European Union flag

Ključna poruka

Odaberite kombinaciju pokazatelja ili kriterija, koristeći kvantitativne i kvalitativne metode, kako biste mogli učinkovito ocijeniti rezultate i ishode prilagodbe.

Nakon definiranja područja primjene i ciljeva minimalne granične vrijednosti (korak6.1.)opišite kako će se pratiti i ocjenjivati mjere iz vašeg plana prilagodbe kako biste procijenili njihovu učinkovitost u postizanju otpornosti na klimatske promjene. Važno je odabrati kombinaciju pokazatelja ili kriterija primjenom kvalitativnih i kvantitativnih metoda. To će vam omogućiti da procijenite konkretne rezultate mjera prilagodbe (rezultati)i napredak prema otpornosti (ishodi). Imajte na umu da utvrđivanje ishoda prilagodbe u nekim slučajevima može potrajati nekoliko godina.

Tablica 1. Primjer pokazatelja ostvarenja i ishoda

Utjecaj klimatskih promjena

Mjera prilagodbe

Izlazne vrijednosti

Ishod

Nestašica vode zbog suša

Rehabilitacija močvarnih područja

Obnovljeni hektari močvarnih područja

Smanjenje utjecaja suše na količinu vode

Slika 4. Donattii dr., 2020.

Vaš okvir za MEL i odabir pokazatelja ili kriterija trebali bi biti realistični i sveobuhvatni – razmjerni dostupnim podacima i unutarnjim kapacitetima i resursima vaše organizacije (vidjeti primjere u nastavku). Naglasak u početku može biti na procesu prilagodbe i rezultatima mjera prilagodbe , koji se s vremenom postupno šire kako bi se uključili dodatni pokazatelji za mjerenje dugoročnih ishoda.

Da biste učinkovito izmjerili ishode, trebali biste pristupiti MEL-u kao iterativnom i kontinuiranom procesu, dosljedno provodeći 6. korak. Dugoročno praćenje zahtijeva dosljedan pristup tijekom vremena.

Vaš odabrani okvir trebao bi imati relevantne i jasne pokazatelje ili kriterije. Vaša procjena rizika i ciljevi prilagodbe (drugikorak)te odabrane mjere prilagodbe (petikorak)trebali bi biti čvrsta osnova za utvrđivanje tih pokazatelja.

Neki primjeri pokazatelja ili kriterija minimalne granične vrijednosti navedeni su u nastavku.

  • Napredak prema smanjenju utjecaja klimatskih promjena (korak2.2.)
    • Postotak gospodarske štete uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima (promjene tijekom vremena)
    • Broj smrtnih slučajeva povezanih sa šumskim požarima (promjena tijekom vremena)
    • Broj smrtnih slučajeva povezanih s poplavama (promjene tijekom vremena)
    • Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom (promjena tijekom vremena)
  • Napredak prema smanjenju rizika i ranjivosti te povećanju sposobnosti prilagodbe
    • Postotak stanovništva koje živi u područjima sklonima poplavama (promjene tijekom vremena)
    • Postotak građevinskih ograničenja donesenih u područjima sklonima opasnosti
    • Broj bolničkih kreveta
  • Napredak u postizanju ciljeva prilagodbe (korak2.4.)
    • Postotak urbane bioraznolikosti
    • Postotak nepropusnih površina
    • Postotak gradskih zelenih površina (pokrivenost zemljišta, %)
  • Napredak u uklanjanju prepreka prilagodbi
    • Broj tijela, organizacija ili mreža koji aktivno sudjeluju u mehanizmima koordinacije
    • Broj razvijenih lokalnih ili regionalnih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama (ili donesenih, provedenih itd.)
    • Broj sektorskih politika, strategija i planova koji uključuju mjere prilagodbe klimatskim promjenama
  • Napredak prema pravednoj otpornosti
    • Postotak kućanstava s pristupom internetu
    • Postotak stanovništva osjetljivog na ekstremne vrućine
    • Postotak stanovništva osjetljivog na poplave (ili koje živi u područjima izloženima riziku od poplava)
    • Postotak pokrivenosti drvećem u četvrtima s visokim stopama nezaposlenosti

Dobivanje nadahnuća iz primjera pokazatelja ili kriterija prilagodbe

Mjerljivi pokazatelji privlačni su oblikovateljima politika jer pružaju mjerljive i opipljive dokaze o napretku i uspješnosti regije. Potvrđivanje kvantitativnih podataka sa stajalištima dionika omogućuje sveobuhvatnije razumijevanje pitanja „kako” i „zašto”.

