6.3 Definiranje pokazatelja opasnosti od mina i pristupa koji se temelji na mješovitim metodama

Kako bi se dobila točna slika napretka i uspješnosti prilagodbe, sustavi praćenja, izvješćivanja i evaluacije često moraju upotrebljavati i analizirati više izvora podataka i informacija na različitim razinama i u različitim sektorima. Sustav koji upotrebljava „mješovite metode” vjerojatno će biti fleksibilniji od sustava koji se oslanja na ograničene izvore podataka i informacija. Takav pristup kombinira kvantitativne i kvalitativne metode koje omogućuju učinkovitiju triangulaciju informacija o opasnostima od mina. Različiti izvori podataka i informacija mogu se međusobno provjeravati kako bi se osiguralo da ukupni opis napretka i uspješnosti prilagodbe bude pouzdan, dosljedan i kontekstualiziran. Taj pristup može pomoći i u prevladavanju nekih ograničenja kvantitativnih i kvalitativnih podataka, informacija i dokaza iz više izvora, kao što su podaci o pokazateljima i stajališta dionika.

Pokazatelji prilagodbe i skupovi pokazatelja često imaju ključnu ulogu u sustavima praćenja i evaluacije (M&E). Kvantitativni pokazatelji privlačni su donositeljima politika i odluka jer pružaju mjerljive, naizgled nedvosmislene „dokaze” napretka i uspješnosti. Pri utvrđivanju odgovarajućih pokazatelja za praćenje i evaluaciju postupka i ishoda uzeti u obzir sljedeće:

Ne izmišljajte ponovno kotač: Upotreba postojećih pokazatelja (koji se u nekim slučajevima prilagođavaju svrsi) prihvaćen je i pragmatičan pristup koji donosi prednosti u pogledu učinkovitosti i pruža više perspektiva o prilagodbi.
Nije nužno potrebno uzeti u obzir vrijednost pojedinačnog pokazatelja, već pruža li skup pokazatelja usklađenu i pouzdanu sliku napretka prilagodbe.
Pokazatelji se često izrađuju u iterativnom i interaktivnom procesu sa stručnjacima i dionicima.
Razmotriti primjenu kombinacije pokazatelja procesa, ostvarenja i ishoda, uzimajući u obzir da se u nekim slučajevima ishodi prilagodbe ne mogu utvrditi dugi niz godina.
Razvoj pokazatelja zahtijeva pragmatizam; razmotriti dostupne resurse te pristup podacima, njihovu dostupnost i dosljednost.

Prikupljanje stajališta dionika može pomoći u vrednovanju kvantitativnih podataka i omogućiti istraživanje pitanja „kako” i „zašto”. To može dovesti do dubljeg razumijevanja uzroka i postupaka na kojima se temelji napredak u prilagodbi. Dionici mogu uključivati sektorske i tematske stručnjake, ali i one koji su najviše pogođeni učincima klimatskih promjena ili pojedince i organizacije uključene u provedbu mjera prilagodbe. Za prikupljanje tih informacija mogu se upotrijebiti različite metode, uključujući ankete, razgovore, fokusne skupine, javna savjetovanja i radionice.

Uvidi iz zemalja koje rade s pokazateljima prilagodbe naglašavaju važnost rješavanja problema energije mora već u fazi razvoja politike. Jasnim oblikovanjem politike prilagodbe (strategije ili plana), a posebno njezinih ciljeva, omogućuje se usmjereniji sustav praćenja, obnove i razvoja. Konkretni ciljevi olakšavaju njihovo praćenje i, u konačnici, poboljšanu bazu znanja, uključujući stečena iskustva o napretku, ishodima i učinku kojima se mogu poboljšati politika i praksa prilagodbe. Nadalje, jasnom formulacijom zahtjeva i ciljeva u vezi s energijom iz obnovljivih izvora na moru stvara se mandat za učinkovitiju upotrebu rezultata u vezi s energijom iz obnovljivih izvora na moru za potrebe oblikovanja politika i prakse, a evaluacijama se može bolje pokazati djelotvornost i učinkovitost politike i prakse prilagodbe.

I dalje postoji jasna potreba za boljim razumijevanjem načina postavljanja jasnijih i jasnijih ciljeva koji se mogu lakše mjeriti, pratiti i prema kojima se može procijeniti napredak. Ravnoteža između postavljanja eksplicitnih ciljeva politike/ciljeva/ciljeva i održavanja fleksibilnosti sustava obnovljivih izvora energije na moru vjerojatno će biti korisna. S obzirom na iterativnu prirodu prilagodbe, ključno je da se energijom iz obnovljivih izvora na moru podupire i utvrđivanje novih problema uz procjenu prošlih rezultata.

Osim rezultata prilagodbe energije iz obnovljivih izvora na moru, revizije politika i mjera mogu imati koristi i od praćenja i evaluacija drugih, usko povezanih područja politike. S obzirom na povezanost prilagodbe klimatskim promjenama s održivim razvojem i smanjenjem rizika od katastrofa, iskustva stečena u tim područjima politike mogu biti informativna i za daljnji razvoj nacionalnih politika prilagodbe.