pelud

Modelirani postotak populacije senzibilizirane na pelud ambrozije na osnovnoj vrijednosti (lijevo) i u budućnosti uz pretpostavku scenarija umjerenih emisija stakleničkih plinova (RCP 4.5; desno)

Izvor: Lake et al., 2017

Zdravstvena pitanja

Tisuće biljnih vrsta svake godine ispuštaju svoj pelud u zrak. Utjecaj na ljudsko zdravlje prvenstveno je vidljiv kod alergijskih bolesti jer izlaganje alergenima iz peludi u zraku ili njihovo udisanje može izazvati alergijske reakcije nosa (alergijski rinitis, obično poznat kao peludna groznica), očiju (rino konjunktivitis) i bronha (bronhijalna astma). Prevalencija alergije na pelud u europskoj populaciji procjenjuje se na 40 %, što je čini jednim od najčešćih alergena u Europi (D’Amato et al., 2007.). Čak i niske koncentracije peludi u zraku već mogu izazvati simptome alergije kod vrlo osjetljivih osoba. Alergijske reakcije na pelud važan su uzrok poremećaja spavanja, narušene mentalne dobrobiti i smanjene kvalitete života, gubitka produktivnosti ili nižih školskih rezultata za djecu i povezanih troškova zdravstvene skrbi. Smatra se da je velika većina bolesnika s alergijama (90 %) neliječena ili maltretirana, unatoč činjenici da je odgovarajuća terapija za alergijske bolesti dostupna uz prilično niske troškove (Zuberbier et al., 2014.).

Uloga peludi u razvoju i težini alergijskih bolesti ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući trajanje izloženosti (povezano s duljinom sezone peludi i vremenom provedenim u alergenom okruženju), intenzitet izloženosti (povezano s koncentracijom peludi u zraku) kao i alergenost peludi. Ti čimbenici imaju veliku geografsku i vremensku varijabilnost, što rezultira razlikama u prevalenciji alergijskog rinitisa povezanog s peludom između lokacija i razdoblja (Bousquet, 2020.).

U Europi su trave (porodicaPoaceae) glavni uzrok alergijskih reakcija zbog peludi (García-Mozo, 2017.) s obzirom na njihov širok geografski raspon. Među stablima najalergičniju pelud proizvodi breza u sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi, a maslina i čempres u mediteranskim regijama. Alergeni pelud također proizvodi nekoliko zeljastih biljaka. Ambrosiaartemisiifolia (ambrosia artemisiifolia)zahtijeva posebnu pozornost kao potencijalno invazivne vrste u Europi koje izrazito izazivaju alergije.

Alergije na pelud obično su vrlo sezonske. U većini europskih zemalja glavna sezona peludi, koja obuhvaća ispuštanje peludi različitih biljnih vrsta, traje oko šest mjeseci, od proljeća do jeseni, s geografskim razlikama ovisno o klimi i vegetaciji (Bousquet, 2020.). Europska akademija za alergiju i kliničku imunologiju (EAACI) definira početak sezone peludi za različite vrste na temelju koncentracija peludi u zraku koje utječu na ljudsko zdravlje. Na primjer, početak sezone peludi trave definiran je kada 5 od 7 uzastopnih dana nosi više od 10 zrna peludi trave/m3 zraka, a zbroj peludi u tih 5 dana iznosi više od 100 zrna peludi/m3 zraka (Pfaar et al., 2017.). Posjeti hitnim službama i hospitalizacije povećavaju se kada koncentracije peludi trave prelaze 10 odnosno 12 zrna/m3 zraka (Becker et al., 2021.). Slični kriteriji postoje za brezu, čempres, maslinu i ambroziju (Pfaar i dr., 2020.).

Rizik od alergije ovisi o koncentraciji peludi u zraku. Međutim, broj alergena koje ispušta zrno peludi (što se odražava u takozvanoj potenciji peludnih alergena) može varirati ovisno o regiji, godišnjem dobu, atmosferskim onečišćujućim tvarima, razdobljima vlažnosti i oluja (Tegart i dr., 2021.). Zrna peludi oslobađaju, osim alergena, širok raspon bioaktivnih tvari, uključujući šećere i lipide. Kada se te tvari udišu, one također mogu stimulirati alergijske reakcije i odrediti težinu alergijske reakcije na pelud (tzv. peludna alergenost) (Gilles et al., 2018.). Osim toga, alergenost određenih vrsta peludi može se povećati okolišnim čimbenicima kao što su onečišćujuće tvari u zraku. Dugoročne visoke razine NO2 u urbanim sredinama povezane su s povećanom alergenošću peludi niza vrsta, uključujući brezu (Gilles i dr., 2018.; Plaza i dr. (2020.). Ozon bi također mogao povećati alergenost (Sénéchal et al., 2015.). Stoga kombinirana izloženost onečišćujućim tvarima u zraku i alergenima može imati sinergijski učinak na astmu i alergiju (Rouadi i dr., 2020.).

