European Union flag

Razvijeno u suradnji s EU-OSHA-om

Pregled nekoliko velikih rizika za zdravlje i sigurnost na radu povezanih s klimatskim promjenama

Pitanja sigurnosti i zdravlja na radu

Klimatske promjene utječu na sigurnost i zdravlje radnika povećanjem temperatura, izlaganjem ultraljubičastom zračenju, kontaktom s patogenima, onečišćenjem zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima te ekstremnim vremenskim uvjetima. Njime se mogu povećati postojeći ili stvoriti novi rizici, kao što su poremećaji povezani s toplinom, vektorske bolesti i bolesti koje se prenose vodom, nesreće, alergije i rak (ANSES, 2018.). To može dovesti do većih zdravstvenih troškova, smanjene kvalitete života i gubitaka u proizvodnji (Kjellstrom i dr., 2016.; Dasgupta i dr. 2021.; Dasgupta & Robinson, 2023.). Gotovo svaki sektor može biti pogođen, uz rizike za radnike na otvorenom u poljoprivredi, šumarstvu i građevinarstvu, osobe koje prve reagiraju i zdravstvene radnike te radnike u zatvorenim prostorima, posebno u toplinski intenzivnim ili fizički zahtjevnim industrijama. Dob, postojeća zdravstvena stanja i socioekonomski status mogu utjecati na ozbiljnost zdravstvenih problema i rizik za sigurnost i zdravlje na radu s obzirom na zemljopisni položaj. Stoga bi strategije za smanjenje rizika trebalo prilagoditi raznolikosti radnog stanovništva i regionalnim opasnostima. Potrebno je temeljito razumijevanje prijetnji koje klimatske promjene predstavljaju za sigurnost i zdravlje na radu kako bi se rizici primjereno procijenili i njima upravljalo (wiki portal za sigurnost i zdravlje na radu, 2023.).

Uočeni učinci

Povećane temperature velik su problem za sigurnost i zdravlje na radu, kako za radnike koji rade na otvorenom tako i za radnike koji rade na otvorenom. Ekstremna vrućina može utjecati na koncentraciju i uzrokovati mentalni umor, dehidraciju, iscrpljenost, pogoršanje bolesti srca, dišnih putova i bubrega, a potencijalno i toplinski udar, iscrpljenost i sinkopa, ako tijelo nije u stanju održavati svoju uobičajenu temperaturu (Parsons, 2014.; Varghese i dr., 2018.; EEA, 2022.; EU-OSHA, 2023.b; Wiki o sigurnosti i zdravlju na radu, 2023.;). Intenzivan fizički rad može dodatno doprinijeti interno generiranoj tjelesnoj toplini. Dugotrajno izlaganje toplini može rezultirati smanjenom prosudbom, smanjenom budnošću i umorom, čime se povećava rizik od nesreća. Daljnja izloženost toplini izvan radnog vremena može spriječiti radnike da se na odgovarajući način oporave od toplinskog stresa između radnih smjena, posebno ako žive u slabo hlađenim uvjetima (Hansen et al., 2013.). U određenim regijama možda će biti potrebno izmijeniti raspored rada kako bi se izbjegli najtopliji i najsunčaniji sati, a noćni rad može se povećati kako bi se nadoknadio. To može dovesti do smanjene koncentracije i brzine refleksa, a može utjecati i na vidljivost, što dovodi do povećanog rizika od ozljeda povezanih s radom (Jones i dr., 2020.; Narocki, 2021.).

Radnici na otvorenom

Toplinski stres znatan je rizik za radnike koji rade na otvorenom, posebno kad obavljaju intenzivne fizičke poslove pri izravnoj izloženosti sunčevoj svjetlosti i toplini u sektorima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, građevinarstvo, rudarstvo i vađenje, prijevoz i održavanje te opskrba komunalnim uslugama. Osobe zaposlene u slabo plaćenim zanimanjima koja zahtijevaju fizički rad izvana mogu biti posebno izložene. Ekstremne temperature i toplinski valovi u južnoj Europi u ljeto 2020. 2022. uzrokovali su toplinske udare i smrtne slučajeve povezane s toplinom među radnicima na otvorenom, uključujući čistače ulica i skupljače otpada. Ukupno gledajući, petina do četvrtina ukupne radne snage u Europi pokazuje da je izložena neugodnim visokim temperaturama tijekom najmanje jedne četvrtine svojeg radnog vremena. Otprilike polovina vanjskih i ručno aktivnih radnika izložena je vrlo visokim temperaturama (Eurofound, 2017.).

