All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodies
© Municipality of Smolyan
Općina Smolyan pojačava mjere zaštite od poplava jačanjem obrambenih zidova, održavanjem riječnih obala ioslanjanjem na riječna korita. Europski fondovi bili su jasan čimbenik koji je omogućio sve te intervencije.
Regija Smolyan proglašena je u više navrata u izvanrednom stanju zbog poplava. Konkretno, kao odgovor na poplave koje su 2005. prouzročile štetu u četvrti Smolyan’s Ustovo, grad je u razdoblju 2007.–2013. proveo niz mjera zaštite od poplava koje su se isplatile . Proširene su riječne obale, ojačani su postojeći zaštitni zidovi i izgrađeni novi. Sredstva su uglavnom dolazila iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u okviru dvaju glavnih projekata. Intervencijama, koje se provode postupno, pridonosi se provedbi Općinskog razvojnog plana Smolyana koji uključuje nekoliko mjera zaštite od poplava za različite gradske četvrti. Osim toga, intervencijama se pridonosi postizanju ciljeva plana upravljanja poplavnim rizicima u području upravljanja slivom crnomorske rijeke. Intervencije su bile usmjerene na minimiziranje rizika od budućih poplava i očuvanje života i zdravlja ljudi. Financijska sredstva EU-a bila su važan čimbenik u omogućavanju građevinskih radova.
Referentne informacije
Opis studije slučaja
Izazovi
Bugarska se nalazi u regiji koja je posebno osjetljiva na klimatske promjene (uglavnom zbog povećanja temperature i ekstremnih oborina) i na povećanu učestalost ekstremnih događaja povezanih s klimatskim promjenama, kao što su suše i poplave. Prema dostupnim scenarijima klimatskih promjena za Bugarsku (Nacionalnastrategija prilagodbe klimatskim promjenama), predviđa se trend povećanja učestalosti ekstremnih događaja i katastrofa. To se već događa s čestim pojavama obilnih kiša, vrućina i hladnih valova, poplava i suša, uragana, šumskih požara i odrona tla.
Prije intervencija nekoliko četvrti u Smolyanu bilo je teško pogođeno ekstremnim vremenskim uvjetima, uz opetovane poplave.
Godine 2005. četvrt Ustovo u gradu Smolyanu doživjela je ozbiljne probleme zbog poplava rijeke Cherna nakon ekstremnih kiša. Početkom kolovoza 2005. ciklona Ihtiman formirala se nad zapadnim Sredozemljem i krenula prema istoku kako bi ušla na zapad Bugarske 4. kolovoza. Noć od 5. do 6. kolovoza obilježena je težinom vremena u planinama Rhodopes, u blizini Smolyana. Regija Smolyan bila je među onima koji su prijavili najveću 24-satnu kumulativnu količinu oborina (156 mm, 218 litara po kvadratnom metru) 6. kolovoza u 7:30 po lokalnom vremenu.
Infrastruktura okruga nije izgrađena za obradu te količine oborina (za koju se zna da se događa jednom svakih 1000 godina). Rijeka Cherna koja teče kroz grad izlila se iz svojih obala i uzrokovala poplave i oštećenja domova ljudi.
Uzimajući u obzir te prostore, općina Smolyan odlučila je biti oprezna i poduzela je mjere za prilagodbu infrastrukture okruga budućim poplavama. Konkretno, kako bi odabrala prioritetna područja za provedbu mjera prilagodbe, regionalna uprava Smolyan usredotočila se na sljedeće glavne izazove:
- očuvanje života i zdravlja ljudi,
- osiguravanje višeg stupnja zaštite infrastrukture (glavne cestovne komunikacije) i komercijalnih djelatnosti,
- osiguravanje količine slobodne vode u riječnim koritima kako bi se osigurao prolaz visokog vala.
Politički kontekst mjere prilagodbe
Case mainly developed and implemented because of other policy objectives, but with significant consideration of climate change adaptation aspects.
Ciljevi mjere prilagodbe
Provedene su mjere zaštite od poplava kako bi se smanjio rizik od poplava u okrugu Ustovo (posebno stambena područja „Progresi” 1, 2 i 3) u gradu Smolyanu s ciljem zaštite stanovništva i sprečavanja štete od poplava. Intervencije su provedene u okviru dvaju različitih projekata koje financira EU sa sljedećim sveobuhvatnim ciljevima:
- poboljšati/podržati/održavati postojeću trajnu infrastrukturu za zaštitu od poplava kako bi se povećala njihova sposobnost ograničavanja poplavnih voda ili omogućio bolji protok vode i time smanjio rizik od poplava;
- osigurati potrebnu opremu kako bi se brzo reagiralo na neposredne poplave i ograničili negativni učinci vode u poplavnim područjima;
- smanjiti socioekonomske razlike između Bugarske i drugih država članica EU-a;
- povećati privlačnost životnih i radnih uvjeta u Bugarskoj;
- razvoj turističkog potencijala;
- poticanje ulaganja u manje općine.
