Poplave

Smrtni slučajevi povezani s poplavama (1980. 2023.)

Izvor: CATDAT od RiskLayer GmBH. Skuppodataka pripremljen je i stavljen na raspolaganje u okviru Sporazuma o razini usluga između Europske agencije za okoliš i Europske komisije (RTD) pod nazivom „Uključivanje načela GEOSS-a za razmjenu podataka i upravljanje njima radi potpore europskom okolišu”. Metapodatke pogledajte ovdje.

Zdravstvena pitanja

Poplave mogu utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Tijekom poplava izravni učinci na fizičko zdravlje uključuju utapanje, ozljede uzrokovane kontaktom s objektima u poplavnoj vodi, hipotermiju i električne ozljede. Prema podacima CATDAT-a koje je dostavio RiskLayer GmMH, u razdoblju od 1980. do 2023. u poplavama u zemljama EGP-a 32 izgubljeno je 5688 života.

Prelijevanje otpadnih voda uzrokovano poplavama povećava rizik od zaraznih bolesti, posebno kod djece (EEA, 2020.). Poplave povećavaju rizik od virusnih infekcija kao što su norovirus, hepatitis A i rotavirus; infekcije uzrokovane parazitima Cryptosporidium spp.i Giardia (u manjoj mjeri); i bakterijske infekcije uzrokovane bakterijom Campylobacter spp., patogenom bakterijom E. coli, Salmonellaenterica i, u manjoj mjeri, bakterijom Shigella spp. (ECDC, 2021.).

Stagnirajuća voda preostala nakon poplava (npr. u podrumima, vrtovima, parkovima, poljoprivrednim poljima) može stvoriti prikladna mjesta za uzgoj komaraca, čime se povećava rizik od bolesti koje prenose komarci. Nadalje, rizik od srčanih udara, problema s disanjem i loših ishoda trudnoće može se povećati (ECDC, 2021.; Paterson i dr., 2018.).

Neizravni učinci poplava tijekom i nakon poplava uključuju zdravstvene probleme uzrokovane prekidom liječenja; fizičko radno opterećenje povezano s čišćenjem i rekonstrukcijom; nestašica medicinske pomoći, električne energije ili sigurne vode; i problemi s lancima opskrbe hranom, električnom energijom ili sanitarnim uvjetima (Paterson i dr., 2018.). Poplavne vode mogu uzrokovati oštećenje imovine, što može dovesti do raseljavanja i prenapučenosti. Život u stambenim objektima pogođenima poplavama može dovesti do plućnih i sistemskih gljivičnih infekcija (npr. Aspergillus koji se prenosi zrakom i prašinom) i izloženosti mikotoksinima.

Poplave mogu dovesti i do gubitka radnih mjesta, nedostatka pristupa uslugama skrbi za djecu i školskim uslugama te povećanog nasilja u obitelji (Mason i dr., 2021.). Do 75 % osoba pogođenih poplavama pati od problema s mentalnim zdravljem: trauma, mentalni stres u kratkoročnom razdoblju do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), tjeskoba, nesanica, psihoza i depresija (Munro et al., 2017.; Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, 2013.).

Populacije koje su posebno osjetljive na nepovoljne učinke poplava uključuju starije osobe, djecu, osobe s kroničnim bolestima ili tjelesnim oštećenjima i trudnice (Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, 2017.). Osobe smještene u privremenim skloništima sklonije su stjecanju zdravstvenih problema zbog veće vjerojatnosti izloženosti patogenima zaraznih bolesti u zajedničkim smještajima i poremećaja u njihovu redovitom pružanju zdravstvene skrbi. Radnici hitne pomoći i hitne pomoći izloženi su većem riziku od bolesti koje se prenose vodom zbog povećane profesionalne izloženosti jer dolaze u dodir s onečišćenom poplavnom vodom, otpadom i blatom (ECDC, 2021.).