Ljudi koji rade vani također su izloženi riziku od povećane izloženosti UV zračenju pod promjenjivom klimom, što povećava rizik od opeklina od sunca i u konačnici raka kože. U Europi su radnici na otvorenom izloženi većem riziku od raka kože nego radnici u zatvorenim prostorima sa sličnim tipom kože (Trakatelli et al., 2016.). Izravna izloženost sunčevom zračenju također može narušiti motorno-kognitivne performanse (Piil et al., 2020.) i povećati rizik od ozljeda.

Zbog klimatskih promjena širi se zemljopisni raspon patogena i prijenosnih vektora (npr. krpelja ili komaraca). Zbog toga su radnici na otvorenom u mnogim zanimanjima izloženi riziku od zaraznih vektorskih bolesti (Jones i dr., 2020.; Meima et al., 2020.), uključujući bolesti koje su već uvriježene u Europi i koje postaju sve raširenije u kontekstu klimatskih promjena (npr. encefalitis koji se prenosi krpeljima)i bolesti koje prije nisu bile endemske u Europi, kao što su groznica Riftske doline, žuta groznica, malarija, denga groznica i chikungunya.

Predviđa se da će se ekstremni vremenski uvjeti, kao što su poplave i šumski požari, u cijeloj Europi povećati u broju, ozbiljnosti i intenzitetu te da mogu uzrokovati ozljede i smrtne slučajeve. Teški vremenski uvjeti mogu povećati rizik od utapanja, opeklina, ozeblina, a za radnike na prvoj liniji hitne pomoći rizik od otrovnih plinova, eksplozija, ekstremne vrućine i gašenja požara. Osim fizičkih učinaka, klimatske opasnosti utječu i na mentalno zdravlje radnika (Schulte et al., 2016.; Dasgupta i dr., 2021.; WHO, 2022.).

Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivredno stanovništvo EU-a suočava se s posebno ozbiljnim rizicima od klimatskih promjena, uključujući bolesti bubrega povezane s toplinom i druge bolesti, s obzirom na stariju dob, zbog čega su poljoprivrednici u EU-u vrlo ranjivi (trećina je starija od 65 godina; Jones i dr., 2020.; El Khayat i dr., 2022.).

Poljoprivrednici i šumarski radnici rade u područjima s šumom, grmljem ili visokom travom u kojima rastu krpelji i kukci koji nose patogene uzročnike (Covert & Langley, 2002.). Radnici su izloženi sve većem riziku od zaraze vektorskim bolestima kao što su lajmska bolest i krpeljni encefalitis (Jones i dr., 2020.; Meima i dr., 2020.)

Poljoprivrednici i šumari također se suočavaju s rizikom tijekom čišćenja nakon ekstremnih događaja, na primjer zbog pada stabala ili predmeta. Pošumljavanje oštećenih područja i krčenje četinarskog drva radi ublažavanja rizika od požara mogu povećati pojavu mišićno-koštanih poremećaja (Jones i dr., 2020.) jer su ti zadaci i dalje uglavnom ručna aktivnost.

Građevinska industrija

Radnici u građevinskoj industriji često rade u područjima pod utjecajem urbanog toplinskog otoka (tj. više temperature u urbanim područjima nego u ruralnom okruženju zbog betona i asfalta, ljudskih aktivnosti i nedostatka vegetacije koja nosi hlad). Fizički zahtjevne aktivnosti građevinskih radnika povećavaju njihovu brzinu metabolizma i stvaranje unutarnje topline, što u konačnici dovodi do većeg toplinskog stresa (Nybo i dr., 2021.). Tijekom ljetnog toplinskog vala 2022. u Francuskoj prijavljeno je sedam nesreća sa smrtnim ishodom na radu koje su mogle biti povezane s vrućim vremenom, uključujući tri smrtna slučaja u građevinskom sektoru (Santé publique France, 2022.).

Djelatnici hitne pomoći

Ekstremni vremenski događaji mogu ozbiljno utjecati na radnike u hitnim slučajevima, uključujući vatrogasce, policijske službenike, medicinsko osoblje za hitne slučajeve i psihologe, a u velikim katastrofama i spasioce, tehničare, vojno osoblje, antiterorističke snage, rukovatelje tijelom, radnike za čišćenje, građevinske radnike i volontere.

