Groynes, lukobrani i umjetni grebeni

Sudjelovanje dionika općenito nema važnu ulogu u tehničkom projektiranju i izgradnji groynesa, lukobrana i umjetnih grebena, osim ako su dio većeg plana obalne obrane. Međutim, te mjere mogu izazvati zabrinutost zbog mogućih učinaka na okoliš morskog ekosustava i vizualnih učinaka na obalni krajolik. Mogu nastati sukobi između obalnih zajednica i gospodarskih sektora: turistički sektor općenito ima koristi od zaštićenih plaža ili sigurnijih turističkih vezova, dok lokalne zajednice mogu biti zabrinute zbog promjene obalnog krajolika, gubitka staništa i bioraznolikosti te općenito utjecaja na okoliš. Takvi sukobi zahtijevaju aktivno sudjelovanje svih potencijalno pogođenih aktera, uključujući lokalne vlasti, obalne zajednice, turističke subjekte, istraživačke institucije i/ili nevladine organizacije.

Te obrambene strukture mogle bi biti predmet procjena utjecaja na okoliš, ovisno o nacionalnim zakonima i propisima. Ako se provode na područjima zaštićenima u okviru mreže EU-a Natura 2000, obično je potrebna odgovarajuća procjena s obzirom na njihove moguće učinke. Oba postupka moraju osigurati pravo na pristup informacijama i službeno se savjetovati sa zainteresiranim stranama. Slično tome, u Direktivi EU-a o poplavama, Okvirnoj direktivi EU-a o vodama i Direktivi EU-a o prostornom planiranju morskog područja poziva se na postupke sudjelovanja javnosti koji mogu uključivati tu vrstu projekata.

Općenito, groynes su učinkoviti za zaštitu određenih dijelova obale i održavanje stabilnosti na gornjoj plaži. Učinkoviti su na pješčanim i šljunčanim plažama te u rijekama i estuarijama kako bi se smanjio protok vode. Pridonošenjem širenju plaža mogu pružiti dodatne koristi za rekreaciju i turizam. Nasipi pružaju dodatne dodatne dodatne koristi, kao što su postupci sigurnog privezivanja i vezova za plovila u lukama. Njima se poboljšava izvedivost i time osigurava veća učinkovitost u utovaru i istovaru plovila. Potopljeni grebeni, osim što suzbijaju snagu valova, mogu pružiti supstrate za bentoske vrste (floru i faunu), privući ribe i time poboljšati bioraznolikost. Potopljeni grebeni čak mogu postati privlačni za ronjenje s maskom i disalicom, stvarajući nove turističke mogućnosti.

Groynes, lukobrani i umjetni grebeni mogu se kombinirati s nizom drugih pristupa, uključujući zelene mjere kao što su prehrana plaža i izgradnja i jačanje dina. Primjenjuju se diljem svijeta već dugi niz godina. Slijedom toga, široko iskustvo može podržati njihov ispravan dizajn i izgradnju. 

Umjetne obrambene strukture imaju i negativne učinke koji upućuju na pažljivu evaluaciju prije njihove provedbe. Groynes, lukobrani ili grebeni obično mijenjaju plutanje na obali i imaju negativne učinke na susjedne plaže uzrokujući eroziju spuštanja. Kako bi se izbjegli ti učinci na obalu, umjetna hrana i/ili razvoj dina često su poželjniji od tvrdih struktura, osim ako postoje druge potrebe, kao što je sigurno pristajanje brodova. Međutim, opseg blokiranja zanošenja obale, uznemiravanja susjednih plaža i degradacije krajobraznih vrijednosti uvelike ovisi o dizajnu, orijentaciji strukture i glavnom smjeru prijenosa vala/sedimenta na određenoj lokaciji.

Umjetne strukture mogu negativno utjecati i na vrijednosti krajolika koje utječu na izgled plaža, a time i na korisnike plaža. Breakwaters može uzrokovati bočno taloženje blata, može zadržati alge i uhvatiti smeće ili krhotine s brodova, što područje plaže čini neugodnim i nesigurnim. Struje oko krajeva lukobrana i grebena mogu biti jake i opasne za plivače. Potopljeni grebeni su na moru, daleko od korisnika plaže. Ako ne funkcioniraju kako je predviđeno, mogu predstavljati opasnost za navigaciju i vodene sportove, kao što je surfanje s mogućim utjecajima na turizam.

