Rješavanje problema erozije obale u regiji Marche, Italija

Dosad poduzetim mjerama u obalnom području regije Marche nastojalo se obnoviti obalu, koja se povukla zbog erozije, i ojačati obalu od rizika od oluja i poplava, posebno u vezi s olujnim valovima, koji su posljednjih godina bili velik problem. Radovima se također nastoji smanjiti rizik od klizišta duž obalnih litica.

U ovoj se studiji slučaja detaljnije opisuju mjere poduzete u dvjema općinama Sirolo i Numana. Ovdje se mogu pronaći tri glavne vrste obale: (i) plažu ispred litice; ii. litica na vodenoj liniji; i iii. relativno široka obalna plaža, ali s malo dina na stražnjoj obali, koja se uzdiže prema brdima u unutrašnjosti. U općini Sirolo, gdje se nalaze prve dvije vrste obale, erozija plaže San Michele popraćena je pošumljavanjem koje je smanjilo površinu plaže i odrezalo sediment. Osim toga, valovi koji udaraju u podnožje morskog klizišta planine Conero, u blizini Sirola, riskiraju stvaranje klizišta koja bi mogla ugroziti dio grada. U općini Numana erozija je smanjila širinu relativno duge i široke obale, čime se obalna cesta približila obali. Ovo područje se proteže do rijeke Musone; radovi na toj rijeci smanjili su prijevoz sedimenta do obale, povećavajući eroziju.

Problemi koji su se rješavali u znatnoj su mjeri nastali zbog prethodnih ljudskih intervencija. Na primjer, modifikacije rijeka u regiji, uključujući rijeku Musone, na jugu područja plaže u Numani, smanjile su njihov prijevoz sedimenta do mora i plaža. Drugi primjer je rad na postavljanju velikih blokova u podnožju morske litice planine Conero: dok je namjera bila zaštititi liticu. Čini se da ti naglašavaju valnu energiju.

Provedba Direktive iz 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (Direktiva 2007/60/EZ) omogućila je definiranje triju scenarija morskih poplava za regiju Marche. U tim se scenarijima uzimaju u obzir dva postupka: privremeno povećanje razine vode zbog epizodnih olujnih valova (povećanje zbog niskog barometarskog tlaka i vjetra u blizini obale) i postavljanje valova (povećanje uzrokovano prisutnošću valova loma), kao i njihova pojava u odnosu na astronomsku plimu. Klimatske promjene i porast razine mora mogu dodatno povećati rizike od poplava i erozije. Povećanje razine mora potaknuto klimatskim promjenama uključeno je dodavanjem maksimalnih referentnih visina valova za 10 %. U trima scenarijima morskih poplava uzimaju se u obzir tri razdoblja povratka ekstremnih razina mora: 20 godina, 100 godina i > 100 godina (inače izraženo kao vjerojatnost pojavljivanja od 5 %, 1 % ili više od 1 % godišnje). Razine vode povezane s tri povratna razdoblja, uključujući i povećanje od 10 % zbog porasta razine mora, iznose 1,79 metara, 2,45 metara odnosno 3,20 metara iznad srednje razine mora. Ti su scenariji upotrijebljeni za utvrđivanje zemljišta koja bi mogla biti poplavljena u regiji ožujka te za planiranje mjera zaštite i upravljanje njima.

Glavni cilj provedene intervencije je zaštita plaža (posebno donjih dijelova plaže) i litica od erozije. Istodobno se provedenim mjerama nastoje zaštititi naselja i gospodarstvo obalnog područja koje se temelji na turizmu. Nadalje, opći strateški pristup utvrđen u regionalnom planu ICZM-a usmjeren je na mjere usmjerene na rješavanje neravnoteže između erozije sedimenta i prirasta duž obale te smanjenje utjecaja obrane obale na okoliš i krajolik.

Osim tih ciljeva usmjerenih na zaštitu, intervencijama se nastoje ojačati i mogućnosti za rekreaciju koje pruža obala (a time i turizam) te poboljšati zaštita prirode.