Izloženost peludi može uzrokovati i upalu sluznica, čime se povećava vjerojatnost infekcija dišnog sustava, čak i u osoba koje nisu alergične (Becker i dr., 2021.). Studija koju su proveli Damialis i dr. (2021.)ispitana je korelacija između stopa zaraze bolešću COVID-19 i koncentracija peludi tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020., uzimajući u obzir zbunjujuće čimbenike kao što su vlažnost, temperatura, gustoća naseljenosti i mjere ograničenja kretanja. Utvrđeno je da koncentracije peludi objašnjavaju u prosjeku 44 % varijabilnosti stope zaraze s višim stopama pri višim koncentracijama peludi (Damialis i dr., 2021.).

Uočeni učinci

U posljednjih nekoliko desetljeća u Europi se povećala učestalost alergija uzrokovanih peludom. To se povećanje ne može objasniti samo promjenama u genetici ili zdravstvenim stanjima populacije (D’Amato et al., 2007., 2020.; Becker i dr. (2021.). Povećanje prevalencije tih bolesti može biti povezano s poboljšanom higijenom, povećanom primjenom antibiotika i cijepljenjem te promjenama u načinu života, prehrambenim navikama i onečišćenju zraka (de Weger i dr., 2021.). Osim toga, klimatske promjene utječu na izloženost peludi i alergijskoj senzibilizaciji na nekoliko načina, uključujući promjenu i produljenje sezone peludi, promjene u koncentraciji peludi i alergenosti te promjene u geografskoj rasprostranjenosti peludi.

pelud: sezonske smjene i produljenje sezone

Početak i trajanje peludnih sezona uvjetovani su meteorološkim varijablama, uglavnom temperaturom. Kao odgovor na globalno zagrijavanje, biljke mijenjaju vrijeme svojih razvojnih faza, uključujući cvjetanje i oslobađanje peludi. U sveobuhvatnoj studiji globalnih skupova podataka o peludi istaknuto je povećanje trajanja sezone peludi (u prosjeku za 0,9 dana godišnje) i opterećenja peludi tijekom posljednjih 20 godina (Ziska i dr., 2019.). U urbanim područjima, u kojima živi većina Europljana, više temperature pogoršane učinkom urbanog toplinskog otoka dovode do početka ranije sezone peludi (D’Amato et al., 2014.). Na temelju podataka o temperaturi zraka Služba za klimatske promjene programa Copernicus vizualizira sezonu peludi breze koja počinje od 2010. do 2019. i prikazuje regionalne razlike u napretku početka sezone peludi. Ipak, zračenje, oborine i vlaga također utječu na oslobađanje peludi i transport u zraku, iako manje od temperature.

pelud: koncentracija i alergenost

Topliji uvjeti i povišene atmosferske koncentracije CO2 potiču rast biljaka. To može povećati koncentracije peludi i alergena u zraku, kao i peludnu alergenost, što povećava rizik od alergijskih reakcija (Beggs, 2015.; Ziska i dr. (2019.). Osim toga, promijenjeni uvjeti vlažnosti, ekstremni vremenski uvjeti i grmljavinske oluje tijekom sezone peludi uzrokuju veće koncentracije peludi i alergena u zraku, što dovodi do težih alergijskih reakcija i napada astme (Shea et al., 2008.; Wolf i dr., 2015.; D’Amato i dr., 2020.).

