Poboljšani dizajn nasipa i nasipa

Odabir vrste intervencije nasipa ili nasipa ima važne posljedice ne samo za sigurnost ljudi i imovine koji stoje iza tih infrastruktura, već i u smislu vizualnih i krajobraznih utjecaja. Sudjelovanje dionika tijekom faze projektiranja važno je kako bi se ljude informiralo o pozitivnim učincima u pogledu prilagodbe i sigurnosti. Sudjelovanje dionika može pomoći i u utvrđivanju mjera ublažavanja kojima se mogu smanjiti vizualni i krajobrazni učinci poboljšanih nasipa i nasipa te poboljšati njihova društvena prihvaćenost.

Pojačanje nasipa ili nasipa ima snažne navijače i protivnike, a zabrinutost i preferencije mijenjaju se tijekom vremena i uvelike ovise o lokalnim prioritetima. Potpora je obično jaka nakon poplave. Ako se planira da se pojačanje proaktivno prilagodi klimatskim promjenama, vjerojatnije je da će naići na određeni otpor. Povećanje i ojačanje nasipa i nasipa može negativno utjecati na okolni krajolik. Osim toga, povećanje riječnih nasipa može povećati veličinu vršnih tokova nizvodno, čime se povećava opasnost od poplava i rizik nizvodno. Nadalje, povećanje zaštite od poplava i posljedično smanjenje učestalosti poplava pogoduju sjećanju na „gubitak poplava”. To može dovesti do povećanja izloženosti u područjima sklonima poplavama, što se obično naziva „učinak livade”. U slučaju neočekivanih i iznenadnih kvarova obrane od poplava to bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica (projekt JRC PESETA IV, Dottori et al., 2020.).

S obzirom na fizička ograničenja u pogledu toga koliko se visoki i snažni nasipi i nasipi mogu izgraditi, važno je procijeniti i razmotriti alternativna i integrativna rješenja. To znači da se treba posebno usredotočiti na rješenja koja omogućuju više prostora za rijeku ili more. Nadalje, mnogi postojeći nasipi i naslage izgrađeni su prije nekoliko desetljeća. Možda ne ispunjavaju trenutačne standarde za zaštitu od poplava, što zahtijeva skupe nadogradnje.

Izgradnja nasipa i nasipa uključuje značajna financijska ulaganja. Financiranje može biti velika prepreka, posebno u gospodarski manje naprednim regijama. Procjene troškova prilagodbe nasipa i nasipa razlikuju se ovisno o vrsti konstrukcije i metodi ojačanja. Neki okvirni troškovi navedeni su u studiji preispitivanja (Aerts, 2018.): 20,8–25 milijuna USD/km po morskom nasipu podignutom u Nizozemskoj; 21,8–31,2 milijuna USD/km po morskom nasipu podignutom za europske gradove; 5,3 milijuna USD/km nasipa po metru prikupljenog u Kanadi; 1,9 milijuna USD/km po metru zemljanog nasipa podignutog u Kanadi; 5,6 milijuna dolara po kilometru za mobilne poplavne zidove u Sjedinjenim Državama; 130 – 330 USD/m2 za oklop obala sa stijenama ili drugim materijalom u Ujedinjenoj Kraljevini. Ti troškovi ne uključuju troškove održavanja, koji su ključni za učinkovitost tih mjera. Mogu biti posebno visoke za veliku infrastrukturu, posebno s obzirom na nove izazove koje predstavljaju klimatske promjene.

Koristi od provedbe različitih mjera za prilagodbu poplavama obično se izražavaju kao smanjeni rizik od poplava ili smanjena šteta, čime se povećava sigurnost i dobrobit zajednica. Te strukture imaju koristi od zaštite imovine, poljoprivredne sigurnosti i turističkog gospodarstva. Kad god je dizajn nasipa i nasipa dobro integriran na tom području, te zaštitne mjere mogu poboljšati mogućnosti za rekreaciju i turizam. Primjeri su šetnice (vidjeti, na primjer, studiju slučaja Provedba integriranog glavnog plana za obalnu sigurnost u Flandriji).

Ulaganja u nasipe i nasipe mogu biti ekonomski privlačna za smanjenje rizika od poplava u velikim dijelovima svijeta, ali ne svugdje. Stoga bi uvijek trebalo ocijeniti alternativna rješenja i napomenuti da mjere kojima se daje više prostora moru ili rijeci često donose nekoliko dodatnih koristi za ekosustave.

Sve promjene postojećih sustava nasipa i nasipa moraju biti u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama kojima se poziva na dobro stanje europskih vodnih tijela. Nadalje, od drugog ciklusa provedbe nadalje razmatranje učinaka klimatskih promjena obvezno je u skladu s Direktivom EU-a o poplavama. Kako bi se spriječila šteta u okolišu, Direktivom EU-a o procjeni utjecaja na okoliš zahtijeva se da se za određene infrastrukturne projekte provede procjena utjecaja na okoliš. Izgradnja obalnih objekata za ublažavanje erozije i obrana od tvrdih mora „koji mogu izmijeniti obalu”, kao što su nasipi, te radovi za ublažavanje poplava u unutrašnjosti obuhvaćeni su Prilogom II. Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš. Države članice odlučuju trebaju li projekti iz Priloga II. biti podvrgnuti postupku procjene utjecaja na okoliš, na pojedinačnoj osnovi ili u smislu pragova i kriterija. Održavanje i rekonstrukcija tih radova izričito su isključeni. Svaki infrastrukturni projekt, uključujući nasipe i nasipe, koji bi mogao imati znatan utjecaj na staništa i vrste zaštićene u okviru EU-ove mreže Natura 2000, podliježe „odgovarajućoj procjeni njegovih utjecaja na područje” kako bi se utvrdilo hoće li projekt negativno utjecati na cjelovitost područja.

Vrijeme potrebno za provedbu mjera prilagodbe nasipa i nasipa znatno se razlikuje ovisno o tipologiji konstrukcije, odabranoj mjeri jačanja i o tome treba li provesti procjenu utjecaja na okoliš. Vrijeme provedbe je u grubom rasponu od 5 do 25 godina.

Očekivani životni vijek prilagođenih nasipa i nasipa obično je dulji od 30 godina. Međutim, treba napomenuti da održavanje ima važnu ulogu i da se zahtjevi za održavanje s vremenom mijenjaju zbog starenja struktura i promjena u riječnim ispuštanjima i razinama mora.