Integracija prilagodbe klimatskim promjenama u planove upravljanja obalnim područjem

Uključenost i sudjelovanje dionika neka su od ključnih načela i zahtjeva postupka integriranog upravljanja granicama. U Preporuci EU-a o ICZM-u iz 2002. naglašava se važnost uključivanja svih uključenih strana i svih razina (uključujući nacionalne, regionalne i lokalne uprave, gospodarske subjekte, socijalne aktere, nevladine organizacije, organizacije koje predstavljaju lokalne zajednice, istraživačke institucije itd.) u postupak ICZM-a i razradu povezanih strategija i planova. Sudjelovanje dionika smatra se međusektorskom aktivnošću koja se odnosi na sve faze postupka integriranog upravljanja granicama; Stoga je njegova uspostava od rane faze od ključne važnosti. Neki aspekti procesa ICZM-a posebno su važni za sudjelovanje dionika, tj. razmjena podataka i informacija, zajednički dogovor o strateškim ciljevima i budućoj viziji, izgradnja konsenzusa i prihvaćanje strategija i planova ICZM-a u javnosti, transparentna komunikacija, praćenje i prilagodba provedbe ICZM-a. Naime, obalne politike, strategija i plan mogu se uspješno provesti samo ako se osigura potpuno sudjelovanje i potpora dionika.

Postoji mnogo različitih načina sudjelovanja javnosti u ICZM-u, uključujući:

• informiranje javnosti o postupku, ciljevima i rezultatima napretka ICZM-a;

• podizanje javne svijesti i razvoj mogućnosti osposobljavanja o obalnim pitanjima i načelima ICZM-a;
• uključivanje dionika u pripremu odluka koje čine strategiju i/ili plan ICZM-a;
• Izgradnja strateških saveza ili partnerstava među različitim subjektima (npr. lokalnim vlastima, stručnjacima i lokalnim zajednicama) radi promicanja i provedbe ICZM-a.

Preporuča se prekogranična suradnja ne samo kako bi se osigurala usklađenost i koordinacija strategija i planova ICZM-a koje su razvile susjedne zemlje, već i kako bi se podijelili i udružili resursi i kompetencije u rješavanju prekograničnih pitanja, npr.: održivo upravljanje ograničenim resursima (npr. ležišta podmorskog pijeska, koja su strateški resursi za prehranu plaža u nekim morskim područjima), očuvanje ribljih stokova na razini bazena ili podsliva, umrežavanje zaštićenih obalnih i morskih područja, razvoj zajedničke gospodarske vizije i strategija za poticanje ulaganja u održivi razvoj itd. Sudjelovanje javnosti može podrazumijevati više vremena za donošenje odluke, ali može promicati troškovno učinkovitiji postupak i omogućiti prihvaćene odluke.

Glavni čimbenici uspjeha ICZM-a u prilagodbi obalnih područja klimatskim promjenama mogu se utvrditi u nekim njegovim ključnim načelima i pristupima, tj.: 

• (Koordinacija među upravama i integracija kompetencija izvan sektorske rascjepkanosti;
• prekogranična suradnja u zajedničkim prekograničnim pitanjima;
• uključivanje dionika i sudjelovanje javnosti, posebno kako bi se osiguralo javno prihvaćanje strategije i plana ICZM-a;

• dugoročni pregled i pristup prilagodljivom upravljanju;
• Osiguravanje općeg okvira koji može biti usmjeren na lokalne posebnosti i različite razmjere (od nacionalne do lokalne). 

ICZM se može poticati inicijativama kojima se olakšava razmjena dobrih praksi među dionicima, oblikovateljima politika i donositeljima odluka. Platforma ICZM kojom upravljaju UNEP/MAP PAP RAC (posebno za mediteransku regiju) i Platforma za prostorno planiranje morskog područja (na europskoj razini) važni su alati koji djeluju u tom smjeru. Prema izvješću „Theway to a regional framework for ICZM in the Mediterranean 2017-2021”, elementi koji mogu negativno utjecati na proces ICZM-a, ometajući njegovu stvarnu provedbu su:

• aspekti upravljanja, npr. nedostatak političke predanosti, nedostatak zajedničke vizije i prioriteta, nedostatak priznatog vodstva, nedostatak koordinacije.
• pravne i institucionalne aspekte; potrebu za prilagodbom nacionalnog zakonodavstva kako bi se pojednostavnio ICZM, nedostatak nacionalnih strategija, nedostatak usklađenosti između nacionalnih i podnacionalnih zakona;

• informacije i znanje; nedostatak zajedničkih baza podataka, alata i platformi GIS-a, ograničen pristup postojećim informacijama i znanju;
• kapacitet i vještine; potreba za osposobljavanjem dionika ICZM-a, nedostatak stručnog znanja.

Poboljšanim razumijevanjem i demonstracijom konkretnih društveno-gospodarskih koristi (uz koristi za okoliš koje su općenito poznatije i lakše percipirane), posebno za lokalne obalne zajednice, ojačala bi se stvarna provedba procesa ICZM-a i široko prihvaćanje strategija i planova ICZM-a.

