Zaštita od poplava u slivu gornje Visle: sive i zelene mjere provedene na području Sandomierza

Glavni izazov u regiji Gornje Visle velika je pojava poplava. Količina oborina u tom području veća je za 15 %, a količina oborina za 50 % od prosjeka Poljske. Ostali elementi koji određuju visoku osjetljivost na poplave su: gusta hidrografska mreža, strme padine, ovalni oblik sliva, visok intenzitet cesta i visoka gustoća naseljenosti u slivu. Poplave su različitog podrijetla: bujične poplave uzrokovane intenzivnim i kratkotrajnim pljuskovima, svježine uzrokovane otapanjem snijega i poplave uzrokovane ledenim branama.

Nekoliko područja gornje Visle osjetljivo je na poplave. Najveći rizik od poplava nalazi se na desnoj obali Visle, uzvodno od grada Sandomierza u kojem živi oko 24.700 ljudi. Poplave u svibnju i lipnju 2010. uzrokovane su obilnim padalinama i rezultirale su urušavanjem nasipa u susjednom području Sandomierza, što je utjecalo na ovaj grad i susjedne gradove Tarnobrzeg i Gorzyce. U Sandomierzu je poplavljeno područje od 1154 ha, što odgovara 40 % ukupnog proširenja. Područje je bilo poplavljeno oko dva tjedna, a regija je bila u mirovanju nekoliko mjeseci. Gubici od poplava procijenjeni su na oko 100 milijuna EUR, dok je 3000 ljudi evakuirano, a 4 su poginula. Zatim su u srpnju 2011. obilne kiše prouzročile još jednu poplavu, oštetivši stari grad u Sandomierzu, cestovnu infrastrukturu, kanalizacijsku mrežu i rekreacijska područja. Ukupni gubici iznosili su gotovo 2 milijuna EUR.

Iako je trenutačni rizik od poplava već visok, modeli klimatskih promjena upućuju na to da će se taj rizik znatno povećati. U regiji Gornja Visla dodatno područje sklono poplavama može se proširiti do 1,751 km2 u slučaju poplave u razdoblju povratka od 1 do 100 godina do 2050., uključujući dodatno gradsko područje od 89 km2.

Glavni je cilj mjera prilagodbe provedenih na području Sandomierza povećati kapacitet zadržavanja i smanjiti rizik od poplava u tom gradu i oko njega, među ostalim s obzirom na buduće klimatske promjene. Drugi ciljevi koji su uzeti u obzir pri osmišljavanju rješenja su: zaštita javnog zdravlja i sigurnosti, očuvanje biološke raznolikosti, okolišni ciljevi u pogledu kvalitete vode, zaštita tla, zaštita krajolika i kulturne baštine te gospodarsko blagostanje.

Doneseno rješenje za smanjenje rizika od poplava i poboljšanje zaštite od poplava na području Sandomierza hibridni je i integrirani pristup mjera zelene i sive infrastrukture, uključujući i neke institucionalne mjere. Ta su rješenja osmišljena u okviru planova upravljanja slivom rijeke Visle, koji su dio provedbe europske Okvirne direktive o vodama i europske Direktive o poplavama.

Renaturalizacija akumulacija i obnova močvarnih područja smatraju se zelenim mjerama za smanjenje izloženosti ljudi poplavama. Te se mjere prilagodbe provode na 15 lokacija duž rijeke Gornje Visle i cilj im je povećati kapacitet kontroliranog zadržavanja vode na tom području. Doista, naturalizirani rezervoari i obnovljena močvarna područja koriste se za hvatanje viška riječne vode, a time i za smanjenje rizika od poplava. Te zelene mjere kombiniraju se sa sivim mjerama: proširenje, rekonstrukcija i modernizacija riječnih nasipa, posebno s ciljem daljnje zaštite urbaniziranih područja od poplava, čime se smanjuje rizik od prelijevanja vode. Postojeće područje nasipa prošireno je kako bi obuhvatilo cijelo područje koje može biti poplavljeno tijekom visokih vodostaja. Osim toga, nasipi se podižu do maksimalne nadmorske visine od 1,4 m, čime se osigurava da su krune nasipa uz obje riječne obale prilagođene istoj razini sigurnosti. Modernizacijska intervencija uključuje i (re)konstrukciju crpnih stanica za vodu i kanala za ispuštanje vode, koji pomažu u ispuštanju viška vode.