Intervencije su provedene i kako bi se odgovorilo na potrebu za prekograničnom suradnjom (Grčka – Bugarska) radi sprečavanja poplava i upravljanja njima u područjima oko dviju međunarodnih rijeka (Strymonas i Evros), područjima koja su posljednjih godina bila suočena s ozbiljnim poplavama.
Glavne aktivnosti koje provodi uprava okruga Smolyan pridonose i ciljevima plana upravljanja poplavnim rizicima okruga za upravljanje slivom crnomorske rijeke (planupravljanja rizicima od poplava, nacrt iz 2021.). Planom upravljanja rizicima od poplava nastoji se pružiti pregled opasnosti od poplava i rizika od poplava u cijeloj zemlji te utvrditi područja u kojima su razine opasnosti i rizika veće (područja s potencijalnim znatnim rizikom od poplava). Taj plan predstavlja postupak provedbe Direktive EU-a 2007/60/EZ (Europska direktiva o poplavama). Daljnje mjere za sprečavanje rizika od poplava iz rijeke Cherna mogu se temeljiti i na Planu upravljanja rizicima od poplava za istočnoegejski morski bazen za razdoblje 2022.–2027., donesenom u prosincu 2023. (Odluka Vijeća ministara br. 937/2023).
Mogućnosti prilagodbe implementirane u ovom slučaju
Rješenja
Mjere provedene radi smanjenja rizika od poplava uglavnom su financirane iz EFRR-a u okviru operativnog programa „Regionalni razvoj 2007. – 2013.” (ugovorbr. BG161PO001/1.4-06/2010/011 „Potpora malim mjerama za sprečavanje poplava u urbanim aglomeracijama”) i u okviru programa suradnje Interreg V A Grčka – Bugarska 2014. – 2020. (Projektzaštite od poplava).
Prvi projekt sastojao se od dva glavna građevinska objekta: (1) proširenje i čišćenje korita rijeke Cherna radi većeg kapaciteta za obradu velikih količina vode i (2) rekonstrukcija i nadogradnja postojećih potpornih zidova i izgradnja novih zidova s armiranobetonskim ogradama i parapetima na lijevoj i desnoj obali rijeke. Ti su radovi provedeni u okviru nekoliko potprojekata. Ukupno je izgrađeno 240 metara novih poplavnih zidova, a ojačano je više od 430 metara postojećih zidova.
Ostvarene intervencije pokazale su se učinkovitima u sprječavanju poplava u okrugu Smolyan, osobito tijekom 2014., iznimno vlažne godine. Kako je navedeno u nacrtu preliminarne procjene rizika od poplava za okrug upravljanja slivom crnomorske rijeke (2021.), raspodjela slučajeva poplava po godinama tijekom promatranog razdoblja (2011.–2019.) pokazala je jasan vrhunac 2014., nakon čega je uslijedila izmjena godina s većim i manjim brojem poplava. Oko 38 % svih zabilježenih poplava u promatranom razdoblju (2011.–2019.) zabilježeno je 2014.
Počevši od 2015. i u okviru drugog projekta (Interreg Grčka – Bugarska)u gradu je provedeno nekoliko drugih intervencija kako bi se osiguralo jačanje potpornog zida, hidraulička vodljivost i čišćenje korita rijeka (rijeka Černa i Byala) u urbaniziranom dijelu Smolyana. Sve su te intervencije ponovno bile usmjerene na smanjenje rizika od poplava i sprečavanje štete za ljude i infrastrukturu. Za te su mjere uzete znatne količine materijala iz kritičnih dijelova riječnih korita. Uklonjena su posječena stabla i zarasla vegetacija, a izvedeni su građevinski radovi na jačanju mostovnih konstrukcija i postojećih kamenih zidova, koji su posebno važni za sigurnost glavne obilaznice iznad njih.
Općinskim planom razvoja općine Smoylan predviđa se izgradnja dodatnih objekata kako bi se spriječile poplave, uključujući: čišćenje riječnih korita vegetacije i sedimenta, rekonstrukcija dviju općinskih brana (Kiranov dol i Laga) i pošumljavanje susjednog zemljišta. Kako bi bila pravodobno obaviještena i upozorena, općina redovito prima informacije o padalinama od Ministarstva okoliša i voda. Namjenska usluga pruža satne informacije (čak i po minuti) o očekivanim padalinama i vodostajima rijeka. Općinski stručnjaci obrađuju te informacije i objavljuju ih na općinskim internetskim stranicama.
