Nova bolnica Førde: Mjere za zaštitu od poplava

Klimatske promjene predstavljaju sve veće rizike za zdravstvenu infrastrukturu i usluge diljem Norveške, posebno u regijama kao što je Helse Førde, smještenima u Helse Vestu, u kojima geografski i klimatski uvjeti znatno povećavaju izloženost regije učincima klimatskih promjena. Norveška se suočava s povećanim intenzitetom i učestalošću padalina, posebno u jesen i zimu. Visoke temperature uzrokuju i ranije i intenzivnije topljenje snijega, posebno u slivnim područjima u blizini ledenjaka Jostedalsbreen i drugih područja visoke nadmorske visine, čime se povećava vjerojatnost poplava.

Bolnica Førde nalazi se na ušću između dviju rijeka, što je čini vrlo osjetljivom na poplave, posebno tijekom proljetnog topljenja snijega i tijekom razdoblja s ekstremnim padalinama. Poplave mogu poremetiti rad bolnica, oštetiti infrastrukturu i onemogućiti pristup hitnim službama. Izvorne bolničke zgrade izgrađene su 1979. i nisu bile osmišljene tako da izdrže današnje ekstremne vremenske uvjete.

Kako bi se povećali kapaciteti i proširila ponuda zdravstvenih usluga, planirano je proširenje bolnice Førde na postojećoj lokaciji. U okviru postupka planiranja provedena je procjena rizika od poplava. U procjeni je kvantificiran učinak 200-godišnjih i 1000-godišnjih poplava, što pokazuje potrebu za ulaganjem u mjere zaštite od poplava. 2014. godine objavljen je idejni projekt za cijelu stranicu. Koncept je uključivao odredbe za zaštitu od poplava, uključujući fizičke barijere i crpnu stanicu. Međutim, iste je godine došlo do 200-godišnje poplave, što je uzrokovalo oštećenja i poremećaje bolničkog osoblja, pacijenata i zgrada na postojećoj lokaciji.

Unatoč šteti uzrokovanoj poplavom iz 2014. i rezultatima procjene rizika od poplava, nije postojao pravni zahtjev za naknadno opremanje postojećih bolničkih zgrada jer su mjere zaštite od poplava potrebne samo za nove zgrade. Međutim, zbog pojave poplave raspravljalo se o tome trebaju li se mjere zaštite od poplava primjenjivati i na starije zgrade. Budući da su mjere zaštite od poplava potrebne samo za nove zgrade, nije bilo financijske potpore za obavljanje radova potrebnih za zaštitu starijih zgrada. Stoga su se mjere za zaštitu stare lokacije mogle financirati samo u okviru šireg plana razvoja lokacije koji je uključivao izgradnju novih zgrada i sudjelovanje više dionika.

U Norveškoj se planiranje uporabe zemljišta temelji na nekoliko zakonodavnih dokumenata i dokumenata o politikama te se njima reguliraju procjene rizika.

Tehnički propisi za zgrade

Tehničkim propisima o zgradama zahtijeva se provedba procjene rizika od poplava za sve nove razvojne projekte. Uredbom se definiraju i sigurnosni razredi i projektni parametri za različita razdoblja povrata (tj. 100-godišnje, 200-godišnje, 1000-godišnje poplave). Međutim, zahtjev za procjenu rizika od poplava primjenjuje se samo na nove zgrade na gradilištu, a ne na postojeće zgrade.

Općinski plan korištenja zemljišta

U općinskom planu korištenja zemljišta Helsea Førdea, koji se temelji na Zakonu o planiranju i gradnji (2014.), utvrđuju se smjernice za razvoj korištenja zemljišta i ulaganja u njega. U planu se navodi da nova razvojna područja moraju uspostaviti mjere prilagodbe klimatskim promjenama i naglašava se javna sigurnost u novim i postojećim razvojnim područjima.

Općinski plan korištenja zemljišta – odjeljak o korištenju zemljišta – općina Sunnfjord

Bolnica Førde nalazi se u neposrednoj blizini konvergencije dviju rijeka i graniči s određenim „područjem zaštite od poplava”. Budući da je poznato da je područje poplavljeno, općinskim planom korištenja zemljišta određeno je kao pasivno područje zaštite od poplava. Razvoj nije dopušten u pasivnom području zaštite od poplava jer omogućuje sezonske poplave bez nanošenja štete. Međutim, predviđena zaštita od poplava ne uzima u obzir ekstremne događaje te se stoga neke od starijih bolničkih zgrada nalaze u područjima koja su potencijalno izložena poplavama.