pelud: geografske promjene

Globalno zagrijavanje i povezano produljenje sezone rasta olakšavaju migraciju invazivnih biljnih vrsta u Europi prema sjeveru, među ostalim onih koje ispuštaju alergeni pelud. Uvođenje novih alergena može povećati lokalnu preosjetljivost, tj. proces u kojem ljudi postaju osjetljivi ili alergični zbog izloženosti alergenima (Confalonieri et al., 2007.). Poseban je primjer ambrozija(Ragweed), koja je u Europu uvedena prije nekoliko desetljeća s američkog kontinenta prijevozom. Pelud ambrozije vrlo je alergen i otpušta se relativno kasno u sezoni (početkom rujna), što može uzrokovati dodatni val alergije i produljenje alergijske sezone (Vogl et al., 2008.; Chen i dr. (2018.). Već su zabilježeni znatni učinci na zdravlje i gospodarstvo u područjima koja su zahvaćena ambrozijom u srednjoj i istočnoj Europi, Francuskoj i Italiji (Makra i dr., 2005.). Dok je širenje ambrozije u Europi uglavnom potaknuto prijevoznim i poljoprivrednim aktivnostima, klimatske promjene olakšavaju kolonizaciju novih područja. Osim toga, zrna peludi ambrozije mogu se lako prevoziti zrakom stotinama do tisuća kilometara, što uzrokuje najveći broj peludi i povezane simptome alergije u područjima u kojima ambrozija još nije raširena (Chen et al., 2018.).

Predviđeni učinci

Očekuje se da će učinci klimatskih promjena na sezone peludi, koncentracije i alergenost u budućnosti dovesti do povećane izloženosti europskog stanovništva peludi i aeroalergenima. To će povećati vjerojatnost novih alergijskih preosjetljivosti, među ostalim i za izvorno slabe alergene (de Weger et al., 2021.). U okviru scenarija srednjih emisija stakleničkih plinova (RCP 4.5) očekuje se da će se preosjetljivost na ambroziju proširiti diljem Europe i u nekim zemljama povećati do 200 % do 2050. (Lake et al., 2017.).

U već senzibiliziranih pojedinaca očekuje se da će se trajanje i ozbiljnost alergijskih simptoma povećati pod klimatskim promjenama zbog duljih peludnih sezona i veće peludne alergenosti. Ako se razdoblje tijekom kojeg su ljudi izloženi peludi produži, izbjegavanje alergena kao strategija suočavanja postat će složenije, što će utjecati na mentalnu dobrobit.

Predviđa se da će klimatske promjene u aeroalergenima i povezane izazvane alergijske reakcije utjecati na prevalenciju astme i povezane troškove liječenja (lijekovi, hitni bolnički posjeti) (Anderegg i dr., 2021.). Nadalje, visoke temperature i toplinski valovi, za koje se očekuje da će se povećati učestalost i trajanje u uvjetima klimatskih promjena, pogoršati probleme s disanjem i povećati smrtnost osoba koje pate od astme i drugih problema s disanjem koji su posljedica alergija (D’Amato et al., 2020.). Osim toga, osjetljivost ljudi na virusne infekcije može se povećati pogoršanjem upale dišnog sustava i slabljenjem imunoloških odgovora uzrokovanih alergenima i peludom (Gilles i dr., 2020.).

Zelena infrastruktura u gradovima, postavljena kao mjere prilagodbe klimatskim promjenama, također može povećati peludna opterećenja i alergijske reakcije u budućnosti (Cheng i Berry, 2013.). Studija slučaja na 18 zelenih površina u Bruxellesu pokazala je da se očekuje da će se alergeni potencijal urbanih parkova udvostručiti zbog kombiniranih promjena u trajanju peludnih sezona, alergenosti peludi i stopa preosjetljivosti stanovništva (Aerts et al., 2021.). Razmatranje odgovarajućih vrsta drveća za urbani okoliš ključno je pri osmišljavanju mjera prilagodbe klimatskim promjenama i prostornom planiranju kako bi se izbjeglo pogoršanje rizika od alergija.

Odgovori Policy

Koncentracije peludi različitih stabala i trava rutinski se prate u svim europskim zemljama. Mjerenja se koriste za određivanje početka i trajanja, kao i intenziteta sezone peludi. Mjerenja, u kombinaciji s kemijskim transportnim modelima, također se koriste za uspostavljanje sustava rizika od alergija koji se koriste u informacijama o peludi ili sustavima ranog upozoravanja. Portal za informacije o peludi, koji potječe iz partnerstva između Europske mreže aeroalergena i Copernicusove službe za praćenje atmosfere (CAMS), pruža svakodnevno ažurirane prognoze koncentracije peludi i procjene rizika od alergija za sve europske zemlje.

Za razliku od razine peludi, ne postoje rutinska mjerenja na razini alergena, niti za broj alergena u zrnu peludi, niti za koncentraciju alergena u zraku. Pristup toj vrsti pokazatelja ipak bi pomogao objasniti pojavu simptoma alergije prije sezone, posebno u uvjetima u kojima se visoke razine onečišćenja zraka podudaraju s niskim koncentracijama peludi (Cabrera i dr., 2021.).

