Europski okvir za otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima

Otpornost u novoj politici EU-a – prema europskom planu za prilagodbu klimatskim promjenama

U političkim smjernicama za Europsku komisiju za razdoblje 2024. 2029. predsjednica Ursula von der Leyen najavila je europski plan za prilagodbu klimatskim promjenama (ECAP) za potporu državama članicama u planiranju pripravnosti i otpornosti. Povjerenik Wopke Hoekstra preuzeo je vodeću ulogu u radu na ECAP-u, a paket politika bit će predstavljen u drugoj polovici 2026.

Otpornost na klimatske promjene i pripravnost na njih već su istaknute u nekoliko ključnih dokumenata o politikama EU-a, uključujući Kompas za konkurentnost, viziju za poljoprivredu i Komunikaciju o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO).

U Kompasu konkurentnosti ističe se da klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti sve više ugrožavaju europsku gospodarsku sigurnost. Otpornost i pripravnost moraju se ojačati redovitim ažuriranjem procjena klimatskih rizika i integriranim poboljšanjem otpornosti kritične infrastrukture. Integracija otpornosti na klimatske promjene u urbanističko planiranje, uvođenje prirodnih rješenja, razvoj prirodnih kredita i prilagodba u poljoprivredi uz istodobno očuvanje sigurnosti opskrbe hranom također su među opcijama za izbjegavanje ugrožavanja lanaca opskrbe.

U viziji za poljoprivredu poziva se na otpornu poljoprivredu koja se podupire u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027. Snažno će se podupirati poljoprivredne prakse i intervencije kojima se lokalna proizvodnja prilagođava budućim klimatskim uvjetima te će se ojačati poticaji za poljoprivrednike kako bi se prilagodbama na razini poljoprivrednog gospodarstva smanjila njihova ranjivost i izloženost rizicima. Alati za upravljanje krizama trebali bi potaknuti poljoprivrednike da proaktivno upravljaju rizicima, države članice trebale bi raditi na učinkovitim i prilagođenim strategijama upravljanja rizicima u poljoprivredi te bi trebalo ojačati suradnju s financijskim institucijama.

U Komunikaciji o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) prepoznato je da češće i dramatičnije katastrofe povezane s klimom imaju teške društvene i gospodarske posljedice. S obzirom na financijske rizike koje bi scenarij zagrijavanja od 3 °C mogao predstavljati za kumulativne gospodarske gubitke (tj. procijenjenih 175 milijardi EUR, što znači oko 1,4 % BDP-a EU-a), politikama i odlukama o ulaganjima ne mogu se zanemariti klimatski rizici. U Komunikaciji o VFO-u uzima se u obzir preporuka Europskog revizorskog suda da financijska sredstva EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama budu otporna na buduće promjene.

Dodatne informacije o integriranom okviru za europsku otpornost na klimatske promjene i upravljanje rizicima dostupne su na internetskim stranicama Europske komisije o prilagodbi klimatskim promjenama i otpornosti na njih.