Vatrogasci na terenu suočavaju se s ozbiljnim rizicima za zdravlje na radu, uključujući toplinsku iscrpljenost, ozljede ili opekline kože, mentalne traume ili izloženost toksičnim plinovima ili karcinogenim tvarima te nadraživanje dišnog sustava (Ioannou et al., 2022.). Među vatrogascima kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti, uz veći rizik za starije radnike s fizički napornim zadaćama (EU-OSHA, 2023.a). U najgorem slučaju, životi mogu biti izgubljeni. Jedan od šumskih požara s najvećom stopom smrtnih slučajeva dogodio se u kolovozu 2007. u Hrvatskoj, gdje je 12 vatrogasaca izgubilo život, a jedan je teško ozlijeđen (Stipaničev i sur., 2008.).

Prirodne katastrofe mogu uključivati poplave i povezane rizike kao što su utapanje i širenje bolesti koje se prenose vodom i vektorima. Glodavci koje privlači otpad mogu širiti leptospirozu. U kontaktu s preživjelima radnici u hitnim slučajevima mogu biti pogođeni infekcijama rana, infekcijama koje se prenose kapljicama, kao što su tuberkuloza, gastrointestinalne bolesti i bolesti koje se prenose krvlju (npr. HIV, hepatitis B i C). Ostale infekcije putem kontakta s mrtvim tijelima uključuju streptokoknu infekciju skupine A (meningitis), sepsu ili rijetke bolesti kao što je Creutzfeld-Jakobova bolest (Hauke et al., 2011.).

Urušavanje zgrada i drugih građevina, prašine i dima od urušavanja te opće devastacije mogu povećati rizik od nesreća. Pepeo, plin, dim i prašina iz požara povezanih s prirodnim katastrofama ili klizištima mogu uzrokovati nadražaj oka i pluća te potencijalno gušenje.

Radnici hitne pomoći često imaju veliko radno opterećenje i ozbiljan vremenski pritisak, suočavaju se sa smrću i od njih se zahtijeva da potiskuju emocije tijekom rada i istodobno budu emotivno empatični. Te su značajke čimbenici rizika za loše mentalno zdravlje i sindrom izgaranja na poslu (Hauke et al., 2011.).

Radnici u zatvorenom prostoru

Radnici u zatvorenom prostoru također su izloženi riziku od klimatskog stresa koji se može povećati tijekom toplinskih valova, posebno oni koji rade u slabo hlađenim zgradama ili u okruženjima s visokom industrijskom proizvodnjom topline, obavljaju teške fizičke poslove ili moraju upotrebljavati osobnu zaštitnu opremu u toplinskim uvjetima. To uključuje sektore opskrbe električnom energijom, plinom i vodom te proizvodnje (npr. metala) (Ciuha i dr., 2019.; Fatima i dr., 2021.).

Visoke temperature također povećavaju razine CO2 u zatvorenom prostoru koje mogu smanjiti kognitivne kapacitete (Kapalo i dr., 2020.). Visoke temperature u kombinaciji s onečišćujućim tvarima u zraku u zatvorenim prostorima također mogu pogoršati takozvani „sindrombolesne zgrade” (Nazaroff, 2013.).

Zdravstveni radnici

Za zdravstvene radnike uporaba OZO-a u vrućim uvjetima može nenamjerno doprinijeti toplinskom stresu. U studiji među zdravstvenim djelatnicima u Njemačkoj više od 95 % ispitanih medicinskih sestara koje rade s pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 i nose osobnu zaštitnu opremu izvijestilo je o iscrpljenosti tijekom vrućih vremenskih uvjeta, a 93 % odnosno 86 % izvijestilo je o problemima s disanjem i oštećenju koncentracije (Jegodka i dr., 2021.). Velika potražnja za zdravstvenom skrbi tijekom toplinskih valova može dovesti do velikog radnog opterećenja, stresnih i fizički zahtjevnih uvjeta za zdravstvene radnike. Nadalje, europska radna snaga u zdravstvu stari, zbog čega postaje osjetljivija na toplinski stres i druge rizike za sigurnost i zdravlje na radu. Udio osoba starijih od 50 godina koje rade u zdravstvenom sektoru povećao se za gotovo 25 % od 2008. do 2016. (s 27,6 % na 34,1 % svih zdravstvenih radnika (Europska komisija, 2017.). U urbanim okruženjima središnja lokacija bolnica često je povezana s dodatnom izloženošću visokim temperaturama putem UHI učinka; gotovo polovina gradskih bolnica u Europi suočava se sa snažnim UHI učinkom.