Teško je odrediti opće pragove za koncentracije peludi relevantne za sve populacije jer učinci na zdravlje ovise i o osjetljivosti osobe (Becker i dr., 2021.). Ipak, usluge informiranja o peludi mogu pomoći pojedinačnim pacijentima da izbjegnu negativne zdravstvene ishode, posebno pri praćenju peludi i dokumentiranju preciznih pojedinačnih simptoma. Na primjer, aplikacije za pametne telefone u kojima se kombiniraju pojedinačni podaci o simptomima i koncentracije peludi mogle bi se upotrebljavati za određivanje pragova osobne peludi i učinkovitije smanjenje učinaka na zdravlje (Becker i dr., 2021.).

Dijagnoza, upravljanje i suočavanje

Alergija na pelud je nedovoljno dijagnosticirana i često ne- ili maltretirana. Stoga je potrebno podizanje svijesti o utjecaju alergija kako bi se ljudima pomoglo da prepoznaju, spriječe i upravljaju simptomima alergije. Potrebno je dijagnosticirati vrstu peludi koja uzrokuje alergiju i započeti alergijske lijekove prije početka peludne sezone. Tijekom sezone peludi, prevencija simptoma i suočavanje s njima uglavnom se temelji na izbjegavanju izloženosti alergenima. Preporuke se kreću od izbjegavanja boravka na otvorenom, nošenja sunčanih naočala, izbjegavanja sušenja odjeće vani, držanja prozora zatvorenima i drugih. EAACI ima posebnu internetsku stranicu za pacijente s preporukama, a nekoliko zemalja također ima nacionalne organizacije pacijenata koje mogu savjetovati pacijente s alergijama.

Razmatranja prostornog planiranja

Uspostava hipoalergenskih zelenih površina u gradovima i njihovoj blizini pažljivim odabirom vrsta drveća (Aerts i dr., 2021.) može smanjiti učestalost peludnih alergija. Koje su vrste drveća prikladne, ovisi o lokalitetu, a izbor treba uzeti u obzir projicirane klimatske promjene. Ne preporučuje se uklanjanje alergenih stabala s postojećih zelenih površina kako bi se očuvala bioraznolikost i usluge ekosustava, među ostalim podupiranjem prilagodbe na visoke temperature uslijed klimatskih promjena (Aerts i dr., 2021.).

Kontrolne mjere

Nedavna invazija obične vrlo alergene ambrozijepotaknula je nekoliko europskih zemalja da razviju i primijene kemijske i mehaničke metode kontrole. Osim toga, Direktivom EU-a 2002/32/EZ o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje utvrđuje se pravni standard za koncentraciju sjemena ambrozije u hrani za životinje kako bi se spriječilo daljnje širenje biljke. Slično tome, mješavine sjemena za ptice ne smiju sadržavati više od 50 miligrama sjemena ambrozije po kilogramu.

Uvođenjem sredstva za biološku kontrolu protiv ambrozije, kao što je sjevernoamerički lisnati buba, mogla bi se smanjiti pojava ambrozije u Europi i broj pacijenata za otprilike 2,3 milijuna, a zdravstveni troškovi za 1,1 milijardu EUR godišnje (Schaffner et al., 2020.). Međutim, uvođenje sredstava za biološku kontrolu može imati negativne učinke na bioraznolikost oštećivanjem neciljanih usjeva i autohtonih biljnih vrsta te bi mu trebalo pristupiti s oprezom.

