Zdravlje djece

Glavni aspekti izloženosti, ranjivosti i posljedičnih zdravstvenih rizika za djecu i mlade zbog klimatskih promjena

Zdravstvena pitanja

Djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na zdravstvene učinke klimatskih promjena jer se njihova tijela i imunološki sustavi još uvijek razvijaju (Anderko i dr., 2020.). Ekstremna vrućina, na primjer, može imati ozbiljnije učinke na mlade ljude jer njihova tijela ne reguliraju temperaturu tako učinkovito kao ona odraslih (Vanos et al., 2017.). Stoga su izloženiji riziku od dehidracije, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara tijekom toplinskih valova. Osim toga, slabo prozračene i prenapučene učionice pogoršavaju uvjete u kojima se mladi moraju koncentrirati i raditi (Salthammer i dr., 2016.). Već tijekom trudnoće stres može imati negativne učinke na zdravlje i razvoj djeteta te dovesti do prijevremenog poroda, niske porođajne težine i narušenog kognitivnog, bihevioralnog i motoričkog razvoja (King et al., 2012.).

Djeca imaju brže disanje od odraslih, što znači da udišu više zagađivača u odnosu na njihovu tjelesnu težinu. Kombinirano onečišćenje zraka i visoke temperature povećavaju rizik od razvoja ili pogoršanja postojećih bolesti dišnog sustava, astme i atopijskog ekcema (Pinkerton i Joad, 2000.; Huss-Marp et al., 2006.). Djeca provode i više vremena na otvorenom, čime se povećava njihova izloženost opasnostima iz okoliša kao što su UV zračenje i onečišćeni zrak, voda, tlo ili vektori bolesti. Nadalje, njihova prirodna znatiželja i ponašanje, uključujući igranje na tlu i stavljanje predmeta u usta, povećavaju njihov kontakt s kontaminantima. Tijekom prirodnih katastrofa, kao što su poplave ili šumski požari, vjerojatnije je da će djeca patiti od ozljeda, nedostataka u prehrani, nesigurnosti opskrbe hranom te bolesti koje se prenose hranom i vodom.

Klimatske promjene mogu utjecati i na mentalno zdravlje djece jer ona mogu doživjeti strah i uznemirenost zbog ekstremnih događaja, zabrinutosti za budućnost, zatvaranja škola ili raseljavanja i promjene životnih uvjeta. Strah od budućih katastrofa i vidljivo uništavanje prirodnih staništa pridonose onome što se često naziva „ekološkom tjeskobom”, što utječe na mentalno zdravlje djece i akademski uspjeh (Léger-Goodes et al., 2022.). Osim toga, ovisnost djece o odraslima za skrb i donošenje odluka znači da su manje sposobna zaštititi se tijekom događaja povezanih s klimom (Sanson i dr., 2022.). Nakon katastrofa mladi su, kao i odrasli, skloniji usvajanju ponašanja koja mogu negativno utjecati na njihovo zdravlje, kao što su akademska nezainteresiranost i disfunkcija, nezdrave prehrambene navike i, za adolescente, zlouporaba opojnih sredstava i pušenje (Manning i Clayton, 2018.; Hoey i dr., 2020.).

Uočeni učinci

Posljednjih desetljeća djeca i adolescenti diljem Europe sve više trpe zdravstvene posljedice izravno povezane s klimatskim promjenama. Eskalacija intenziteta i učestalosti toplinskih valova pridonijela je dehidraciji, toplinskom udaru i pogoršanim respiratornim poremećajima među mlađom generacijom; svako drugo dijete u Europi izloženo je najmanje 4–5 toplinskih valova godišnje (UNICEF, 2023.). Gotovo polovina svih škola u europskim gradovima nalazi se u područjima sklonima učincima urbanih toplinskih otoka, pri čemu su temperature najmanje 2 °C toplije od regionalnog prosjeka (Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2022.). Diljem Europe, hitni bolnički prijemi i incidencija kardiovaskularnih, respiratornih i bubrežnih bolesti, kao i vrućica i toplinski udar povećali su se kod djece tijekom toplinskih valova (Xu et al., 2014.). Kao referenca, ukupno 52 djece umrlo je 2018. od toplinskog udara u Ujedinjenoj Kraljevini (Forsyth & Solan, 2022.).

