Osjetljivost Europe na učinke hvatanja i skladištenja ugljika koji se javljaju izvan Europe

Međunarodna trgovina, putovanja, telekomunikacije i drugi aspekti globalizacije povećavaju vjerojatnost da će učinci klimatskih promjena imati posljedice izvan regija ili nacija u kojima se pojavljuju. Takve se posljedice nazivaju „prekogranični učinci” klimatskih promjena ili „neizravni učinci”, „prekogranični učinci” ili „učinci prelijevanja”. Ti učinci mogu znatno utjecati na ukupni rizik od klimatskih promjena za regije, sektore i ljude. Stoga bi ih trebalo uzeti u obzir pri razvoju i provedbi politika prilagodbe. Prekogranični učinci mogu nastati zbog jednog ekstremnog klimatskog događaja koji može uzrokovati lanac reakcija putem smjerova utjecaja, na primjer privremeni poremećaj globalnih lanaca opskrbe zbog oštećene prometne infrastrukture ili zbog duljih razdoblja ekstremnih vremenskih uvjeta ili postupnih klimatskih promjena.

U poglavlju 6.4. izvješća Europske agencije za okoliš Climate change, impacts and vulnerability in Europe 2016 (Klimatske promjene, učinci i osjetljivost na klimatske promjene u Europi 2016.) analiziraju se prekogranični učinci uzrokovani učincima klimatskih promjena izvan Europe koji imaju neizravne kaskadne učinke na europskom teritoriju. U njemu je utvrđeno šest glavnih putova na temelju dostupne literature: i. trgovina poljoprivrednim proizvodima, ii. trgovina nepoljoprivrednim proizvodima, iii. infrastruktura i prijevoz, iv. geopolitika i sigurnosni rizici, v. migracije ljudi i vi. financiranje (vidjeti sliku 1.).

Slika 1. Šest glavnih putova neizravnih učinaka na Europu (EEA, 2017.).

Izvor: EEA.
Napomena: Putovi udara proizvoljno su postavljeni na kartu; stoga strelice ne upućuju na prevladavajući zemljopisni smjer iz kojeg bi ti učinci mogli utjecati na Europu (izvješće EEA-e „Klimatske promjene, učinci i ranjivost u Europi 2016.”).

Kako je navedeno u poglavlju 6.4. izvješća Europske agencije za okoliš, najjači dokaz osjetljivosti Europe na prekogranične učinke gospodarski su učinci uzrokovani globalnom nestabilnošću cijena uzrokovanom klimatskim promjenama; poremećaje u prometnim mrežama kao što su luke; te promjene u arktičkom okolišu, kao što su nove pomorske rute.

Sredozemna regija Europe prepoznata je kao najosjetljivija na šokove u protoku poljoprivrednih proizvoda zbog velike ovisnosti o uvozu iz zemalja izvan Europe. Nedavni klimatski ekstremi izvan Europe već su negativno utjecali na Europu. Na primjer, ruski toplinski val 2010. uništio je oko 30 % ruske žetve žitarica i pridonio povećanju globalnih cijena pšenice od 60 % do 80 %. Globalna kriza riže 2008. godine, tijekom koje je cijena riže na svjetskom tržištu porasla četiri puta tijekom nekoliko mjeseci, djelomično je uzrokovana dugom sušom u Australiji, među ostalim uzrocima.

Skupine stanovništva s niskim dohotkom u svim dijelovima Europe vjerojatno će biti nerazmjerno više pogođene nestabilnošću cijena hrane.

Očekuje se da će mala, otvorena i visoko razvijena europska gospodarstva biti osjetljiva prvenstveno na šokove u protoku nepoljoprivrednih dobara. Primjeri takvih neizravnih učinaka su nestašica tvrdih diskova i povezano povećanje razina cijena uzrokovano ozbiljnim poplavama u Tajlandu 2011. te pad izvoza ugljena i povećanje cijena na svjetskom tržištu uzrokovano ekstremnim poplavama u istočnoj Australiji 2010./11.

Učinci klimatskih promjena i ekstremnih događaja na prometnu infrastrukturu izvan Europe (npr. ceste, cjevovodi, željeznice, mostovi, luke, zračne luke i tuneli) mogu imati učinke prelijevanja i u Europi. Na primjer, uragan Katrina 2005. uništio je velike dijelove luke New Orleans u Sjedinjenim Američkim Državama, uzrokujući privremenu nestašicu globalne opskrbe naftom i privremeno povećanje globalne cijene nafte.

Klimatske promjene u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku mogu povećati geostrateške rizike za Europu. Nedavne studije upućuju na to da će temperature u nekima od tih regija premašiti prag za ljudsku prilagodljivost krajem 21. stoljeća. Nadalje, porast razine mora sve više ugrožava naseljena obalna područja, kao što je delta Nila, gdje je koncentriran velik dio egipatskog stanovništva i poljoprivrednog zemljišta. Nezapamćeni klimatski uvjeti, u kombinaciji sa socioekonomskim i političkim čimbenicima, mogu dodatno povećati regionalnu nestabilnost. To bi povećanje pak moglo dovesti do znatnog povećanja izbjegličkih i migracijskih tokova prema Europi, što bi moglo imati političke i sigurnosne posljedice.

Financijski put odnosi se na one učinke klimatskih promjena koji mogu poremetiti protok javnog i privatnog kapitala, kao što su prekomorska ulaganja, doznake radnika migranata ili međunarodno osiguranje, s posljedicama za financijske tokove u različitim zemljama. Na primjer, znatan iznos troškova osiguranja od uragana Katrina 2005. pao je na londonskim burzama. Predviđeno povećanje pojave i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta u mnogim dijelovima svijeta ugrozit će sustave osiguranja, odrediti povećanja premija osiguranja i smanjenja pokrića, ali i pružiti nove mogućnosti europskim osiguravajućim društvima da ulažu u zemlje u razvoju.

Prema nekoliko studija očekuje se da će se osjetljivost Europe na prekogranične učinke klimatskih promjena povećati u nadolazećim desetljećima, ali kvantitativne projekcije još nisu dostupne.