Provedba integriranog glavnog plana za obalnu sigurnost u Flandriji

Flamanska obala duga je 67 km i sastoji se uglavnom od pješčanih plaža. Obuhvaća 460 hektara dina koje pružaju prirodnu obranu od mora te ih štiti i njima upravlja Obalni odjel (dio Agencije za pomorske usluge i obalu – flamanska vlada) s vizijom održivog korištenja i razvoja.

Obala se intenzivno koristi, uključujući deset obalnih gradova, zaštićenih morskim zidinama. Među njima, Zeebrugge i Ostende domaćini su važnim komercijalnim lukama s povezanim industrijskim područjima. Isti gradovi, zajedno s Nieuwpoortom i Blankenbergeom, također su mjesto važnih rekreacijskih marina. Osim ljudskih aktivnosti, flamanska obala uključuje i vrijedna prirodna područja, kao što je plimni ulaz na granici s Nizozemskom, nazvan Zwin. Nadalje, niski polderi u zaleđu čine 15 km široko područje sklono poplavama u kojem živi oko 400 000 ljudi.

Početne ranjive točke u obrani obale procijenjene su u okviru studije koju je proveo Obalni odjel za izradu Glavnog plana. Studija je pokazala da otprilike jedna trećina flamanske obale nije dovoljno zaštićena od jakih oluja (tj. onih s vjerojatnošću od 0,1 % godišnje). Porast razine mora i drugi učinci povezani s klimatskim promjenama (kao što su promjene intenziteta i učestalosti oluja i oborina) mogli bi pogoršati tu ranjivost. Tijekom faze provedbe glavnog plana razina sigurnosti cijele flamanske obale ponovno je procijenjena periodičnom analizom (svakih šest godina) i nakon jakih oluja, ažuriranjem karata poplava i izračunom preostalih rizika nakon provedbe mjera.

Glavni je cilj Glavnog plana za sigurnost obale, odobrenog 2011., poboljšati obranu flamanske obale od posljedica oluja (do 1000 godina razdoblja povratka) i porasta razine mora (+30 cm) do 2050. Dugoročniji ciljevi, s obzirom na nove izazove koje predstavljaju klimatske promjene i ažurirane projekcije porasta razine mora, sada se razmatraju u okviru projekta „Kustvisie”. Pokrenuta je 2017. s ciljem zaštite obale nakon 2050.

Mjere se planiraju s obzirom na dinamičnu prirodu obale, s općim ciljem održivog razvoja obalnog područja. Okolišni, gospodarski, socijalni, kulturni i rekreacijski ciljevi uključeni su u plan kako bi se pronašla ravnoteža među svim komponentama te uz sudjelovanje društva i uključenost dionika.

U ožujku 2007. obalna divizija pokrenula je Integrirani glavni plan za obalnu sigurnost (Masterplan Kustveiligheid) kako bi zaštitila Flandriju od ekstremnih poplava u sadašnjosti i budućnosti (2050.). Ekstremne poplave definirane su kao one povezane s olujama s povratnim razdobljem od 1: 1000 godina. Glavnim planom nastoji se osigurati ista razina zaštite u trenutačnim uvjetima i u slučaju porasta razine mora od +30 cm do 2050.

Prije nego što je glavni plan dovršen, između 2004. i 2010. bio je na snazi plan za hitne slučajeve za izvođenje najvažnijih radova. To je omogućilo rješavanje najvažnijih problema i pokrivanje kratkoročnih rizika. Ti su rizici mapirani studijom koja je bila dio razrade glavnog plana. Konkretno, provedene hitne mjere pružile su zaštitu od oluja s povratnim razdobljem od najmanje 1:100 godina duž cijele obale.

Flamanska vlada odobrila je Glavni plan za obalnu sigurnost 10.^lipnja 2011., nakon što ga je odobrilo deset flamanskih obalnih gradova i obalnih zajednica.

