za podupiranje i priznavanje dobrovoljnih napora za očuvanje.

U cijelom EU-u opskrba vodom pod sve je većim pritiskom zbog, među ostalim, onečišćenja i učinaka klimatskih promjena. Nekoliko projekata EU-a u okviru programa LIFE, kojima se smanjuje onečišćenje i stvaraju močvarna područja, podupire provedbu strategije EU-a za otpornost vodoopskrbe, koju je nedavno objavila Europska komisija. Cilj je strategije obnoviti i zaštititi opskrbu vodom, izgraditi gospodarstvo koje pametno gospodari vodom i osigurati da svi imaju pristup čistoj i cjenovno pristupačnoj vodi. Ključna sastavnica je pristup „od izvora do mora”, kojim se uzima u obzir utjecaj onečišćenja na cijeli vodni sustav.

U sljedećih pet godina ekstremni vremenski uvjeti već bi mogli ugroziti do 5 % gospodarske proizvodnje europodručja, prema novim kratkoročnim scenarijima Mreže za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS). Sabine Mauderer (Deutsche Bundesbank) i Livio Stracca (ESB) napisali su blog o nestanku horizonta klimatskih rizika.

Glavna uprava za klimatsku politiku Europske komisije objavila je pouzdane informacije o ekstremnim vremenskim uvjetima i njihovim poveznicama s klimatskim promjenama, predstavljene u pet činjenica. Točnim informacijama, koordiniranim djelovanjem i pravim ulaganjima, posebno u otpornost, čistu energiju i prirodna rješenja, Europa može smanjiti rizike, zaštititi živote i izgraditi snažniju i sigurniju budućnost.

Kako bi zaštitili zaposlenike od toplinskih rizika, poslodavci u Francuskoj moraju uvesti nove preventivne mjere od 1. srpnja 2025. Dekret od 27. svibnja 2025. uključuje popis mjera koje poslodavac mora poduzeti, kao što su prilagodba radnih postupaka, povećanje opskrbe slatkom vodom za piće i osposobljavanje za ublažavanje topline.