Predviđeni učinci

Očekuje se da će se u budućnosti povećati opterećenje zbog nekoliko opasnosti osjetljivih na klimatske promjene na radnom mjestu. Ti će učinci vjerojatno biti heterogeni diljem Europe, a očekuje se da će najviše utjecati na regije koje su trenutačno izložene visokim temperaturama. Regije s umjerenim klimatskim uvjetima, u kojima su radnici manje aklimatizirani za rad u vrućim uvjetima, mogu se suočiti s povećanim profesionalnim rizicima tijekom iznenadnih vrućih razdoblja. Iako se ljudi fiziološki mogu prilagoditi radu u vrućim uvjetima, aklimatizacija traje nekoliko dana i ovisi o okolišnim, profesionalnim i životnim čimbenicima (Ioannou i dr., 2022.). Iako se predviđa da će negativni učinci budućeg zagrijavanja u Europi biti manji u usporedbi s drugim regijama u svijetu (Dasgupta i dr. 2021.), predviđa se da će radnici u južnoj Europi, uključujući Cipar, Južni Egej (Grčka), Balearske otoke (Španjolska) i Liguriju (Italija), najviše biti pogođeni povećanim rizikom od toplinskog stresa, a u tim se regijama očekuje najveći pad stvarne radne snage u sektoru na otvorenom (Dasgupta i dr. 2021).

Širi učinci klimatskih promjena mogu znatno utjecati na okolnosti rada. Na primjer, potreba za prilagodbom usjeva promjenjivim klimatskim uvjetima može snažno utjecati na poljoprivredni sektor u cijeloj Europskoj uniji i stvoriti velik pritisak na poljoprivrednike da se prilagode te uzrokovati korjenite promjene u organizaciji rada, a time i u rizicima za radnike (Jones i dr., 2020.). Međutim, posljedice porasta temperature u mnogim industrijskim sektorima i dalje su uglavnom neprocijenjene. Osim toga, informacije o troškovima zdravstvenih učinaka povezanih s klimatskim promjenama za radnike vrlo su ograničene, što bi uvelike ovisilo o mjerama poduzetima za rješavanje rizika od vrućine na radnom mjestu, bilo na razini politike, sektora ili poduzeća.

Odgovori Policy

Provodi se u svim državama članicama EU-a i pruža okvir za zaštitu radnika. Poslodavci moraju provesti procjenu rizika na radnom mjestu i utvrditi preventivne mjere za zaštitu radnika od svih rizika na radnom mjestu, slijedeći hijerarhiju kontrole i dajući prednost tehničkim i organizacijskim mjerama pred osobnim mjerama. Neki rizici za sigurnost i zdravlje na radu obuhvaćeni su posebnim direktivama i nacionalnim propisima kojima se one provode (npr. u vezi s radnim mjestima i strojevima).

Izloženost toplini i UV zračenju

Na nacionalnoj razini Cipar ima propise koji obuhvaćaju toplinski stres radnika . Druge zemlje (npr. Grčka) izrađuju zakonodavstvo (Ioannou i dr., 2022.). U nekim su zemljama preporučena temperaturna ograničenja ili indikativne temperature uključene u propise o radnom mjestu ili u kolektivne ugovore. Oni ovise o vrsti posla (npr. lagani ili teški fizički rad) ili lokaciji radnog mjesta (npr. vanjski, unutarnji ili uredski rad).

Postoje smjernice za zaštitu od UV zračenja i topline na radu u različitim radnim okruženjima. Primjerice, za vatrogasce je Europski sindikalni institut (ETUI) zajedno s Europskom federacijom sindikata javnih službi (EPSU) objavio vodič o radnim uvjetima vatrogasaca, izazovima povezanima s rizicima od vrućine i dima, fizičkim i psihosocijalnim rizicima te prioritetima za prevenciju (Scandella, 2012.).

Na europskoj razini dostupne su smjernice za rješavanje rizika od vrućine na radnom mjestu (EU-OSHA, 2023.b). Poslodavci bi trebali pripremiti akcijske planove za toplinu u kombinaciji sa sustavom ranog upozoravanja, ako je dostupan, kao što je aplikacija SunSmart Global UV (Modenese, 2022.) ili alat za upozoravanje na toplinu razvijen u okviru projekta Heat-Shield (Flouris et al., 2017.). Važno je informirati radnike i poslodavce o učincima topline na radnom mjestu i rješenjima za prilagodbu (Morris i dr., 2021.). Poslodavci se za sve preventivne mjere ili akcijske planove moraju savjetovati sa svojim radnicima i osposobiti ih za primjenu mjera.