Radovi su započeli 2011. godine. Cilj je što prije zaštititi najkritičnija područja. Na internetskoj stranici Kustveiligheid (Obalna sigurnost) dostupne su informacije o konkretnim mjerama planiranima u svakoj obalnoj zajednici, kao i o relativnom napretku u radu. Glavni plan uključuje zelene i sive mjere.

Zelene mjere sastoje se od hrane za plaže i dine. Dozvola koju je izdala savezna vlada nakon procjene utjecaja na okoliš omogućuje vađenje oko 20 milijuna kubičnih metara pijeska iz belgijskog dijela Sjevernog mora tijekom razdoblja od 10 godina, čime se u potpunosti podupire hranjenje plaža i dina. Plaže i dine prate se svake godine kako bi se upravljanje njima prilagodilo u skladu s tim. Učinkovitost prehrane na plažama periodično se procjenjuje pomoću šestogodišnjeg plana kako bi se reagiralo na eroziju koja se još uvijek javlja i kako bi se nosilo s budućim porastom razine mora. Količine potrebne za održavanje procjenjuju se na oko 500 000 kubičnih metara godišnje.

U razdoblju 2011.–2018. u rizičnim područjima utvrđenima u glavnom planu dovršena je planirana opskrba plaža hranom i popravci nakon teških oluja (npr. nakon oluje „Sinterklaas” 2013. ili oluje „Dieter” 2017.). Ostale manje intervencije u hranidbi provedene su na drugim lokacijama kako bi se ojačalo cijelo obalno područje. Osim toga, nadopunjavanje kopna provedeno je u listopadu 2017. u Nieuwpoortu. Cilj je te prehrane osigurati stabilizaciju i rast plitke međuplimne plaže (mokre plaže). To služi kao prirodna kompenzacijska intervencija za radove koji se izvode u luci Ostend i oko nje. S druge strane, pojačava intervencije koje se provode na susjednim dijelovima plaže, odgađajući eroziju plaže.

Nadopunjavanje pijeskom ili hidrauličko punjenje provodi se što je više moguće na ekološki prihvatljiv način kako bi se mogući poremećaji obalnog ekosustava sveli na najmanju moguću mjeru. Program praćenja pokrenut je za veće projekte kako bi se procijenio utjecaj na okoliš odmah nakon završetka radova i s vremenom pratio razvoj oporavka okoliša.

Sive mjere (kao što je obnova morske dike i olujnih zidova) provedene su u područjima u kojima prehrana plaža nije mogla zadovoljiti željene sigurnosne standarde. Te zaštitne mjere osmišljene su kako bi se njihova visina svela na najmanju moguću mjeru i kako bi se optimizirala njihova prostorna integracija, čime se povećavaju mogućnosti za rekreaciju. U Ostendu je 2012. dovršeno pojačanje i obnova šetališta Albert I. s pokretnom barijerom za olujne udare. Šetnica je bila povezana s dovršenim obnovljenim Zeeheldenpleinom (Trg morskih junaka). Riječ je o „valnom” trgu koji štiti grad i nudi, kao primjer atraktivne arhitekture, mogućnosti za rekreaciju. Intervencija je dio šireg plana zaštite gradskog područja u opasnosti od poplava. To uključuje redovito hranjenje plaža i stvaranje nove velike plaže zaštićene branom izgrađenom okomito na obalu.

Olujni zidovi na obnovljenim nasipima izgrađeni su u Wenduineu (2015.) te u Marini Blankenberge (dovršena 2019.), u kombinaciji s potpunom obnovom tih dvaju područja. Radovi na proširenju nasipa Zwin, najpoznatijeg prirodnog rezervata flamanske i nizozemske obale, započeli su 2016. kao važan dio opsežnih radova na očuvanju tog rezervata. Godine 2018. započela je izgradnja rotirajuće čelične olujne pregrade u lučkom kanalu Nieuwpoort kako bi se grad i zaleđe zaštitili od visokih razina vode tijekom jakih oluja. Radovi će trajati više od tri godine.

