IMPACT2C

Političke rasprave o europskom cilju ograničavanja globalnog zatopljenja na 2 °C iznad predindustrijske razine zahtijevaju da se rasprave temelje na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama o predviđenim učincima. Osim toga, ključno je pitanje za tvorce politika razlika i moguće koristi od zadržavanja zagrijavanja na manje od 2 stupnja. Te informacije mogu poslužiti kao glavna motivacija u globalnim pregovorima i mjerama u vezi s emisijama ugljika. U tom je kontekstu IMPACT2C slijedio model pristupa s više klimatskih uvjeta i višestrukim učinkom kojim bi se pružile pouzdane informacije o klimatskim promjenama i utjecajima u Europi te ključnim neeuropskim žarišnim točkama za ranjivost u svjetovima s porastom temperature od +1,5, +2 i +3 stupnja Celzija.

Opći ciljevi programa IMPACT2C bili su sljedeći:

• kvantificirati predviđene klimatske promjene u Europi i ključnim neeuropskim osjetljivim regijama u svijetu s porastom temperature od +2 °C s pomoću niza različitih globalnih i regionalnih klimatskih modela;
• kvantificirati predviđene učinke u nizu različitih gospodarskih sektora u svijetu s porastom temperature od +2 °C;
• kvantificirati predviđene učinke u svijetu porasta temperature od +2 °C iz međusektorske perspektive, npr. za posebno osjetljiva područja koja su podložna višestrukim učincima u kojima mogu nastati kumulativni učinci (npr. u mediteranskoj regiji) i u odnosu na međusektorske teme (npr. gradovi i izgrađeni okoliš).

IMPACT2C je koristio niz modela unutar multidisciplinarnog međunarodnog stručnog tima i procijenio učinke u nizu različitih gospodarskih sektora, uključujući vodu, energiju, infrastrukturu, obale, turizam, šumarstvo, poljoprivredu, usluge ekosustava te interakcije između zdravlja i kvalitete zraka i klime.

IMPACT2C je uveo ključne inovacije, a to su:

• Usklađeni socioekonomski scenariji kako bi se osiguralo da su pojedinačne i međusektorske procjene usklađene sa scenarijima od 2 °C (i 1,5 °C i 3 °C) za učinke i prilagodbu, npr. u vezi s pritiscima na korištenje zemljišta između poljoprivrede i šumarstva.
• Ključna tema nesigurnosti bila je metodološki okvir koji je dosljedno integrirao nesigurnosti unutar različitih sektora i među njima. Pritom je poboljšana analiza odgovora na prilagodbu u uvjetima nesigurnosti.
• Usvojena je međusektorska perspektiva kako bi se dopunile sektorske analize. Proveden je niz studija slučaja za posebno ranjiva područja koja su podložna višestrukim učincima, s naglaskom na međusektorskim interakcijama i međusektorskim temama (gradovi). U okviru projekta procijenjeni su i učinci klimatskih promjena u nekima od najranjivijih regija svijeta: Bangladeš, Afrika (nilski i nigerski bazeni) i Maldivi. Osim toga, u okviru projekta nastojalo se oblikovateljima politika prenijeti rezultate projekta izradom niza sažetaka politika u kojima su sažeti ključni rezultati i političke implikacije.

Rezultati analiza provedenih u okviru projekta IMPACT2C detaljno su opisani u interaktivnom internetskom atlasu IMPACT2C prilagođenom korisnicima . U njemu su prikazani učinci globalnog zatopljenja od 2 °C na različite europske sektore i neke ključne ranjive regije izvan Europe.

Nadalje, glavni rezultati projekta odražavaju se u nekoliko sažetaka politika koji obuhvaćaju:

Kratki opis politike br. 1: Analiza ranih rezultata IMPACT2C klimatskog modeliranja. U ovom sažetku politike daje se sažetak početnih nalaza projekta i navode ključne pouke iz analize klimatskih modela.

Sažeto izvješće o politici br. 2: Rezultati modeliranjaIMPACT2C: klimatske promjene i porast razine mora s 2 °C. U ovom sažetku politike daje se sažetak detaljnih rezultata regionalnog klimatskog modeliranja za Europu.