Razdoblja manjeg intenziteta rada i kraćeg radnog vremena pomažu u prilagodbi toplini, posebno tijekom prvih dana izlaganja toplini. Stoga bi poslodavci trebali uspostaviti programe aklimatizacije za radnike (vidjeti, na primjer, NIOSH, 2016.). Organizacijske mjere uključuju prilagodbu rasporeda rada i planiranje fizički zahtjevnih poslova kada je hladnije (rano ujutro ili kasno navečer), kao i stanke ovisne o temperaturi ili smjernice za rad od kuće.

Druge posebne preventivne mjere mogle bi uključivati (Morris i dr., 2018.; Jones i dr., 2020.; Ioannou i dr., 2021.; wiki o sigurnosti i zdravlju na radu, 2023.; EU-OSHA, 2023.a, b):

  • osiguravanje dovoljne sjene, kreme za sunčanje i zaštitne odjeće;
  • odgovarajuća odmorišta za hlađenje tijekom stanki;
  • osiguravanje vozila opremljenih klimatiziranim zatvorenim kabinama (npr. na traktorima, kamionima, utovarivačima, dizalicama);
  • prilagođavanje radnog vremena kako bi se izbjeglo doba dana s visokim temperaturama i izlaganjem UV zračenju;
  • nereflektirajuće površine kako bi se izbjegla UV refleksija;
  • osiguravanje pitke vode;
  • praćenje temperature.

Dodatne preventivne mjere za radna mjesta u zatvorenim prostorima uključuju:

  • prilagodba radnih procesa, npr. smanjenje oslobađanja topline;
  • izoliranje strojeva/postupaka koji proizvode toplinu (ili njihovo odvajanje od radnika);
  • pomagala za dizanje i rukovanje kako bi se smanjilo opterećenje pri rukovanju;
  • održivi sustavi hlađenja;
  • namjenski prostori za hlađenje (unutarnji prostori opremljeni klima-uređajem).

Vlaženje odjeće i udova i ventilatora može biti učinkovito, ali treba paziti da ne dođe do propuha i da vlažnost zraka ostane u prihvatljivim granicama. Iako zaštitna odjeća (npr. košulje s dugim rukavima i šeširima) štiti od izlaganja UV zračenju, može dovesti i do pregrijavanja (OSH wiki, 2017.). Radnicima koji moraju nositi zaštitnu odjeću ili opremu mogla bi se osigurati posebna zaštitna odjeća (npr. odjeća hlađena vodom, odjeća hlađena zrakom, prsluci za hlađenje i mokra odjeća) i moraju češće uzimati stanke (NIOSH, 2016.; Morris i dr., 2018.).

Biološki agensi

U skladu s Direktivom o biološkim agensima poslodavci moraju procijeniti rizike na radnom mjestu koji proizlaze iz izloženosti biološkim agensima te izbjegavati ili smanjiti izloženost ako je to moguće. U skladu s Direktivom, odgovarajući zdravstveni nadzor radnika prije izlaganja i u redovitim vremenskim razmacima nakon toga. Ako radnik boluje od infekcije ili bolesti zbog izloženosti, nadzor bi trebalo ponuditi drugim radnicima. Učinkovita cjepiva moraju biti besplatno dostupna radnicima koji još nisu imuni na biološke agense kojima će vjerojatno biti izloženi. U nekim europskim zemljama cijepljenje protiv TBE-a nadoknađuje se osobama s rizikom od izloženosti na radu, npr. u Sloveniji (obvezno cijepljenje), Estoniji i Slovačkoj (preporučeno cijepljenje) (Steffen, 2019.).

Radnicima u određenim zemljama dostupne su posebne smjernice, primjerice smjernice za rad u poljoprivredi ili šumarstvu u Njemačkoj (TRBA 230).

Preventivne mjere uključuju (Meima i dr., 2020.):

  • mjere za prozračivanje, izbjegavanje aerosola i prašine;
  • osiguravanje odvajanja radne i ulične odjeće te kontaminiranih i čistih (crno-bijelih) područja;
  • ograničavanje broja izloženih radnika;
  • osiguravanje i održavanje odgovarajuće zaštitne odjeće;
  • higijenske mjere, uključujući zabranu jedenja ili pijenja u radnim prostorima;
  • odgovarajuće objekte za pranje, presvlačenje i dekontaminaciju te odmorišta.

Osim toga, radnicima se moraju dati upute o tome što učiniti u slučaju ozbiljnih incidenata, a poslodavci moraju voditi evidenciju radnika izloženih određenim biološkim agensima.

Poveznice na dodatne informacije

Upućivanja

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.