Često korišteni indeksi ne slažu se oko uloge vlage u učincima topline na zdravlje

Različiti indeksi učinaka toplinskog stresa na zdravlje upotrebljavaju različitu relativnu važnost temperature i vlažnosti te stoga mogu poduprijeti različite mjere prilagodbe kako bi se smanjili štetni učinci na zdravlje.

U vrućim atmosferskim uvjetima ljudi se znoje kako bi održali unutarnju temperaturu tijela. Visoka vlažnost zraka može spriječiti znojenje i, stoga, povećati toplinski stres za tijelo. Ozelenjivanje gradova popularna je mjera prilagodbe za ublažavanje ekstremnih temperatura i smanjenje štetnih učinaka topline na zdravlje.

Međutim, u nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Climate and Atmospheric Science utvrđeno je da bi, ovisno o primijenjenoj procjeni zdravstvenih rizika, mjere kao što su sadnja stabala u gradovima ili navodnjavanje zemljišta mogle ublažiti ili pogoršati toplinski stres. Istraživači pozivaju da budu kritični pri odabiru ili oslanjanju na HSI za procjenu koristi od mjera prilagodbe.