Zbog sve većih poplava djeca su izložena i većem riziku od žrtava, bolesti koje se prenose vodom i učinaka na mentalno zdravlje (EEA, 2024.). Otprilike svaka deseta škola u Europi nalazi se u područjima koja su potencijalno izložena poplavama (Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2022.). Štoviše, djeca koja se igraju na suhim poplavnim područjima dovela su do infekcija parazitima kao što je Cryptosporidium (Gertler et al., 2015.). Nadalje, loša kvaliteta zraka, djelomično potaknuta povećanim šumskim požarima i toplinskim valovima, pogoršala je respiratorne probleme, kao što je astma, među djecom u Europi. Procjenjuje se da je u Europi od 2010. do 2019. 5 839 dojenčadi (mlađe od jedne godine) umrlo od uzroka povezanih s onečišćenjem zraka (UNICEF, 2024.), a otprilike jedna trećina slučajeva astme u djece u Europi može se pripisati onečišćenju zraka (Nieuwenhuijsen i dr., 2023.). Porast peludi zbog viših temperatura doveo je i do povećanja zdravstvenih problema povezanih s alergijama, što je dodatno utjecalo na zdravlje i dobrobit djece (Beck et al., 2013.). Klimatske promjene utjecale su i na distribuciju zaraznih bolesti u Europi. U mnogim europskim zemljama proširena i promijenjena staništa i produljena sezona aktivnosti za krpelje, komarce i druge vektore, uglavnom potaknuta toplijom klimom, doveli su do znatnog povećanja broja slučajeva lajmske bolesti (Shafquat et al., 2023.), krpeljnog encefalitisa i bolesti koje prenose komarci kao što su denga groznica i groznica zapadnog Nila, čak i u područjima koja su se prethodno smatrala niskorizičnima (Semenza i Suk, 2018.). Budući da djeca imaju slabije razvijen imunološki sustav, za neke bolesti postoji i veći rizik od težeg ili čak smrtonosnog tijeka bolesti.

Promjene u obrascima padalina i češći ekstremni vremenski uvjeti doveli su do propadanja usjeva i smanjenja poljoprivredne produktivnosti u dijelovima Europe. Iako se unutareuropskom trgovinom sprečava lokalna akutna nestašica hrane, smanjena dostupnost hrane dovodi do viših cijena hrane i smanjenog pristupa zdravoj i hranjivoj hrani, posebno za obitelji s nižim dohotkom (EGP, 2024.). To utječe na prehrambeni unos djece, a time i na njihov kognitivni razvoj, sposobnost učenja i rada u školi te opće zdravlje.

Mladi u Europi trpe psihološke posljedice klimatskih promjena, a izvješća o pojačanoj anksioznosti, depresiji i poremećajima povezanima sa stresom povezana su s katastrofama povezanima s klimom. U istraživanju provedenom među mladima u tri europske zemlje više od 50 % izjavilo je da se osjeća tužno, tjeskobno, ljutito, nemoćno i krivo, a više od 30 % izjavilo je da ti osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život i sposobnost funkcioniranja (Hickman i dr., 2021.).