Uočeni učinci

Prema podacima JRC-a 172 000 ljudi u Europi (EU-27 + Ujedinjena Kraljevina) trenutačno je izloženo riječnim poplavama na godišnjoj razini (Dottori i dr., 2020.), a 100 000 ih je izloženo obalnim poplavama (Vousdoukas i dr., 2020.). Desetina europskog gradskog stanovništva trenutačno živi u područjima koja bi mogla biti izložena riziku od poplava (EEA, 2020.). Više od trećine europskog stanovništva živi u obalnim regijama (EGP, 2021.c).

U razdoblju od 1980. do 2022. poplave su dovele do 5582 smrtna slučaja u državama članicama EGP-a. Prema Paprotny et al. (2018.), trendovi poplava između 1870. i 2016. pokazuju stalan porast poplavljenih područja i broja pogođenih osoba na godišnjoj razini. Međutim, broj smrtnih slučajeva u tom se razdoblju smanjuje, što upućuje na povećanu pripravnost sustava hitne i zdravstvene skrbi. Međutim, ljetne poplave 2021. u srednjoj i zapadnoj Europi s najmanje 212 zabilježenih smrtnih slučajeva bile su najsmrtonosnije poplave povezane s vremenskim uvjetima u Europi u više od 50 godina (ECDC, 2021.).

Predviđeni učinci

Rizik od poplava zbog klimatskih promjena vjerojatno će se povećati u mnogim regijama diljem Europe. Projekcije u scenarijima s visokim i srednjim emisijama pokazuju veliko povjerenje u ekstremno povećanje oborina u regijama sjeverne, srednje i istočne Europe te u alpskom području, dok su projekcije za južnu Europu mješovitije (IPCC, 2021.; EEA, 2021.b).

U kontekstu klimatskih promjena predviđa se da će krajem stoljeća broj ljudi izloženih godišnjim riječnim poplavama u Europi biti 252 000 u scenariju globalnog zatopljenja od 1,5 °C; 338 000 prema scenariju od 2 °C; i 484 000, što je više nego trostruko više od trenutačnih vrijednosti, u scenariju od 3 °C. Međutim, mjerama prilagodbe izloženo stanovništvo može se ograničiti na 100 000 ili manje u svim scenarijima globalnog zagrijavanja (Dottori i dr., 2020.).

Relativna razina mora u europskim morima nastavit će rasti tijekom ovog stoljeća u svim scenarijima emisija, što će dovesti do češćih obalnih poplava duž većine europskih obala (EEA, 2021.c). Predviđa se da će do 2,2 milijuna ljudi biti izloženo obalnim poplavama do 2100. u scenariju s visokim emisijama i 1,4 milijuna u scenariju umjerenog ublažavanja, u nedostatku dodatnih mjera prilagodbe. Očekuje se da će se mjere prilagodbe smanjiti na 0,8 milijuna odnosno 0,6 milijuna (Vousdoukas i dr., 2020.).

Starenje europskog stanovništva, koje pati od kroničnih bolesti i socijalne izolacije, sve je osjetljivije na fizičke i mentalne zdravstvene probleme povezane s poplavama. Povećana urbanizacija, koja uključuje kontinuirani razvoj poplavnih područja i povećano prekrivanje površina u gradovima, vjerojatno će pridonijeti i većoj izloženosti Europljana poplavama.

Odgovori Policy

Mjere za zaštitu zdravlja stanovništva od poplava mogu se podijeliti na mjere relevantne za prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2017.). Dugoročna prevencija uključuje, među ostalim, utvrđivanje područja izloženih riziku od poplava, urbanističko planiranje osjetljivo na poplave s naglaskom na ozelenjivanje gradova i propusnost površina. Druge mjere za sprečavanje poplava uključuju premještanje ljudskih aktivnosti s poplavnih područja; nadogradnju kanalizacijskih sustava; i upotrebu infrastrukture za zaštitu od poplava kao što su nasipi ili brane (EEA, 2020.). Primjeri mjera pripravnosti i odgovora su otporni sustavi opskrbe vodom i sanitarni sustavi; zgrade otporne na poplave; dostupnost evakuacijskih centara; uspostavljen je plan pripravnosti za poplave u području zdravlja. To uključuje krizne planove za zdravstvene ustanove, koji im omogućuju da nastave funkcionirati u pogledu organizacije rada, skrbi za pacijente, upravljanja opskrbom, vode i sanitarnih uvjeta (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2017.).