Upućivanja

• Aerts, R., et al., 2021., „Tree pelud alergijsk risks and changes across scenarios in urban green spaces in Brussels, Belgium” (Rizici i promjene alergije na pelud drveća u različitim scenarijima u gradskim zelenim površinama u Bruxellesu, Belgija), Landscape and Urban Planning 207, str. 104001. https://doi.org/10.1016/j.landurbplan.2020.104001.
• Anderegg, W.R.L., et al., 2021., „Antropogene klimatske promjene pogoršavaju sezone peludi u Sjevernoj Americi”, Proceedings of the National Academy of Sciences, 118(7), str. e2013284118. https://doi.org/10.1073/pnas.2013284118.
• Becker, J., et al., 2021., „Granične vrijednosti koncentracija peludi trave (Poaceae) i povećanje broja posjeta hitnim službama, prijema u bolnicu, konzumacije lijekova i alergijskih simptoma u bolesnika s alergijskim rinitisom: a systematic review”, Aerobiologia, 37(4), str. 633.–662.  https://doi.org/10.1007/s10453-021-09720-9.
• Beggs, P.J., 2015., „Alergeni u okolišu: od astme do groznice sijena i nakon nje”, Current Climate Change Reports (Trenutačna izvješća o klimatskim promjenama), 1(3), str. 176.–184.https://doi.org/10.1007/s40641-015-0018-2.
• Bousquet, 2020., „Alergijski rinitis”, Nature Reviews Disease Primers, 6. stavak 1., str. 1.–1. https://doi.org/10.1038/s41572-020-00237-y.
• Cabrera, M., et al., 2021., „Utjecaj okolišnih pokretača na alergiju na pelud u zrnu u studiji slučaja u Španjolskoj (Madrid): meteorološki čimbenici, onečišćujuće tvari i koncentracija aeroalergena u zraku”, Environmental Science and Pollution Research International, 28(38), str. 53614.–53628. https://doi.org/10.1007/s11356-021-14346-y.
• Cariñanos, P., Casares-Porcel, M. i Quesada-Rubio, J.-M., 2014., „Procjena alergenog potencijala gradskih zelenih površina: Studija slučaja u Granadi, Španjolska”, Landscape and Urban Planning, 123, str. 134.–144. https://doi.org/10.1016/j.landurbplan.2013.12.009.
• Chen, K.-W., et al., 2018., „Ragweed Pollen Allergy: Burden, Characteristics, and Management of an Imported Allergen Source in Europe”, Međunarodni arhiv za alergije i imunologiju, 176(3–4), str. 163.–180. https://doi.org/10.1159/000487997.
• Cheng, J. J. i Berry, P., 2013., „Co-benefits and risks of public health adaptation strategies to climate change: pregled postojeće literature”, International Journal of Public Health, 58(2), str. 305.–311. https://doi.org/10.1007/s00038-012-0422-5.
• Confalonieri, U., et al., 2007.) Ljudsko zdravlje. Klimatske promjene 2007.: Učinci, prilagodba i ranjivost. Doprinos Radne skupine II. Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, M. L. Parry, O. F. Canziani, J. P. Palutikof, P. J. van der Linden i C. E. Hanson, Eds., Cambridge University Press, Cambridge, UK, 391-431.
• D’Amato, G., et al., 2007., „Alergena pelud i alergija na pelud u Europi”, Allergy, 62(9), str. 976.–990. https://doi.org/10.1111/j.1398-9995.2007.01393.x.
• D’Amato, G., et al., 2014., „Climate change and respirator diseases” (Klimatske promjene i bolesti dišnog sustava), European Respiratory Review, 23(132), str. 161.–169. https://doi.org/10.1183/09059180.00001714.
• D’Amato, G., et al., 2020., The effects of climate change on respirator alergijsk and astma induced by pelud and mold allergens (Učinci klimatskih promjena na alergiju dišnog sustava i astmu izazvane peludom i alergenima plijesni), Allergy, 75(9), str. 2219.–2228. https://doi.org/10.1111/all.14476.
• Damialis, A., et al., 2021., „Više koncentracije peludi u zraku u korelaciji s povećanim stopama zaraze virusom SARS-CoV-2, kako je dokazano iz 31 zemlje diljem svijeta”, Proceedings of the National Academy of Sciences, 118(12), str. e2019034118. https://doi.org/10.1073/pnas.2019034118.
• García-Mozo, H., 2017., „Poaceae pelud kao vodeći aeroalergen u svijetu: pregled”, Allergy, 72(12), str. 1849.–1858. https://doi.org/10.1111/all.13210
• Gilles, S., et al., 2018., „Uloga okolišnih čimbenika u alergiji: kritična ponovna procjena”, Eksperimentalna dermatologija, 27(11), str. 1193.–1200. https://doi.org/10.1111/exd.13769.
• Gilles, S., et al., 2020., „Izloženost peludi slabi urođenu obranu od respiratornih virusa”, Allergy, 75(3), str. 576.–587. https://doi.org/10.1111/all.14047.