Predviđeni učinci

Budući da se klima i dalje mijenja, predviđa se da će zdravstveni rizici za djecu i adolescente i dalje rasti. Očekuje se da će se broj ozljeda, smrtnih slučajeva i problema s mentalnim zdravljem među mladim stanovništvom povezanih s ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su toplinski valovi, oluje i poplave, povećati s predviđenim intenziviranjem i povećanom učestalošću tih događaja (npr. Amengual et al., 2014.). Djeca rođena u Europi 2020. susrest će se s oko četiri puta ekstremnijim događajima, posebno toplinskim valovima, u usporedbi s djecom rođenom 1960. (Thiery i dr., 2021.). Do 2050. sva europska djeca bit će izložena 4 – 5 toplinskih valova godišnje i povezanim zdravstvenim rizicima (UNICEF, 2023.). U budućnosti će dulje i intenzivnije peludne sezone pogoršati bolesti dišnog sustava (Rasmussen i dr., 2017.). Uz stalne klimatske promjene očekuje se da će više djece biti izloženo vektorskim bolestima koje su prethodno bile neuobičajene u njihovim regijama jer će komarci, krpelji i pješčane mušice napredovati u širim i sjevernijim područjima (Semenza i Suk, 2018.). Nadalje, promijenjeni vremenski obrasci povećavaju rizik od bolesti koje se prenose vodom i hranom, kao i pothranjenosti, zbog utjecaja na kvalitetu vode i proizvodnju hrane (npr. Semenza et al., 2017.; EEA, 2024.). Mladi su izloženi većem riziku od razvoja anksioznosti, depresije i posttraumatskih stresnih poremećaja, za koje se očekuje da će biti ogorčeni zbog učinaka klimatskih promjena kao što su raseljavanje, uništavanje zajednica, gubitak voljenih osoba, poremećaji u obrazovanju i socijalna nestabilnost (Clayton i dr., 2023.).

Odgovori Policy

Za smanjenje zdravstvenih rizika za djecu povezanih s klimom potrebno je hitno djelovanje usmjereno na djecu kako bi se sustavi zdravstvene skrbi i potpore prilagodili radi zaštite najranjivijih članova društva. Vijeće Europske unije donijelo je 2022. Preporuku o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj. Nekoliko projekata financiranih sredstvima EU-a poduprlo je provedbu prirodnih rješenja čiji je cilj pretvoriti prostore koje posjećuju djeca, kao što su škole ili igrališta, u hladne otoke kako bi se suzbili učinci topline (npr. program OASIS ili projekt myBUILDINGisGREEN). Drugi projekti (kao što je SINPHONIE)doveli su do preporuka za dobrobit djece i provedbe tehnoloških rješenja za smanjenje utjecaja onečišćenja zraka u školama. Podizanje svijesti ima ključnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa. Projektima kao što su WATERCARE ili Hull Children’s Flood nastoji se podići svijest o poplavama i rizicima u pogledu kvalitete vode za djecu i mlade uglavnom putem obrazovnih modula, praktičnih laboratorija ili internetskih platformi. Primjeri posebnih alata za informiranje djece uključuju skup alata o vektorskim bolestima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i edukativnu igrunizozemskih zdravstvenih tijela o krpeljima i lajmskoj bolesti. Cijepljenje je vrlo učinkovita obrana od krpeljnog encefalitisa (TBE). Međutim, preporuke o cjepivu protiv TBE-a, uključujući za djecu, uvelike se razlikuju među europskim zemljama. Austrija i Švicarska jedine su zemlje s nacionalnim univerzalnim programima cijepljenja, dok druge europske zemlje temelje svoje preporuke na čimbenicima kao što su rizična područja ili profesionalna izloženost (Steffen, 2019.; Erber i Schmitt, 2018.).