Sažeto izvješće o politici br. 3: Rezultati modela IMPACT2C za klimu od 2 °C za ključne globalno ranjive regije. U ovom sažetku politike daje se sažetak nalaza o učincima porasta temperature od 2 °C na ključne žarišne točke ranjivosti na globalnoj razini, s naglaskom na Maldivima, Bangladešu te slivovima Nigera i gornjeg plavog Nila u Africi.

Neki od ključnih rezultata analiza provedenih u okviru projekta IMPACT2C za budući svijet s porastom temperature od +2 °C uključuju:

• U većini regija Europe predviđeno površinsko zagrijavanje premašit će globalnu srednju vrijednost od 2 °C;
• Projekcije srednjih godišnjih promjena oborina upućuju na vlažnije uvjete u sjevernoj Europi i suše uvjete u južnoj Europi;
• Očekuje se povećanje učestalosti ekstremnih događaja diljem Europe;
• Predviđa se da će se toplinski valovi udvostručiti, dok ekstremne oborine postaju sve intenzivnije;
• Prostorna i sektorska raspodjela učinaka složena je u Europi, od čega bi neka područja i sektori mogli imati koristi, dok bi drugi mogli imati negativne učinke;
• Kad je riječ o ključnom ljetnom turizmu, privlačnost područja srednje i sjeverne Europe mogla bi se povećati, dok bi se u nekim područjima Sredozemlja, uglavnom Španjolskoj, Italiji i Grčkoj, moglo dogoditi zagrijavanje, što bi ih dovelo do optimalne razine udobnosti za turizam;
• Kad je riječ o potražnji za zimskim turizmom, analiza pokazuje da je ugroženo do 10 milijuna noćenja, pri čemu su Italija i Austrija najizloženije tom učinku;
• U energetskom sektoru promjene potencijala energije vjetra i solarne fotonaponske energije pokazuju malo ili nimalo promjena u svijetu porasta temperature od +2 °C u većini dijelova Europe. Predviđaju se veće promjene u bruto hidroenergetskom potencijalu, pri čemu se područja u sjevernoj Europi povećavaju za do 20 %, dok se područja u južnoj Europi mogu smanjiti za do 20 %;
• U zdravstvenom sektoru pokazalo se da su promjene u ozonu i lebdećim česticama u svijetu od dva stupnja male, pri čemu politika onečišćenja zraka ima važniji učinak na promjene u tim onečišćujućim tvarima;
• Očekuje se da će se smrtnost od vrućine u Europi u prosjeku povećati za oko 23 000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinom. Zemlje posebno izložene tim učincima su Grčka, Španjolska, Cipar, Bugarska, Mađarska i Rumunjska;
• U poljoprivrednom sektoru predviđa se ukupni gubitak kalorijskog prinosa usjeva hranjenih kišom od oko 1,6 %, pri čemu su snažni negativni učinci koncentrirani u zapadnoj i južnoj Europi;
• Predviđa se da će se u sektoru šumarstva promjene produktivnosti diljem Europe povećati za između 10 % i 20 %;
• U vodnom sektoru predviđa se znatno povećanje ekstremnih razmjera poplava u dijelovima srednje i južne Europe, dok se u sjevernoj Europi predviđa smanjenje promjena ekstremnih razmjera poplava. S druge strane, predviđa se da će suše tokova u južnoj Europi postati intenzivnije, dok bi u dijelovima Skandinavije i istočne Europe suše tokova mogle postati manje intenzivne;
• Predviđa se da će u obalnim područjima poplave povezane s porastom razine mora iznositi više od 50 milijuna EUR godišnje u Ujedinjenoj Kraljevini, Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj;
• Projekcije promjena srednje površinske temperature za zapadnu i istočnu Afriku pokazuju da je predviđeno zagrijavanje veće od globalne srednje vrijednosti od +2 °C;
• Projekcije promjena godišnjih količina oborina u zapadnoj Africi upućuju na skroman porast, dok se u istočnoj Africi ne predviđa jasan trend.