• Lake, I.R., et al., 2017., „Climate Change and Future Pollen Allergy in Europe” (Klimatske promjene i buduća alergija na pelud u Europi), Environmental Health Perspectives, 125(3), str. 385.–391. https://doi.org/10.1289/EHP173.
• Makra, L., et al., 2005., „The history and impacts of airborne Ambrosia (Asteraceae) pollen in Hungary” (Povijest i učinci peludi ambrozije (Asteraceae) u zraku u Mađarskoj), Grana, 44(1), str. 57.–64. https://doi.org/10.1080/00173130510010558.
• Pfaar, O., et al., 2017., „Defining pelud exposure times for clinical trials of allergen immunotherapy for pelud-induced rhinoconjunctivitis – an EAACI position paper” (Definiranje vremena izlaganja peludi za klinička ispitivanja imunoterapije alergenima za rinokonjunktivitis izazvan peludom – dokument o stajalištu EAACI-ja), Allergy, 72(5), str. 713.–722. https://doi.org/10.1111/all.13092.
• Pfaar, O., et al., 2020., „Pollen season is reflected on simptom load for grass and breza pollen-induced alergijski rinitis in different geographic areas – An EAACI Task Force Report” (Sezona peludi odražava se na opterećenje simptomima alergijskog rinitisa uzrokovanog peludi trave i breze u različitim zemljopisnim područjima – izvješće radne skupine EAACI-ja), Allergy, 75(5), str. 1099.–1106. https://doi.org/10.1111/all.14111.
• Plaza, M. P., et al., 2020., „Atmosferske onečišćujuće tvari i njihova povezanost s koncentracijama aeroalergena masline i trave u Córdobi (Španjolska)”, Environmental Science and Pollution Research International, 27(36), str. 454.47–45459. https://doi.org/10.1007/s11356-020-10422-x.
• Rouadi, P.W., et al., 2020., „Immunopathological features of air pollution and its impact on inflammatory airway diseases (IAD)” (Imunopatološka obilježja onečišćenja zraka i njegov utjecaj na upalne bolesti dišnih putova), The World Allergy Organization Journal, 13(10), str. 100467. https://doi.org/10.1016/j.waojou.2020.100467.
• Schaffner, U. i dr., 2020., „Biološka kontrola korova radi ublažavanja alergija na ambroziju u Europi za milijune”, Nature Communications, 11(1), str. 1745. https://doi.org/10.1038/s41467-020-15586-1.
• Sénéchal, H., et al., 2015., „A Review of the Effects of Major Atmospheric Pollutants on Pollen Grains, Pollen Content, and Allergenicity” (Pregled učinaka glavnih atmosferskih onečišćujućih tvari na peludne žitarice, sadržaj peludi i alergenost), The Scientific World Journal, 2015., str. e940243. https://doi.org/10.1155/2015/940243.
• Shea, K.M., et al., 2008., „Klimatske promjene i alergijske bolesti”, The Journal of Allergy and Clinical Immunology, 122(3), str. 443.–453.; kviz 454–455. https://doi.org/10.1016/j.jaci.2008.06.032
• Tegart, L. J., et al., 2021., „Pollen potency”: odnos između broja atmosferskih peludi i izloženosti alergenima”, Aerobiologia, 37(4), str. 825.–841. https://doi.org/10.1007/s10453-021-09726-3.
• Vogl, G., et al., 2008., „Modelling the spread of ragweed: Effects of habitat, climate change and diffusion”, The European Physical Journal Special Topics, 161(1), str. 167.–173. https://doi.org/10.1140/epjst/e2008-00758-y.
• de Weger, L.A., et al., 2021., „Long-Term Pollen Monitoring in the Benelux: Evaluation of Allergenic Pollen Levels and Temporal Variations of Pollen Seasons”, Frontiers in Allergy, 2. https://doi.org/10.3389/falgy.2021.676176
• Wolf, T., et al., 2015., „The Health Effects of Climate Change in the WHO European Region” (Učinci klimatskih promjena na zdravlje u europskoj regiji SZO-a), Climate, 3(4), str. 901.–936. https://doi.org/10.3390/cli3040901
• Ziska, L.H., et al., 2019., „Temperature-related changes in airborne allergenic pelud abundance and Seasonity across the Northern hemisphere: retrospektivna analiza podataka”, The Lancet Planetary Health, 3(3), str. e124–e131. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(19)30015-4
• Zuberbier, T., et al., 2014., „Gospodarski teret neodgovarajućeg upravljanja alergijskim bolestima u Europskoj uniji: a GA2LEN review”, Allergy, 69(10), str. 1275.–1279. https://doi.org/10.1111/all.12470