Dodatni detalji
Sudjelovanje dionika
Gradonačelnik i općinski stručnjaci održali su brojne sastanke tijekom projekta na kojima su stanovnicima detaljno objasnili potrebu za mjerama zaštite od poplava i njihov pozitivan učinak. Malo je ljudi bilo izravno pogođeno građevinskim radovima. Bilo je nekih problema sa stanovnicima kao što je, na primjer, prisutnost ilegalnih zgrada na gradilištu, kao što su staje i vrtovi koji su morali biti srušeni prije početka radova. Međutim, oni su se mogli riješiti unutar zakonodavnog okvira i nisu rezultirali prosvjedima ili bilo kakvim većim negativnim reakcijama.
Uspjeh i ograničavajući faktori
Financijska sredstva EU-a bila su važan čimbenik u omogućavanju građevinskih radova. Općina je podnijela zahtjev za financiranje u okviru operativnog programa „Regionalni razvoj” (vidjeti i odjeljak „Troškovi i koristi”) i programa suradnje Interreg. Općinski stručnjaci vodili su brigu o obrascu za prijavu i imali su pristup svim informacijama potrebnim za projekt, uključujući preliminarne studije i tehnička rješenja, kao i jasno definiran cilj. To im je uvelike pomoglo u postupku podnošenja zahtjeva za financiranje sredstvima EU-a. Prijedlog projekta predan je Ministarstvu regionalnog razvoja 2012. godine. Ministarstvo je tada djelovalo kao upravljačko tijelo tog programa. Nakon dodjele projekta izrađen je ugovor između Ministarstva i općine Smolyan. U sljedećoj fazi pokrenut je otvoreni postupak za građevinske radove. Građevinska tvrtka odgovorila je izravno općini, koja je pak izvijestila ministarstvo.
Ostali čimbenici koji su pridonijeli nesmetanoj provedbi projekta bili su činjenica da je zemljište na kojem su se provodile mjere uglavnom u vlasništvu općine i da je bilo lako dobiti građevinske dozvole.
Troškovi i koristi
Kombinirani troškovi mjera zaštite od poplava obuhvaćenih prvim projektom EU-a iznosili su 933.438 bugarskih leva, odnosno 477.259 eura. Mali dio, 5% ukupnog iznosa (46.959 leva, ili 24.010 eura), osigurao je Smolyan. Većina financijskih sredstava, 886.478 leva (453.249 eura), potječe iz EU-a u okviru operativnog programa „Regionalni razvoj 2007. – 2013. (ugovorbr. BG161PO001/1.4-06/2010/011), „Potpora malim mjerama za sprečavanje poplava u urbanim aglomeracijama”).
Građevinski radovi izvedeni u okviru drugog projekta (Interreg V-A Grčka-Bugarska – projekt zaštite od poplava) iznosili su 2 145 943,51 BGN (oko 109 milijuna EUR, internetska stranica Interreg). Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te iz nacionalnog doprinosa Bugarske i Grčke.
Koristi od mjera (u smislu smanjene štete zbog poplava) nisu procijenjene ni kvantificirane. Međutim, šteta od poplave 2005. sada će se vjerojatno izbjeći tijekom budućih obilnih oborina. Zapravo, 2014. godina bila je vrlo vlažna godina, a druge četvrti u Smolyanu doživjele su poplave, ali okrug Ustovo nije bio pogođen. Ostale dodatne koristi nisu uzete u obzir.
Nove mjere trenutačnog općinskog razvojnog plana financirane su iz različitih izvora kao što su općinski proračun, operativni program „Okoliš” (2014. – 2020.), programi prekogranične suradnje i Međuministarski odbor za katastrofe.
Pravni aspekti
Glavna tijela odgovorna za zaštitu od poplava u Smolyanu su Uprava za sliv regije Istočni Belomorksi u Plovdivu, kao i načelnik općine predmetnog vodotoka. Općina je odgovorna za održavanje provedenih mjera koje se sastoje od čišćenja riječnog korita vegetacije i sedimenta dva puta godišnje.
Vrijeme provedbe
Intervencije su provedene u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja 2013. u okviru prvog projekta financiranog u okviru Programa regionalnog razvoja (2007. – 2013.). Dodatne intervencije dovršene su u razdoblju 2017.–2022. u okviru programa suradnje Interreg VA „Grčka–Bugarska”.
Životni vijek
Planirano je da intervencije traju najmanje 100 godina.
Referentne informacije
Kontakt
web stranice
Objavljeno u Climate-ADAPT: Jun 17, 2024
Please contact us for any other enquiry on this Case Study or to share a new Case Study (email climate.adapt@eea.europa.eu)
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?