Osmišljavanje mjera prilagodbe u nadležnosti je temeljnih organizacija koje djeluju u riječnom slivu Gornje Visle: regionalna tijela za upravljanje vodama Krakova, Kielca i Rzeszowa. Ta su tijela blisko surađivala s lokalnim tijelima. Zelene i sive mjere prilagodbe osmišljene su u okviru planova upravljanja riječnim slivovima razrađenih u skladu s Okvirnom direktivom o vodama i Direktivom o poplavama te su stoga bile dio povezanog postupka savjetovanja s dionicima. Dionici su uključeni putem neformalnog Odbora za sudjelovanje javnosti Vijeća za upravljanje vodama. Dvadeset članova ovog Odbora izabrani su predstavnici različitih interesnih skupina, kao što su tijela lokalne vlasti, poljoprivreda, ribarstvo, drugi gospodarski sektori i ekološke organizacije, kao i korisnici vode i upravitelji vodom. Taj neformalni odbor proslijedio je informacije o planu upravljanja riječnim slivovima organizacijama sudionicama i drugim zainteresiranim stranama, koje su imale priliku izraziti mišljenja o nacrtima planova. Dionici i građani mogli bi dati svoj doprinos putem prvog upitnika kako bi se utvrdila glavna pitanja povezana s poplavama karakterističnima za to područje. Cilj drugog upitnika bio je prikupiti informacije o mogućim rješenjima. Osim toga, u razdoblju od 2008. do 2009. organizirani su seminari i javni sastanci.

Jedan od glavnih pokretača provedbe mjera zaštite od poplava bilo je izravno iskustvo lokalnih zajednica pogođenih nedavnim poplavama (2010. i 2011.). To je pridonijelo povećanju osjećaja hitnosti provedbe mjera kojima se doprinosi suočavanju s izazovima poplava. Okvir EU-a za vode i direktive o poplavama također su imali važnu ulogu u pokretanju integriranog procesa čiji je cilj smanjenje rizika od poplava. Kao alternativa tradicionalnim mjerama, te su direktive bile relevantne i za promicanje zelenih mjera čiji je cilj povećanje kapaciteta zadržavanja područja uz poštovanje njihovih prirodnih vrijednosti.

Prirodne vrijednosti područja morale su se održavati tijekom izgradnje. Stoga je, u skladu s politikama mreže Natura 2000, trebalo pratiti utjecaj na prirodna staništa i staništa vrsta od interesa za zajednicu. Drugi čimbenik koji utječe na provedbu mjere promjene su prava na zemljište koje su morale biti organizirane kako bi se proširili nasipi.

Ukupni trošak mjera prilagodbe provedenih na području Sandomierza iznosi oko 217 milijuna EUR. To uključuje troškove nastale proširenjem, obnovom i modernizacijom riječnih nasipa (sive mjere) te renaturalizacijom akumulacija i obnovom močvarnih područja (zelene mjere), uključujući kupnju potrebnog zemljišta. Sredstva za provedbu tih mjera zatražena su i primljena od Svjetske banke.

Izbjegnuta šteta od poplava na zgradama (ukupno 5 632 zgrade) procijenjena je na oko 445 milijuna EUR u stalnim vrijednostima. Uzimajući u obzir samo tu procjenu i stoga ne uzimajući u obzir učinke na ljude, omjer koristi i troškova iznosi 2,05, što znači da su očekivane koristi barem dvostruko veće od troškova (DHI Polska, 2013., Raport z opracowania program działań dla Regionu Wodnego Górnej Wisły, Izvješće KZGW/ DpiZE-op/POPT/1/2013, DHI Polska, Varšava, Poljska; EEA, 2017.).

Mjere prilagodbe provedene su u okviru područja primjene Okvirne direktive EU-a o vodama i Direktive EU-a o poplavama, koje su obje prenesene u nacionalno zakonodavstvo o vodama. Provedba mjera prilagodbe zahtijevala je primjenu odgovarajućih postupaka procjene utjecaja na okoliš. Oblikovanje mjera ublažavanja za sprečavanje učinaka na okoliš i društvo posebno je važno u okviru primljenih financijskih sredstava Svjetske banke za izgradnju.

Izrada plana potječe iz 2011. godine, tijekom procesa izrade Prvog plana upravljanja riječnim^slivovima. Plan, uključujući mjere, dovršen je 2015. Provedba opisanih mjera trenutačno je u tijeku i očekuje se da će biti dovršena do 2019.

Očekuje se da će zelena i siva infrastruktura biti trajne ako se osigura pravilno održavanje.

Sandomierz Municipal Administration
pl. Poniatowskiego 3, 27-600 Sandomierz
Tel. +48 815 41 00
E-mail: um@um.sandomierz.pl 

Świętokrzyskie Province
al. IX Wieków Kielc 3, 25-516 Kielce
Tel. +48 (41) 342 15 30
E-mail: kancelaria@sejmik.kielce.pl 

Europska agencija za okoliš 2017. „Zelena infrastruktura i upravljanje poplavama”. Promicanje troškovno učinkovitog smanjenja rizika od poplava s pomoću rješenja zelene infrastrukture Izvješće br. 14, 2017. ISSN 1977-8449