Upućivanja

• Amengual, A., et al., 2014., „Projections of heat waves with high impact on human health in Europe” (Projekcije toplinskih valova s velikim učinkom na ljudsko zdravlje u Europi), Global and Planetary Change 119, str. 71.–84. https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2014.05.006
• Anderko, L. i dr., 2020., Climate changes reproductive and children’s health: pregled rizika, izloženosti i učinaka”, Pediatric Research 87(2), str. 414.–419. https://doi.org/10.1038/s41390-019-0654-7
• Beck, I., et al., 2013., „High Environmental Ozone Levels Lead to Enhanced Allergenicity of Birch Pollen”, PLOS ONE 8(11), str. e80147. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0080147
• Clayton, S. i dr., 2023., Mental Health and Our Changing Climate: Izvješće o djeci i mladima za 2023., Američko psihološko udruženje i ecoAmerica, Washington DC. Dostupno na https://doi.apa.org/doi/10.1037/e504642023-001 (pristupljeno u travnju 2024.)
• EEA, 2024., Europska procjena klimatskih rizika, Europska agencija za okoliš. Dostupno na https://www.eea.europa.eu/publications/european-climate-risk-assessment (pristupljeno u ožujku 2024.)
• Erber, W. i Schmitt, H.-J., 2018., „Self-reported tick-borne encefalitis (TBE) vaccination coverage in Europe: Rezultati transverzalne studije”, Krpelji i bolesti koje se prenose krpeljima 9(4), str. 768–777. https://doi.org/10.1016/j.ttbdis.2018.02.007
• Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2022., „Exposure of vulnerable groups to climate risks” (Izloženost ranjivih skupina klimatskim rizicima). Dostupno na https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/observatory/evidence/projections-and-tools/exposure-of-vulnerable-groups-to-climate-risks (pristupljeno u travnju 2024.)
• Gertler, M., et al., 2015., „Outbreak of cryptosporidium hominis following river flooding in the city of Halle (Saale), Germany, August 2013”, BMC Infectious Diseases 15(1), str. 88. https://doi.org/10.1186/s12879-015-0807-1
• Hickman, C. i dr., 2021., Climate anxiety in children and young people and their beliefs about government responses to climate change: globalno istraživanje”, The Lancet Planetary Health 5(12), str. e863-e873. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(21)00278-3
• Hoey, H. i dr., 2020., „Djeca suočena s prirodnom, gospodarskom i javnozdravstvenom krizom u Europi: rizici predvidljive nepredvidivosti”, Türk Pediatri Arşivi 55(S1), str. S4-S9. https://doi.org/10.14744/TurkPediatriArs.2020.55553
• Huss-Marp, J., et al., 2006., „Influence of short-term exposure to airborne Der p 1 and volatile organic compounds on skin barrier function and dermal blood flow in patients with aopic ekcema and healthy individuals” (Utjecaj kratkotrajne izloženosti zraku Der p 1 i hlapivim organskim spojevima na funkciju kožne barijere i protok dermalne krvi u bolesnika s atopijskim ekcemom i zdravih osoba), Clinical and Experimental Allergy: Journal of the British Society for Allergy and Clinical Immunology 36(3), str. 338.–345. https://doi.org/10.1111/j.1365-2222.2006.02448.x
• King, S., et al., 2012., „Using Natural Disasters to Study the Effects of Prenatal Maternal Stress on Child Health and Development” (Korištenje prirodnih katastrofa za proučavanje učinaka prenatalnog stresa majki na zdravlje i razvoj djece), Istraživanje nedostataka pri porodu, dio C: Zametak danas: Recenzije 96(4), str. 273.–288. https://doi.org/10.1002/bdrc.21026
• Léger-Goodes, T. i dr., 2022., „Eko-anksioznost u djece: A scoping review of the mental health impacts of the awareness of climate change”, Frontiers in Psychology 13, str. 1.–21. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2022.872544
• Manning, C. i Clayton, S., 2018., „Threats to mental health and wellbeing associated with climate change” (Prijetnje mentalnom zdravlju i dobrobiti povezane s klimatskim promjenama), u: Clayton, S. i Manning, C. (ur.), Psychology and Climate Change (Psihologija i klimatske promjene). Ljudska percepcija, učinci i odgovori, Academic Press, str. 217.–244. Dostupno na https://doi.org/10.1016/B978-0-12-813130-5.00009-6.