Tijekom 2019. provedeno je nekoliko studija kako bi se osmislile potrebne mjere protiv oluja u Zeebruggeu, Mariakerke-Raversijdeu (Oostende) i Oostendeu (povezivanje sa Zeeheldenpleinom). Planirano je da ti projekti započnu 2020.

S obzirom na dinamičan razvoj flamanske pješčane obale, svakih šest godina provodi se sveobuhvatna evaluacija provedenih mjera kako bi se osiguralo da svi obalni dijelovi, utvrđeni u glavnom planu, ispunjavaju sljedeće sigurnosne standarde:

• Na vrhuncu oluje brzina protoka morske vode koja može prijeći sigurnosnu liniju ne smije prelaziti 1 l/m/s, čime se osigurava da stabilnost susjednih zgrada nije ugrožena.
• Eventualna erozija dina tijekom oluje ne smije se proširiti na prvo stambeno područje.
• Volumen preostalih dina nakon udara oluje mora biti dovoljan da se izbjegne prodor u pojas dina.
• Obloga morskog nasipa trebala bi ostati stabilna tijekom oluje kako bi se izbjegao proboj.

Obalna erozija i učinci novih oluja pomno se prate zrakoplovom koji leti iznad plaže (dva puta godišnje) i područja dina (jednom svake tri godine). Koristeći LiDAR tehnologiju (Light Detection and Ranging), izrađuju se visinske karte plaža i dina, omogućujući kontrolu erozije obale i planiranje intervencija upravljanja.

Druga procjena dovršena je 2017. Pokazalo se da je razina zaštite naglo porasla u područjima u kojima su provedene sve planirane mjere. Na nekim drugim lokacijama, gdje mjere još nisu provedene ili nisu u potpunosti provedene ili zahtijevaju stalnu prehranu, razine sigurnosti nisu u potpunosti postignute. Sljedeći je korak prema sigurnosti obale procjena sigurnosti postojeće lučke infrastrukture kao što su prevodnice i kapije u slučaju oluje koja traje 1000 godina (što odgovara vjerojatnosti pojave takve oluje od 0,1 % godišnje).

Tijekom izrade glavnog plana posebna pozornost posvećena je komunikaciji i sudjelovanju dionika (uključujući upitnik, prezentacije, brošure, biltene itd.). Savjetovanje s dionicima posebno je provedeno putem upravljačkog odbora i savjetodavnog odbora. Upravljački odbor sastoji se od predstavnika različitih vlada i uprava na pokrajinskoj, flamanskoj i belgijskoj razini. Savjetodavni odbor sastoji se od izravnih i lokalnih dionika iz obalnih zajednica i gradova, organizacija za zaštitu prirode, jahtaških klubova, klubova na plaži i lokalnih gospodarskih sektora, uključujući horeca (hoteli, restorani i ugostiteljstvo). Ista savjetodavna tijela uključena su i u fazu provedbe mjera iz glavnog plana. Nadalje, razvija se komunikacijski program koji uključuje informacije usmjerene na širu javnost. Obuhvaća napredak u radu i objavu internetske stranice Kustveiligheid na kojoj se nalaze informacije o planiranim i provedenim mjerama.

Glavni plan jasno identificira najkritičnija područja obalnog sustava, omogućavajući optimizaciju korištenja resursa i usredotočujući se na stvarne prioritete. Ostali čimbenici uspjeha su:

• usvajanje integriranog pristupa koji se temelji na integraciji zelenih (hranjivanje plaža i dina) i sivih (povratni zidovi od oluje, proširenje obalnih zidova s bazenom s mirnim valovima, barijera od olujnog udara) zaštitnih mjera;
• kombinacija zaštitnih mjera s urbanim intervencijama za prekvalifikaciju, kao u slučaju grada Ostenda, u kojem je zaštita obale integrirana s poboljšanjem luke, obnovom obalne šetnice i izgradnjom podzemnog parkirališta;
• usvajanje dvostruke vremenske vizije, uključujući i kratkoročnu viziju usmjerenu na poboljšanje zaštite trenutačno ugroženih područja i dugoročnu viziju (2050.) usmjerenu na pružanje željene razine zaštite čak i u budućnosti. U tom će se pogledu projektom Coastal Vision osigurati dugoročnija vizija flamanske obale s vremenskim horizontom do 2100.
• široko sudjelovanje dionika tijekom faze osmišljavanja i provedbe glavnog plana.

