Općenito

Karpatske planine su drugi najduži planinski sustav u Europi koji pokriva površinu od oko 210.000 četvornih kilometara. Sedam zemalja (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Ukrajina) dijele teritorij karpatske regije, od kojih su pet članice EU-a.

Karpatsko planinsko područje jedno je od najznačajnijih i najbogatijih prirodnih utočišta na europskom kontinentu. Karpatske planine dom su približno 30 % europske flore i najvećih europskih populacija smeđih medvjeda, vukova, risova, europskih bizona i rijetkih vrsta ptica, uključujući globalno ugroženog orla krstaša. Osim prirodne raznolikosti, poluprirodna staništa poput planinskih pašnjaka i livada sijena, koja su rezultat stoljetnog tradicionalnog gospodarenja zemljištem, od velike su ekološke i kulturne važnosti. WWF je karpatsku regiju uvrstio na svjetski popis „Global 200” ekoregija s iznimnom razinom bioraznolikosti. Karpatska planinska regija pruža važna dobra i usluge ekosustava kao što su hrana, slatka voda, šumski proizvodi i turizam te je dio triju glavnih riječnih slivova: Dunav, Dnjestar (u Crno more) i Visla (u Baltičko more).

Karpati služe kao most između sjeverne i jugozapadne kulture Europe, što rezultira velikom kulturnom raznolikošću.

Prijetnje okolišu Karpata

Napuštanje zemljišta, prenamjena i fragmentacija staništa, krčenje šuma, neodržive šumarske i poljoprivredne prakse te onečišćenje dovode do gubitka karpatskog krajolika i bioraznolikosti. Glavni pokretači toga su društveno-gospodarska kretanja i klimatske promjene. Napuštanje zemljišta i gubitak staništa najznačajniji su u udaljenim područjima na višim nadmorskim visinama gdje tradicionalna poljoprivreda ne može konkurirati modernoj poljoprivredi. Prenamjena i fragmentacija staništa uglavnom su povezani s neodrživim turizmom i razvojem infrastrukture, dok je poljoprivreda glavni izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Klimatske promjene, koje uzrokuju promjene u obrascima oborina, snježnom pokrivaču i temperaturi, pojačavaju prethodno opisane procese.

Klimatske promjene i prilagodba klimatskim promjenama u Karpatima

Trenutačni i predviđeni učinci klimatskih promjena pokrenuli su niz projekata koje financira EU, uključujući:

• Cilj CARPATCLIM-a bio je uskladiti podatke o klimi od 1961. do 2010. i učiniti ih dostupnima u umreženoj bazi podataka;
• CarpathCC u kojem je proveden niz studija osjetljivosti i ocijenjene mjere prilagodbe;
• CARPIVIA tijekom koje je procijenjena ranjivost glavnih ekosustava karpatske regije i proizvodnih sustava utemeljenih na ekosustavima te su predložene mogućnosti prilagodbe.

Europska komisija

Europska agencija za okoliš