Troškovi gradnje znatno ovise o dimenzijama konstrukcije. Na troškove može uvelike utjecati odabrani građevinski materijal, lokalna dostupnost odgovarajućeg materijala, količina potrebnog materijala, troškovi prijevoza do gradilišta, okolišni uvjeti na gradilištu i povezani troškovi prehrane plaža. Potonje su često potrebne kako bi se povećala djelotvornost sivih mjera. Procjena troškova trebala bi uključivati i analizu valnih uvjeta i morskih struja te dinamiku prijenosa sedimenta. Procjenu bi trebalo provesti specijalizirano osoblje kako bi se pravilno osmislile strukture.

Prema procjenama iz UNEP-DHI-ja (2016.), kupnja i prijevoz stijena na temelju udaljenosti prijevoza od oko 50 km mogu koštati oko 25 USD/tona (oko 21 EUR po toni), dok troškovi postavljanja iznose oko 40 USD/tona (oko 34 EUR po toni). Iako se rijetko razmatraju, dodatni troškovi povezani su s dugoročnim održavanjem tih mjera.

Neizravne prednosti stabilizacije i poboljšanja plaža mogu dovesti do povećane turističke privlačnosti. Osim u situacijama u kojima se mogu generirati jake lokalne struje, stabiliziranjem obale i smanjenjem valova, groynes općenito stvara i sigurnija okruženja na plaži. To može dovesti do ugodnijeg i sigurnijeg iskustva za kupače i obitelji s djecom, čime se povećava privlačnost plaže širem rasponu turista s pozitivnim učincima na lokalno gospodarstvo.  

Izgradnja obalnih radova za ublažavanje erozije i obrane od tvrdog mora koji „mogu izmijeniti obalu” obuhvaćena je Prilogom II. Direktivi EU-a o procjeni utjecaja na okoliš (2014/52/EU): Države članice odlučuju trebaju li projekti iz Priloga II. biti podvrgnuti postupku procjene utjecaja na okoliš, na pojedinačnoj osnovi ili u smislu pragova i kriterija. Međutim, ovaj zahtjev ne utječe na održavanje i rekonstrukciju tih radova.

Svaki infrastrukturni projekt koji bi mogao imati znatan utjecaj na područja zaštićena u okviru područja mreže Natura 2000 (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima) mora se podvrgnuti „odgovarajućoj procjeni utjecaja na to područje” kako bi se utvrdilo hoće li projekt negativno utjecati na okolišni integritet područja.

Okvirnom direktivom EU-a o vodama poziva se na „dobro stanje okoliša” europskih vodnih tijela, uključujući obalne vode. Obrana obale mogla bi promijeniti hidromorfološke značajke obalnih voda, na primjer u pogledu protoka vode, sastava sedimenta i kretanja. To bi moglo dovesti do pogoršanja ekološkog stanja. Svi projekti za koje se očekuje da će imati prethodno navedene učinke trebali bi ispunjavati kriterije utvrđene u članku 4. Direktive. Direktiva EU-a o poplavama (2007/60/EZ) pruža pravni okvir za djelovanje i obranu od poplava. Izgradnja i obnova obalnih obrambenih struktura mogla bi biti dio mjera u okviru planova upravljanja rizicima od poplava. Direktivom o prostornom planiranju morskog područja iz 2014. zahtijeva se razmatranje međudjelovanja kopna i mora, zajedno s pomorskim aktivnostima i prilagodbom klimatskim promjenama. Groynes, lukobrani i sustavi umjetnih grebena mogli bi utjecati na te interakcije kopna i mora.

Groynes, lukobrani i umjetni grebeniprilično su jednostavni, malizahvati koji se provode na lokalnoj razini (protežu se u smjeruerozije). Jednostavno postavljanje materijala naweb-lokacijumože potrajati kratko (od tjedana do mjeseci). Međutim, za cijeliproces odabira najboljeg rješenja, prikupljanja i analize podataka o valovima, strujama i transportu sedimenta, pravilnog projektiranja infrastrukture i uključivanja dionika u proces sudjelovanja svakako jepotrebnoviše vremena (oko godinu dana). 

Kada je izgrađena, zaštitna funkcija lukobrana, groynesa i umjetnih grebena može se održavati dugi niz godina, što zahtijeva samo osnovno praćenje i održavanje. Breakwaters imaju tipičan životni vijek dizajna od 30-50 godina. To vrijedi za većinu stijena. Drveni groynes imaju životni vijek od oko 10-25 godina; i groynes izrađene od gabiona imaju lifetime od samo 1-5 godina.