Jedan od primjera mogućeg okvira jest okvir za izvješćivanje CDP-ICLEI Track koji se primjenjuje na lokalne i regionalne vlasti.

Sustavi MEL u europskim urbanim i velegradskim područjima

Postoje inicijative za pomoć gradovima u uspostavi učinkovitih sustava MEL, primjerice francuske metodologije ADEME, ili europskih istraživačkih projekata, kao što je RESIN. Ostali primjeri sustava MEL uključuju:

  • U Barcelonskom klimatskom planu za razdoblje 2018. - 2030. navodi se više od 240 mjera za borbu protiv klimatskih promjena u gradu, od kojih svaka sadržava posebne pokazatelje za praćenje napretka. Te su mjere grupirane u pet prioritetnih područja koja obuhvaćaju aspekte kao što su javna dobrobit, energetska učinkovitost zgrada i stvaranje uključivih javnih prostora. Svako prioritetno područje ima nekoliko smjerova djelovanja s kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima. Kako bi se učinkovito pratio napredak, u planu se upotrebljava sveobuhvatan skup pokazatelja koji se temelje na ključnim značajkama kao što su relevantnost, dostupnost podataka i jednostavno tumačenje. Ti pokazatelji obuhvaćaju aspekte koji uključuju učinke, mjere, resurse, okoliš, percepciju i uspješnost. Na primjer, kad je riječ o mjerama za sprečavanje prekomjerne topline ili razvoj zelenih površina, pokazatelji uključuju parametre kao što su aktivacija protokola toplinskih valova, povećanje pokrivenosti drvećem i dostupnost zelene površine.

    Dionici sudjeluju u radionicama i prezentacijama, čime se omogućuje participativna evaluacija učinkovitosti plana. Skupština građana za klimu pruža platformu za razmjenu napretka i pozivanje na objektivnu procjenu, osiguravajući suradnički pristup rješavanju klimatskih promjena u Barceloni.
  • Grad Antwerpen (Belgija) ima detaljan plan prilagodbe klimatskim promjenama s velikim skupom mjera prilagodbe. Za svaku radnju ispunjava se tablica s pregledom. U njemu se navode uloge i odgovornosti, ciljevi, metodologije, razdoblje provedbe, očekivani rezultati, procijenjeno potrebno financiranje i još mnogo toga. Tim se pristupom olakšava redovita evaluacija napretka i, prema potrebi, prilagodba napora.
  • Razvijeni su i pokazatelji za strategiju prilagodbe klimatskim promjenama metropolskog područja Helsinkija kako bi se razumjela potreba za prilagodbom i učinkovitost mjera. Pokazatelji su razvrstani u kategoriju opasnosti/vrijeme, izloženost, sposobnost prilagodbe i kompozitna ranjivost (nakon razreda pokazatelja Europske agencije za okoliš). Dodatno se razvijaju i dopunjuju u skladu s potrebama za praćenjem.

Resursi

Mjerenje napretka prema otpornosti na klimatske promjene (Climate-ADAPT, 2024.)
Ovaj prikaz pomaže u praćenju otpornosti na klimatske promjene konsolidacijom postojećih pokazatelja i okvira za prilagodbu. Nudi klasifikacijski sustav i bazu podataka s više od 1000 pokazatelja za potporu lokalnim vlastima u razvoju i evaluaciji mjera prilagodbe.

Prilagodba klimatskim promjenama: Mjerenje uspješnosti, definiranje ciljeva i osiguravanje održivosti (Europski odbor regija) (2022.)
daje preporuke za procjenu mjera prilagodbe. Vidjeti odjeljak 2.5. za praktičan pristup procjeni napretka tijekom vremena.

Pravedna otpornost za Europu: Prema mjerenju pravde u prilagodbi klimatskim promjenama (EEA)(2023),
pruža uvid u odabir odgovarajućih kvantitativnih ili kvalitativnih pokazatelja za mjerenje napretka u postizanju pravedne otpornosti.

Izvješće pod vodstvom OECD-a o praćenju, evaluaciji i učenju za upravljanje klimatskim rizicima (2021.)Nudi
okvir koji treba upotrebljavati pri izradi okvira za minimalne granične vrijednosti za intervencije u području upravljanja klimatskim rizicima. Odjeljak 5. osobito je važan.

Izvješće – Pokazatelji za otpornost gradova (OECD) (2018.)
Cilj je ojačati strategije za otpornost gradova upotrebom pokazatelja. U odjeljku 2. navedene su smjernice o tome kako ih nadležna tijela mogu prilagoditi prioritetima politike.

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.