Glavni plan zaštite obale prilično je ambiciozan i stoga zahtijeva stalan angažman i tehničko-financijsku potporu. To je potrebno u budućnosti kako se ne bi ograničila potpuna provedba utvrđenih mjera. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti i praćenju i procjeni mogućih ekoloških učinaka planiranih intervencija, uključujući posebno hranjenje plaža.

Provedba nekih mjera naišla je na zabrinutost na lokalnoj razini, primjerice u Nieuwpoortu, zbog novoplanirane barijere od olujnih udara. U tom su slučaju poduzete dodatne mjere kako bi se odgovorilo na zabrinutost za okoliš (miješanje kontrolne zgrade s pticama) i zahtjeve sektora rekreacijske plovidbe (povećanje brzine protoka zbog sužavanja dionice). Spuštanjem visine kontrolne zgrade i dovršavanjem nereflektirajućeg sloja ispunjeni su zahtjevi stručnjaka za ptičji svijet. Dodavanjem dodatnih propusta u upornjake barijere za olujne udare, sužavanje mokrog dijela smanjeno je smanjenjem brzina protoka kroz prolaz.

Ukupni troškovi ulaganja flamanske vlade u glavni plan za obalnu sigurnost iznose oko 300 milijuna eura. Ta procjena ne uključuje troškove povezane s arhitektonskim razvojem sivih mjera zaštite kojima se nastoje očuvati ili čak poboljšati lokalne arhitektonske i rekreacijske vrijednosti. Te troškove pokrivaju obalne općine. Troškovi održavanja novih plaža (tj. očuvanje sigurnosnih uvjeta nakon hranjenja plaža) iznose oko 8 milijuna EUR godišnje.

Glavne koristi povezane su s glavnim ciljem glavnog plana, tj. zaštitom obalnih zajednica od oluja s godišnjom vjerojatnošću od 0,1 %, u trenutačnom stanju i u slučaju porasta razine mora (do 30 cm do 2050.). Zaštita obale podrazumijeva održavanje aktivnih obalnih ljudi, uključujući posebno: stambena uporaba obalnog prostora, turizam, lučke i industrijske djelatnosti. Šire plaže i dizajn morskih zidova kojima se optimizira njihova integracija u postojeći obalni prostor vjerojatno će donijeti koristi u pogledu turizma. Praćenjem projekata i studija provedenih radi procjene utjecaja intervencija na okoliš i učinkovitosti provedenih rješenja dobivaju se korisne informacije za potrebe istraživanja i budućih aktivnosti upravljanja.

Glavni plan u skladu je s ciljevima Europske direktive o poplavama (2007/60/EZ).

Glavni plan za obalnu sigurnost integriran je u mjere prilagodbe u okviru belgijske nacionalne strategije za klimatske promjene i razrađen u mjeri 1.34. flamanskog dijela belgijskog nacionalnog plana prilagodbe.

Provedba radova započela je 2011. i još je u tijeku. Početkom 2020. izvršene su ili ponuđene dvije trećine ukupnog proračuna.

Ciljevi zaštite iz glavnog plana postavljeni su kako bi se flamanska obalna područja zaštitila do 2050. Nakon tog razdoblja 2017. pokrenut je novi projekt (Kustvisie) kako bi flamanska obala bila sigurna, izričito uzimajući u obzir nove izazove koje predstavljaju klimatske promjene.

Peter Van Besien
Flemish Government
Agency for Maritime and Coastal Services, Coastal Division
E-mail: peter.vanbesien@mow.vlaanderen.be

Internetska stranica Kustveiligheid (obalna sigurnost) i glavni plan Kustveiligheid (glavni plan za obalnu sigurnost).