Na europskoj razini učinkovitom upotrebom sustava ranog upozoravanja kao što je Europski sustav za upozoravanje na opasnost od poplava (EFAS), sastavni dio usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS), može se smanjiti učinak poplava. EU-ov program RescEU pruža zajedničku potporu zemljama u slučaju katastrofa (kao što su kritične poplave) zaštitom građana i upravljanjem rizicima.

Mjere oporavka uključuju naknadnu skrb o mentalnom zdravlju, odredbe za ranjive osobe, izbjegavanje opasnosti od električne energije tijekom oporavka i čišćenja te epidemiološki/higijenski/sanitarni nadzor.

Upućivanja

• Dottori et al. (2020.) Adapting to rising river flood risk in the EU under climate change (Prilagodba sve većem riziku od riječnih poplava u EU-u uslijed klimatskih promjena). Tehničko izvješće JRC-a.

• ECDC (2021.), Ekstremne padaline i katastrofalne poplave u zapadnoj Europi – 29. srpnja 2021.

• EEA (2016.) Poplave i zdravlje

• Europska agencija za okoliš (2020.) Urban adaptation in Europe: kako gradovi i mjesta odgovaraju na klimatske promjene.

• EEA (2021.a) Gospodarski gubici uzrokovani ekstremnim klimatskim pojavama u Europi

• EEA (2021.b) Mokro i suho – obilne oborine i riječne poplave. Europe’s changing climate hazards – an index-based, interactive EEA report (Promjene klimatskih nepogoda u Europi – interaktivno izvješće EEA-e koje se temelji na indeksu).

• EEA (2021.c), obalno područje. Europe’s changing climate hazards – an index-based, interactive EEA report (Promjene klimatskih nepogoda u Europi – interaktivno izvješće EEA-e koje se temelji na indeksu).

• IPCC (2021.), Climate Change 2021: Fizikalno-znanstveni temelji. Doprinos Radne skupine I. Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama

• Mason, K. i dr. (2021.) Social Vulnerability Indicators for Flooding in Aotearoa New Zealand (Pokazatelji socijalne ranjivosti za poplave u Aotearoi Novom Zelandu). Unutrašnji J. Environ. Rez. javno zdravstvo 18. https://doi.org/10.3390/IJERPH18083952

• Munro, A. i dr. (2017.) Utjecaj evakuacije i raseljavanja na povezanost poplava i ishoda u području mentalnog zdravlja: transverzalnu analizu podataka iz istraživanja provedenog u Ujedinjenoj Kraljevini. Lancet. Planeta. Izliječiti. 1, e134–e141. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(17)30047-5

• Paprotny, D. i dr. (2018.) Trendovi gubitaka zbog poplava u Europi u posljednjih 150 godina. Nat. Komuniciranje. 2018 91 9, 1–12. https://doi.org/10.1038/s41467-018-04253-1

• Paterson, D.L. i dr. (2018.) Health Risks of Flood Disasters (Zdravstveni rizici od katastrofa uzrokovanih poplavama). Clin. Zaraziti. Dis. 67., 1450.–1454. https://doi.org/10.1093/CID/CIY227

• Vousdoukas, M.I. i dr. (2020.) Adapting to rising coastal flood risk in the EU under climate change (Prilagodba sve većem riziku od poplava na obali u EU-u zbog klimatskih promjena). Tehničko izvješće JRC-a.

• Regionalni ured SZO-a za Europu (2017.) Flooding: upravljanje zdravstvenim rizicima u europskoj regiji SZO-a.

• Regionalni ured SZO-a za Europu (2013.) Poplave u europskoj regiji SZO-a: učinci na zdravlje i njihova prevencija.