Svrha mjere prilagodbe bila je zaštita starih zgrada (približno 50 000 m2) i novoizgrađenih zgrada (približno 20 000 m2) od poplava. Cilj je osigurati kontinuitet usluga, ojačati pripravnost za izvanredna stanja i zaštititi kritičnu infrastrukturu.

U prosincu 2020. dovršen je novi sustav zaštite od poplava u središnjoj bolnici Førde. Novi sustav je dizajniran kako bi zaštitio bolnicu od 1000-godišnje poplave. Sustav zaštite od poplava proteže se oko bolničkog mjesta i ukupno je dugačak oko 750 metara. To je kombinacija limova, betonskih zidova i nasipa. Osim toga, unutar područja zaštite od poplava uspostavljena je crpna stanica s četiri crpke. Pumpna stanica ima kapacitet od 2 kubična metra u sekundi. Uspostavljeno je i napajanje crpne stanice za slučaj nužde kako bi se osigurao kontinuitet rada. Generator za slučaj nužde i pumpe redovito se testiraju, a cijelo postrojenje podliježe redovitom održavanju.

Nakon završetka područja zaštite od poplava 2020. dogodile su se dvije velike poplave (posljednji put u ožujku 2025.). U oba slučaja crpke su počele automatski, izbjegavajući oštećenja od poplavnih voda.

Provedbu mjera zaštite od poplava u središnjoj bolnici Førde podržao je upravitelj bolnice, upravitelj hitne pomoći i tehnički odjel. Bolničko osoblje koordiniralo se s tehničkim osobljem iz grada kako bi pripremilo procjenu rizika od poplava i konceptualne nacrte za novu lokaciju, uključujući mjere za zaštitu od poplava. Utjecaj poplavnih mjera na okolno područje procijenjen je i za 200-godišnje i 1000-godišnje poplave. Taj su proces poduprli i norveška Uprava za vodne resurse i energiju i općina Sunnfjord. Oba su tijela pružila potporu u tumačenju zakonodavstva te dala povratne informacije i smjernice pri razvoju rješenja.

Konačni projekt proveden je u sklopu bolnice New Førde, čime su postojeći i novi objekti zaštićeni od izloženosti poplavama.

Izazovi

Problemi povezani s kritičnošću i funkcijom bolnice predstavljali su prepreku provedbi mjera za zaštitu od poplava. Među dionicima održana je opsežna rasprava o tome treba li bolnicu definirati kao regionalnu bolnicu (prema definiciji regionalne bolnice norveške Uprave za vodne resurse i energiju). Kao rezultat te rasprave središnja bolnica Førde nije proglašena regionalnom bolnicom u okviru prostornog plana općine, što je bio pozitivan ishod za razvoj mjera za zaštitu od poplava. Ta je odluka pomogla opravdati ulaganja u mjere zaštite od poplava za postojeće lokacije i nove zgrade.

Uspjeh

Bez ulaganja u mjere zaštite od poplava postojeće zgrade i dalje bi bile izložene, a daljnji razvoj na bolničkom mjestu ne bi bio dopušten. Zahvaljujući uspostavljenim mjerama zaštite od poplava mogli bi se razviti novi objekti, čime bi se poboljšale usluge za zajednicu uz istodobnu zaštitu postojeće infrastrukture. Regulatorne mjere, uključujući procjenu rizika od poplava, bile su ključne za definiranje problema i osmišljavanje rješenja.

Mjere zaštite od poplava provedene u središnjoj bolnici Førde iznosile su ukupno ulaganje od približno 50 milijuna NOK. To je ulaganje odvagnuto s troškovima preseljenja bolnice (procijenjeno na 5 milijardi NOK), troškovima povezanima s gubitkom hitnih službi i troškovima budućih šteta. Provedbom mjera zaštite od poplava bolnica je uspjela proširiti svoje usluge i kapacitete pacijenata, čime je poboljšala usluge u lokalnoj zajednici. Osim toga, bolnička infrastruktura zaštićena je od budućih poplava, čime se osigurava kontinuitet usluga tijekom katastrofa.

Procijenjeni troškovi održavanja iznose 1 – 2 milijuna NOK godišnje.

Planiranje proširenja bolnica i povezanih mjera zaštite od poplava započelo je 2014. Svi radovi dovršeni su do prosinca 2020. 

Redovitim servisiranjem i održavanjem životni vijek mjera zaštite od poplava može se produljiti u skladu s potrebom da se nastavi s radom.

Kjell Inge Solhaug

kjell.inge.solhaug@helse-forde.no

Project director, New Førde Hospital