Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nakon 2013.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nakon 2013.

Nakon opsežne javne rasprave Komisija je 18. studenoga 2010. predstavila Komunikaciju o „ZPP-u ususret 2020.”, u kojoj su navedene mogućnosti za budući ZPP i pokrenuta rasprava s drugim institucijama i dionicima. Komisija je 12. listopada 2011. predstavila niz zakonodavnih prijedloga osmišljenih kako bi ZPP postao učinkovitija politika za konkurentniju i održiviju poljoprivredu i dinamična ruralna područja.

Komisija, Europski parlament i Vijeće postigli su 26. lipnja 2013. politički dogovor o reformi ZPP-a. Sporazum se odnosi na četiri osnovne uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkoj poljoprivrednoj politici – i. o izravnim plaćanjima, ii. o jedinstvenoj zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT), iii. o ruralnom razvoju i iv. o horizontalnoj uredbi za financiranje i praćenje ZPP-a te upravljanje njime.

Politika ruralnog razvoja zadržat će svoj sadašnji, uspješan temeljni koncept: Države članice ili regije nastavit će osmišljavati vlastite višegodišnje programe na temelju niza mjera dostupnih na razini EU-a, kao odgovor na potrebe vlastitih ruralnih područja. Ti će se programi sufinancirati iz nacionalnih omotnica, pri čemu će se iznosi i stope sufinanciranja rješavati u kontekstu VFO-a (višegodišnji financijski okvir). Na državama članicama/regijama je da odluče kojim će se mjerama koristiti (i na koji način) kako bi postigle ciljeve postavljene u odnosu na šest širokih „prioriteta” i njihova detaljnija „žarišna područja” (podprioriteti), na temelju pouzdane analize. Šest prioriteta obuhvaćat će:

• poticanje prijenosa znanja i inovacija;
• jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i održivo gospodarenje šumama;
• promicanje organizacije prehrambenog lanca, uključujući preradu i stavljanje na tržište te upravljanje rizikom; Obnova, očuvanje i unaprjeđivanje ekosustava;
• promicanje učinkovitosti resursa i unaprjeđenja; prijelaz na niskougljično gospodarstvo; i
• Promicanje socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima.

Države članice morat će potrošiti najmanje 30 % svojih sredstava za ruralni razvoj iz proračuna EU-a na određene mjere povezane s upravljanjem zemljištem i borbom protiv klimatskih promjena te najmanje 5 % na pristup LEADER.