CCTAME STARI

Procjenjuje se da globalne povijesne emisije iz korištenja zemljišta premašuju emisije iz fosilnih goriva za oko 25 % i trenutačno se smatraju drugim najvećim izvorom emisija stakleničkih plinova. U Europi je poljoprivredni sektor treći najveći sektor emisija stakleničkih plinova i odgovoran je za 9 % emisija u EU-25. Glavna ideja koja je dovela do projekta CC-TAME jest vizija provedbe koncepta „fuzije modela politike i podataka” kako bi se zajamčilo učinkovito i djelotvorno ublažavanje i prilagodba u sektoru korištenja zemljišta te maksimalno povećale koristi od koordinacije politika s drugim politikama EU-a.

Godine 2008. sektor korištenja zemljišta nije bio ili je bio slabo zastupljen u europskim modelima za oblikovanje klimatske politike. Projekt CC-TAME osmišljen je kako bi se popunila ta praznina.

U okviru projekta CC-TAME procijenjeni su učinci poljoprivrede, klime, energije, šumarstva i drugih povezanih politika korištenja zemljišta, uzimajući u obzir povratne informacije koje iz toga proizlaze o klimatskom sustavu u Europskoj uniji. Geografski eksplicitni biofizički modeli zajedno s integriranim klasterom gospodarskih modela korištenja zemljišta spojeni su s regionalnim klimatskim modelom za procjenu i utvrđivanje strategija ublažavanja i prilagodbe u europskoj poljoprivredi i šumarstvu.

Posebni ciljevi CC-TAME-a bili su sljedeći:

• izgraditi snažno sučelje između znanosti i politike pružanjem pravovremenih, relevantnih i razumljivih informacija iz najsuvremenijih procjena učinka politika političkoj zajednici. Znanstveno-tehnički cilj bio je provesti procjenu učinkovitosti sadašnjih i budućih procesa prilagodbe i ublažavanja korištenja zemljišta.
• modelirati eksplicitno korištenje zemljišta na razini prakse upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom/šumom uzimajući u obzir nove tehnološke promjene u sektoru korištenja zemljišta i s njim povezanim industrijama. Regionalni klimatski modeli kombinirani su s biofizičkim modelima ekosustava, što je stvorilo širok raspon proizvodnih mogućnosti za svaku zemljopisnu jedinicu. Najsuvremeniji ekonomski modeli, koji su ugrađeni u teoriju moderne ekonomije blagostanja, koristili su skupove geografskih eksplicitnih mogućnosti biofizičke proizvodnje kako bi generirali globalno dosljedne lokalne strategije ublažavanja i prilagodbe korištenja zemljišta.

Integracija višestrukih političkih procesa

CC-TAME je stvorio integrirani klaster modela koji se koristio za donošenje politika ublažavanja povezanih s korištenjem zemljišta u okviru donošenja politika UNFCCC-a o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF) u svim državama članicama EU-a. Opća strategija CC-TAME-a prilagođena je usklađivanju i daljnjem razvoju postojećih alata za potporu odlučivanju u sektoru korištenja zemljišta kako bi se odgovorilo na zahtjeve iz procesa klimatske politike u Europi i u okviru UNFCCC-a. Oblikovatelji politika zainteresirani za provedbu promjena u praksama korištenja zemljišta za pregovore nakon Kyota u Europi i režime klimatske politike UNFCCC-a informirali su se o alatima CC-TAME. Analizirane politike uključivale su politike usmjerene na povećanje ili očuvanje zaliha ugljika (nacionalna provedba poticaja predviđenih Kyotskim protokolom, na primjer poboljšanje uporabe bioenergije (Direktiva o električnoj energiji iz obnovljivih izvora i druge), kao i politike usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 (CH4, N20) iz poljoprivrede. Modeli tipa „odozdo prema gore”, kako su predloženi u okviru CC-TAME-a, pokazali su se kao izvrsne kvantitativne platforme za poticanje koordinacije politika u različitim, ali povezanim „sektorima” politika. Glavna koordinacijska funkcija klastera modela CC-TAME bila je stvaranje istraživačkih alata i metodologija za procjenu i evaluaciju učinaka alternativnih politika i procjenu njihovih povezanih troškova i koristi politika.