Troškovi izrade i provedbe strategija i planova ICZM-a vrlo su specifični za određeno područje, ovisno o području primjene, usvojenom pristupu, razmatranoj prostornoj skali, provedenim koracima u okviru procesa ICZM-a itd. Od 1985. godine UNEP/MAP PAP RAC koordinira Program upravljanja obalnim područjem (CAMP),s ciljem provedbe praktičnih projekata upravljanja obalnim područjem u odabranim sredozemnim obalnim područjima, primjenjujući ICZM kao glavni okvir i time olakšavajući provedbu Protokola o integriranom upravljanju obalnim područjem u mediteranskim zemljama. Projekti imaju prosječan proračun od 300 000 EUR iz Sredozemnog uzajamnog fonda te nacionalnih, regionalnih i lokalnih fondova. 

Glavna očekivana korist je održivo upravljanje obalnim prostorom i povezanim kopnenim i morskim resursima. To podrazumijeva ravnotežu različitih ciljeva i potreba, kao što su: gospodarski razvoj, uključujući koristi za lokalne zajednice, društvene koristi kojima se osigurava da je obala privlačno i sigurno mjesto na kojem ljudi žive i rade, zaštita kvalitete obalnog okoliša i očuvanje obalnih staništa i bioraznolikosti. Naime, očekuje se da će ICZM nadići rascjepkanost nadležnosti i aktivno promicati integraciju među sektorima i različitim upravama. Na temelju publikacije projekta Ourcoast „Društveno-gospodarskekoristi od praksi ICZM-a diljem Europe”mogu se utvrditi sljedeće koristi ICZM-a za upravljanje i socioekonomske koristi:

• poboljšana razmjena podataka i informacija, uz moguće smanjenje troškova prikupljanja i prikupljanja podataka;
• smanjenje troškova povezanih s nedostatkom koordinacije među različitim tijelima;
• poboljšano donošenje odluka i usklađenije prostorno planiranje obalnog područja, čime se također mogu ubrzati birokratski postupci i poboljšati ulagačka klima;

• smanjenje sukoba i povezanih troškova tranzicije među ljudskim aktivnostima (uključujući zaštitu prirode) duž obale i moguća kapitalizacija sinergije u korištenju istog obalnog prostora;
• poboljšano očuvanje kvalitete okoliša, očuvanje prirode i očuvanje obalnih i morskih resursa, koji su temeljna osnova za neke obalne gospodarske aktivnosti (npr. ribarstvo i akvakultura ili kupanje i naturalistički turizam);
• društveno-gospodarska održivost obalnih zajednica;
• Bolja priprema za klimatske promjene, a time i smanjenje troškova prilagodbe.

U Preporuci Europskog parlamenta i Vijeća 2002/413/EZ utvrđuju se opća načela pristupa ICZM-a. Promiče razvoj nacionalnih strategija ICZM-a i prekograničnu suradnju u planiranju i upravljanju obalnim područjem. U ožujku 2013. Komisija je pokrenula inicijativu kojom se predlaže direktiva o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)133),čiji je cilj promicanje održivog rasta pomorskih i obalnih gospodarstava te održivo korištenje morskih i obalnih resursa. Konačno odobrena Direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja u Europi usmjerena je na prostorno planiranje morskog područja, a ne izričito na integrirano prostorno planiranje morskog područja. Međutim, u Direktivi se naglašava važnost razmatranja interakcija kopna i mora. Konkretno, u članku 7. navodi se: „Kako bi se uzele u obzir interakcije kopna i mora u skladu s člankom 4. stavkom 2., ako to nije dio procesa prostornog planiranja morskog područja kao takvog, države članice mogu se koristiti drugim formalnim ili neformalnim procesima, kao što je integrirano upravljanje obalnim područjem. Države članice odražavaju ishod u svojim prostornim planovima morskog područja.”

Nakon što ga je ratificiralo šest zemalja (uključujući Europsku uniju), 24. ožujka 2011. na snagu je stupio Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem uz Barcelonsku konvenciju. Taj je korak podrazumijevao da je Protokol postao dio zakonodavstva EU-a i pravno obvezujući za sredozemne zemlje. „Zajedničkiregionalni okvir (CRF) za ICZM”(2019.) strateški je instrument namijenjen olakšavanju provedbe Protokola o ICZM-u u skladu sa zajedničkim načelima. CRF uvodi prostorno planiranje morskog područja (MSP) kao glavni alat i proces za provedbu ICZM-a u morskom dijelu obalnog područja, a posebno za njegovo održivo planiranje i upravljanje.

Typically, razrada ICZM strategije i plana može zahtijevati 2-4 godine. 

Planovi ICZM-atemelje se na dugoročnoj viziji, posebno kada se izričito razmatraju klimatske promjene. U planovima se obično predlažu mjere za razdoblje od 10 do 15 godina,uključujući kratkoročne (1 – 2 godine), srednjoročne (2 – 5 godina) i dugoročne mjere. Predviđena rješenja moraju biti prilagodljiva nesigurnostima, a plan jepotrebnoperiodično revidirati u skladu s najnovijim saznanjima odinamici obale i scenarijimapromjene c limate.