U okviru prvog plana ICZM-a (2005.–2016.) provedeno je 277 mjera zaštite obale na 176 km obale otoka Marche. To je uključivalo i održavanje i provedbu novih strukturnih mjera (tj. lukobrana i morskih zidova) i provedbu mekih mjera (tj. hranidbu plaža, uglavnom materijalima uzetima iz kamenoloma u unutrašnjosti i riječnih naslaga). U općini Sirolo oko 156.000 m³ pijeska i šljunka korišteno je za prehranu plaža duž 1200 m obale u zaljevu San Michele. U općini Numana uklonjen je lukobran smješten sjeverno od sela, a uz 1500 m plaže korišteno je oko 172.000 m³ pijeska i šljunka. Pijesak i šljunak korišteni za prehranu plaže iskopani su iz izvora u unutrašnjosti i prevezeni na plaže gdje je došlo do erozije. Materijali su ispunjavali lokalne precizne zahtjeve: bile su aluvijalnog podrijetla i imale su sličan mineraloški sastav, boju i dimenzije čestica u usporedbi s izvornim materijalima za plažu. Unutar iste intervencije realizirana su dva groynesa, a jedan je obnovljen. Nadalje, radovi su uključivali mjere za stabilizaciju baze litice za planinu Conero, u blizini Sirola. Ta je planina određena kao područje mreže Natura 2000, a radovi su uključivali potrebu za održavanjem uvjeta na tom području.

Drugi plan ICZM-a stupio je na snagu 2019. te se njime, kao prvim planom, predviđa periodično održavanje prethodno provedenih strogih i neobvezujućih mjera te novih intervencija. Planom se predviđaju i intervencije za ponovnu naturalizaciju duž plaža. To uključuje uklanjanje ili ponovno usklađivanje fiksne obalne obrane kao što su groynes i zamjenu postojećih strukturnih mjera drugim strukturnim ili neobvezujućim mjerama. Cilj je ponovne naturalizacije, s jedne strane, povećati dostupnost obale za rekreaciju povećanjem dostupnog prostora na plaži i, s druge strane, obnoviti vodene ekosustave i obalne dine. Konkretno, planira se 37 novih strukturnih intervencija duž cijele regionalne obale.

S obzirom na visoku naturalističku vrijednost područja, u Sirolu i Numani u novom planu ICZM-a nije predviđena provedba strukturnih mjera; međutim, planirane su aktivnosti održavanja i periodične prehrane plaža kako bi plaže bile dostupne mještanima i turistima.

Planom ICZM-a potiče se prehrana plaža upotrebom materijala koji su izvan obalnog sustava, a koji se uglavnom ponavljaju u kamenolomima i riječnim naslagama. Samo za nekoliko intervencija predviđena je upotreba unutarnjih izvora (obalnih depozita). Odabir izvora za šljunak i pijesak temelji se na pravnim i znanstvenim kriterijima čiji je cilj smanjenje utjecaja na okoliš na najmanju moguću mjeru. Osim toga, prednost se daje integriranom pristupu; općine se pozivaju da postignu pozitivan krug između ekološki održivih intervencija jaružanja i njegovanja plaža, povezujući potražnju i ponudu. U tom kontekstu, regija Marche želi preuzeti vodeću ulogu u stvaranju "pješčane banke", projekta čiji je cilj unaprijed definirati potrebu i odredište jaružanih sedimenata, minimizirajući rješenja koja predviđaju njihovo odlaganje na odlagalištima ili na moru. Na taj se način očekuje optimizacija dostupnosti sedimentnih materijala.

Aktivnosti provedene u okviru plana ICZM-a iz 2005. već su predvidjele uključivanje dionika. Regionalna uprava regije Marche pružala je informacije lokalnim građanima putem letaka i biltena. Nadalje, održani su razgovori s turističkim subjektima u dvjema općinama Sirolo i Numana te sastanci s ključnim dionicima, uključujući sektor ribarstva i turizma.

Plan ICZM-a za 2019. izrađen je zajedno s javnim i privatnim dionicima, stalno se informirao i savjetovao o planiranim aktivnostima. Prijedlog plana predstavljen je i o njemu se raspravljalo na javnim sastancima organiziranima 2017. Na tim sastancima sudjelovali su predstavnici trgovinskih udruženja, regionalnih vijećnika, općinskih administratora, organizacija za zaštitu okoliša, tehničara, građana i zainteresiranih strana. Primjedbe na predložene mjere primljene su od 52 stranke, od kojih su 24 bile javne, a 28 privatne. Prihvaćeno je 65 % predloženih izmjena. Rezultati savjetovanja objavljeni su i na internetu. Trenutačno je održavanje postojećih struktura moguće na zahtjev privatnih osoba, nakon procjene općina.

Glavni čimbenici uspjeha uključuju:

• upotreba analize troškova i koristi za jačanje planiranja projekata;
• Snažne javne informacije, savjetovanje s dionicima i suradnja s lokalnim zajednicama.