Integracija modela geografskim i tehnološki eksplicitnim pristupom odozdo prema gore

Kroz geografski i tehnološki eksplicitan pristup odozdo prema gore, projekt CC-TAME integrirao je regionalni klimatski model REMO (WP3000) s biofizičkim modelima upravljanja ekosustavima (WP 4000) i punopravnim regionalnim i nacionalnim modelima gospodarskog sektora (WP 5000). Taj višedimenzionalni pristup povezuje geografske i vremenske razmjere i integrira sve glavne sektore korištenja zemljišta. Metodološkim pristupom kombinirani su eksplicitni modeli rasta usjeva/drveća koji djeluju na razini parcele i koji imaju dostatne prostorne pojedinosti na podnacionalnoj razini za procjenu odgovora i mogućnosti prilagodbe usjeva i stabala. Pristup je omogućio dosljednu povezanost s kontinentalnim razmjerima, čime se jamči pouzdanost i dosljednost u procjeni održivih i troškovno učinkovitih strategija i politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodljivo upravljanje. CC-TAME je koristio mnoštvo modela na različitim skalama, što omogućuje usporedbe modela i stoga su nesigurnosti modela ocjenjivane na sustavan način. Korištenjem velikih resursa izgrađeni su pouzdani i pouzdani podaci i alati za procjenu.

Procjena scenarija integrirane politike

Podaci (WP2000) i alati za analizu (WP3000, WP4000 i WP5000) CC-TAME-a upotrijebljeni su u WP6000 kako bi se procijenio širok raspon scenarija okolišne, poljoprivredne, šumske i energetske politike. Posebne politike koje su analizirane uključuju politike usmjerene na povećanje ili očuvanje zaliha ugljika, kao i politike usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 (CH4, N20) iz poljoprivrede. Poboljšanje bioraznolikosti i poboljšanje/očuvanje tla također su važni ciljevi politike, koji su obuhvaćeni istraživanjem CC-TAME.

Politike su ocijenjene pojedinačno i zajednički u skladu sa strogim protokolom povezivanja modela, koji je razvijen u CC-TAME-u i upotrijebljen za dodatne studije učinka politike. Heterogene kvalitete, višestruke upotrebe i fizička ograničenja razlozi su složenih učinaka politika korištenja zemljišta. Integracija i veza između (a) biofizičkog modeliranja specifičnog za lokaciju, (b) mikroekonomskog modeliranja na razini poljoprivrednih gospodarstava i (c) višesektorskog makroekonomskog modeliranja omogućila je utjelovljenje heterogenih prirodnih uvjeta i prilagodbi tržišta u globaliziranom svijetu putem GLOBIOM-a s međunarodno povezanim poljoprivrednim, šumskim i energetskim tržištima.

Glavni rezultat bila je priprema operativne i dosljedne metodologije za provedbu procjena politike za sektor LULUCF-a, koje su u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje na temelju UNFCCC-a.

Osim rada na ublažavanju u CC-TAME-u, u okviru projekta provedeni su regionalni klimatski scenariji i potpuna analiza ublažavanja i prilagodbe s naglaskom na posrednim koristima ublažavanja i prilagodbe. CC-TAME je izdvojio žarišne točke ranjivosti s obzirom na zemljopis i vrstu ekosustava u različitim scenarijima klimatskih promjena. Model klastera CC-TAME upotrijebljen je za procjenu širokog raspona scenarija okolišne, poljoprivredne, šumske i energetske politike. Jedan od rezultata bio je da su politike usmjerene na povećanje ili očuvanje zaliha ugljika, kao i politike usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 iz poljoprivrede, također imale visoke rezultate u pogledu prilagodbe ekosustava klimatskim promjenama.

Alati i podaci izrađeni u okviru projekta upotrijebljeni su za pružanje informacija na referentnoj razini za izvješćivanje u okviru UNFCCC-a. Među ostalim, scenariji CC-TAME pridonijeli su procjenama iz 5. izvješća o procjeni IPCC-a sa scenarijima uporabe zemljišta.