• Nieuwenhuijsen, M., et al., 2023., Air Pollution and Children – Protect our Future Generation with Improved Ambient Air Quality Guidelines (Onečišćenje zraka i djeca – zaštitimo našu buduću generaciju poboljšanim smjernicama za kvalitetu zraka), Inicijativa za urbanističko planiranje, okoliš i zdravlje, ISGlobal, Barcelona. Dostupno na https://www.isglobal.org/documents/10179/12351497/AAQD+Policy+brief+Air+pollution+i+children+VF.pdf/215fb927-26e0-4073-b8a7-9e35509404a6?t=1689076937000 (pristupljeno u travnju 2024.)
• Pinkerton, K. E. i Joad, J. P., 2000., The mammalian respirator system and critical windows of exposure for children’s health. (Respiratorni sustav sisavaca i kritični prozori izloženosti za zdravlje djece), Environmental Health Perspectives 108 (suppl 3), str. 457.–462. https://doi.org/10.1289/ehp.00108s3457
• Rasmussen, K., et al., 2017., Climate-change-induced range shifts of three allergenic ragweeds (Ambrosia L.) in Europe and their potential impact on human health (Promjena raspona uzrokovana klimatskim promjenama triju alergenih ambrozija (Ambrosia L.) u Europi i njihov mogući utjecaj na zdravlje ljudi), PeerJ 5, str. e3104. https://doi.org/10.7717/peerj.3104
• Salthammer, T. i dr., 2016., „Dječja dobrobit u školama: Utjecaj klimatskih uvjeta i onečišćenja zraka”, Environment International 94, str. 196.–210. https://doi.org/10.1016/j.envint.2016.05.009
• Sanson, A. V., et al., 2022., „Children and Climate Change” (Djeca i klimatske promjene), Elementi u razvoju djece. https://doi.org/10.1017/9781009118705
• Semenza, J. C., et al., 2017., „Environmental Suitability of Vibrio Infections in a Warming Climate: sustav ranog upozoravanja”, Environmental Health Perspectives 125(10), str. 107004. https://doi.org/10.1289/EHP2198
• Semenza, J. C. i Suk, J. E., 2018., „Bolesti koje prenose vektori i klimatske promjene: europska perspektiva”, FEMS microbiology letters 365(2), str. fnx244. https://doi.org/10.1093/femsle/fnx244
• Shafquat, M. i dr., 2023., The Incidence of Lyme Borreliosis Among Children (Učestalost lajmske borelioze među djecom), The Pediatric Infectious Disease Journal 42(10), str. 867. https://doi.org/10.1097/INF.0000000000004040
• Steffen, R., 2019., „Tick-borne encefalitis (TBE) in children in Europe: Epidemiologija, klinički ishod i usporedba preporuka za cijepljenje”, Krpelji i bolesti koje se prenose krpeljima 10(1), str. 100.–110. https://doi.org/10.1016/j.ttbdis.2018.08.003
• Thiery, W., et al., 2021., „Intergenerational inequities in exposure to climate extremes” (Međugeneracijske nejednakosti u izloženosti klimatskim ekstremima), Science 374(6564), str. 158.–160. https://doi.org/10.1126/science.abi7339
• UNICEF, 2023., Beat the Heat: zaštita djece od toplinskih valova u Europi i srednjoj Aziji, Policy brief, Regionalni ured UNICEF-a za Europu i srednju Aziju, Ženeva. Dostupno na https://www.unicef.org/eca/media/30076/file/Beat%20the%20Heat%20Report.pdf (pristupljeno u travnju 2024.)
• UNICEF, 2024., Stanje djece u Europskoj uniji 2024., UNICEF, New York. Dostupno na https://www.unicef.org/eu/media/2581/file/The%20environment%20and%20child%20well-being%20policy%20brief.pdf (pristupljeno u travnju 2024.)
• Vanos, J. K., et al., 2017., „Effects of physical activity and shade on the heat balance and thermal perceptions of children in a playground microclimate” (Učinci tjelesne aktivnosti i sjene na ravnotežu topline i toplinske percepcije djece u mikroklimi na igralištu), Building and Environment 126, str. 119.–131. https://doi.org/10.1016/j.buildenv.2017.09.026
• Xu, Z., et al., 2014., „The impact of heat waves on children’s health: a systematic review”, International Journal of Biometeorology 58(2), str. 239.–247. https://doi.org/10.1007/s00484-013-0655-x