Iskustva Europljana u vezi s klimatskim promjenama

Izvješće "Pregrijano i nedovoljno pripremljeno: iskustva Europljana u životu s klimatskim promjenama" zajednički su izradili Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), a temelji se na rezultatima internetske ankete. Istražuju se iskustva učinaka povezanih s klimom, mjere otpornosti poduzete kod kuće, percepcija provedenih lokalnih mjera i zabrinutost u pogledu budućih učinaka na uzorku Europljana. Podaci na kojima se izvješće temelji prikazani su u pregledniku podataka u nastavku.

• Ovo se izvješće temelji na internetskoj anketi u kojoj je sudjelovalo više od 27 000 ispitanika iz 27 europskih zemalja i u kojoj su predstavljena njihova iskustva s učincima klimatskih promjena, njihova zabrinutost zbog budućih učinaka i mjere otpornosti koje su poduzeli kod kuće i koje su primijetili u svojim četvrtima.

• Više od 80 % ispitanika u istraživanju izjavilo je da je u posljednjih pet godina pogođeno barem jednim problemom povezanim s klimom (toplina, poplave, šumski požari, nestašica vode, vjetar, ugrizi komaraca/grlića). Najčešći problem bio je vrućina: gotovo polovina ispitanika osjećala se pretoplo u svojem domu, na poslu ili u mjestu obrazovanja, dok je više od 60 % ispitanika izjavilo da se osjeća pretoplo vani u svojem susjedstvu.

• Više od 52 % ispitanika bilo je vrlo ili prilično zabrinuto zbog iznimno visokih temperatura u budućnosti, a 48 % osjećalo se vrlo ili vrlo zabrinuto zbog šumskih požara. Žene, najmlađi ispitanici (16 ‑29 godina) i ispitanici iz južne i srednjoistočne Europe skupine su koje su najviše zabrinute zbog budućih učinaka klimatskih promjena.

• Svaki peti ispitanik nije imao nijednu od mjera u kućanstvu koje su navedene u istraživanju, a koje su namijenjene zaštiti od ekstremnih vremenskih uvjeta (npr. sjenčanje, klimatizacija ili ventilacija, zaštita od poplava, prikupljanje kišnice, osiguranje od ekstremnih vremenskih uvjeta, rezervni sustav napajanja i komplet za hitne slučajeve).

• Postoje velike regionalne razlike u učincima klimatskih promjena koje osjećaju ispitanici i prijavljenim mjerama otpornosti. Učinci klimatskih promjena najviše su se osjetili među ispitanicima u južnoj i središnjoj ‑istočnoj Europi. Na regionalnoj razini, skupina s najnižim postotkom ispitanika koji su prijavili i klimatske učinke i prisutnost mjera pod vodstvom nadležnih tijela navedenih u anketi bili su iz sjeverne Europe.

• Više od 38 % svih ispitanika izjavilo je da si ne mogu priuštiti da ljeti na odgovarajući način ohlade svoj dom; postotak se povećava na 66 % među ispitanicima koji su se suočili s financijskim poteškoćama.

• U usporedbi sa svim drugim ispitanicima, veći postotak manje bogatih ispitanika, iznajmljivača ili osoba lošeg zdravlja prijavio je da se suočavaju s učincima klimatskih promjena. Istodobno je manje ispitanika iz tih skupina izvijestilo o donošenju mjera za otpornost kućanstava na klimatske promjene ili o provedbi mjera pod vodstvom nadležnih tijela u njihovu susjedstvu.

• Za osiguravanje dobrobiti i blagostanja europskog društva u kontekstu klimatskih promjena koje se brzo mijenjaju potrebna je široka provedba mjera za sprečavanje klimatskih učinaka i pripremu na njih, cjenovna pristupačnost mjera otpornosti na razini kućanstava i pravedna raspodjela mjera prilagodbe pod vodstvom tijela.

Ovaj preglednik podataka omogućuje korisnicima da istraže iskustva učinaka povezanih s klimom, mjere otpornosti poduzete kod kuće, percepciju provedenih lokalnih mjera i zabrinutost u pogledu budućih učinaka na uzorku Europljana. Podaci prikazani u pregledniku temelje se na nalazima iz e-anketeŽivjeti i raditi 2025. u EU-u.