Glavni ograničavajući čimbenici su:

• Hranidba plaža morat će se ponoviti zbog erozije koja je u tijeku (predloženi radovi za ponovnu uspostavu prijevoza riječnih sedimenta mogli bi dugoročno smanjiti buduću eroziju). Potrebno je pomno procijeniti dostupnost materijala za prehranu plaža. Izbor izvora, sastava i granulometrije pijeska i šljunka mora odgovarati strogim zakonskim zahtjevima.
• Neizvjesnosti u vezi s proračunom za daljnji rad zbog gospodarske krize.

Ukupni troškovi intervencija ostvarenih u obalnom području Marche u okviru prvog plana ICZM-a iznosili su 93,81 milijun eura. Te je troškove sufinancirala regija Marche (56 %), talijanska država (24 %), lokalna tijela (12 %), privatni subjekti (4 %) i talijanske željeznice (4 %).

Troškovi radova izvršenih u Sirolu i Numani iznosili su 5,69 milijuna eura odnosno 5,28 milijuna eura.

Planom za 2019. predviđeno je 37 strukturnih intervencija raspoređenih među 23 obalne općine duž regije Marche za procijenjeni trošak od 290 milijuna eura.

Koristi uključuju pojačanu zaštitu od olujnog vala i drugih rizika, kao i dodatne koristi za lokalni turizam, a time i lokalno gospodarstvo. Satelitski nadzor pokazao je opći trend napretka obale nakon aktivacije planiranih intervencija. Obala je bila podijeljena na transekte. Napredak i povlačenje zabilježeni su za svaki transekt i zbrojeni kako bi se dobio ukupan broj metara priobalja koji su stekli ili izgubili. Godine 2008. obala Marchea povukla se za ukupno 2257 m u usporedbi s 1999. U 2012. godini analiziran je pozitivan trend, s napretkom od 2.445 m u odnosu na 1999. godinu. U 2015. povlačenje s obale ponovno je bilo vidljivo u usporedbi s 2012., ali ukupni pozitivan trend i dalje je prisutan u usporedbi s 1999.

Nakon provedbe mjera u Sirolu i Numani 2013. izrađena je analiza troškova i koristi u okviru projekta „Oblikovanje cjelovitog pristupa zaštiti jadranskog okoliša između obale i mora” koji financira EU. Analiza je uglavnom bila usmjerena na prihode od turizma kao posrednu korist. Konkretno, analizom su uspoređeni financijski napori potrebni za uvođenje mjera zaštite obale kako bi se zaštitila plaža s gubitkom koji bi lokalni turistički sustav pretrpio smanjenjem dostupne plaže. Studija je dovela u pitanje kriterije koje treba uvesti kako bi se utvrdilo tko bi trebao snositi troškove zaštite. Zaključila je da bi se privatne osobe, kao što su lokalna turistička poduzeća, koje imaju koristi od ulaganja u obranu obale, mogle pozvati da izravno doprinesu mobilizaciji sredstava potrebnih za provedbu takvih mjera.

Radovi se temelje na ciljevima i pristupima utvrđenima u Planu integriranog upravljanja obalnim područjem iz Marchea, koji je odobren 2005. i ažuriran 2019. Postupak odobrenja plana prošao je kroz stratešku procjenu utjecaja na okoliš (SEA) koja uključuje javno savjetovanje. Nadalje, plan za 2019. ažuriran je i s obzirom na odredbe Direktive iz 2007. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava (Direktiva 2007/60/EZ).

Mjere predviđene prvim planom ICZM-a počele su se provoditi u ožujku 2004. Intervencije duž cijele obale Marchea provedene su tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Stvarni rad u općinama Sirolo i Numana trajao je dvije godine, od travnja 2009. do travnja 2011. Planom druge generacije predviđa se i desetogodišnje razdoblje realizacije.

Potrebno je redovito provoditi meke mjere kao što su hrana za plažu i pokreti pijeska. Potrebno je zadržati strukturne mjere. Mjere provedene u okviru plana prve generacije (2005. – 2016.) doista se održavaju u okviru plana druge generacije.

Marche Regional Administration
Infrastructure, Transport and Energy Service
Via Palestro 19
60100 Ancona - Italia

Giorgio Filomena
E-mail: giorgio.filomena@regione.marche.it 

Gianni Scalella
E-mail: gianni.scalella@regione.marche.it 

Regija Marche: Web stranica i ICZM plan