Učinci produktivnosti rada

Postotna promjena u ponudi radne snage zbog promjene temperature u sektorima visoke izloženosti (poljoprivreda;
šumarstvo; rudarstvo i vađenje; izgradnja) u odnosu na referentno razdoblje 1965. – 1994.

Izvor: van Daalen i dr., 2022.

Pitanja sigurnosti i zdravlja na radu

Klimatske promjene utječu na sigurnost i zdravlje radnika povećanjem temperatura, izlaganjem ultraljubičastom zračenju, kontaktom s patogenima, onečišćenjem zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima te ekstremnim vremenskim uvjetima. To može dovesti do većih zdravstvenih troškova, smanjene kvalitete života i gubitaka u proizvodnji (Kjellstrom i dr., 2016.; Dasgupta i dr. 2021.; Dasgupta & Robinson, 2023.).

Uočeni učinci

Promjene temperature u Europi između razdoblja 2016.–2019. i 1965.–1994. dovele su do smanjenja ponude radne snage (tj. broja radnih sati) od 0,98 % u visokoizloženim sektorima (poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo te vađenje i građevinarstvo; van Daalen i dr. 2022). Povećani toplinski stres s kojim se radnici suočavaju smanjuje intenzitet rada i zahtijeva dodatne stanke za rad te u konačnici dovodi do gubitka produktivnosti i gospodarskih posljedica (Dasgupta i dr. 2021.; Dasgupta & Robinson, 2023.). Terenskom studijom o ponašanju radnika u berbi grožđa u Grčkoj utvrđeno je da se 12 % ukupnog radnog vremena u smjenama sastojalo od nepravilnih stanki na radu uzrokovanih toplinom (Ioannou i dr., 2017.). Toplinski učinci na produktivnost rada najveći su u sektorima na otvorenom, ali gubici se mogu proširiti na cijelo gospodarstvo (Schleypen et al. 2022., Dasgupta i dr. 2021.; García-León et al. 2021).

Predviđeni učinci

Očekuje se da će se u budućnosti povećati opterećenje zbog nekoliko opasnosti osjetljivih na klimatske promjene na radnom mjestu. Ti će učinci vjerojatno biti heterogeni diljem Europe, a očekuje se da će najviše utjecati na regije koje su trenutačno izložene visokim temperaturama. Iako se predviđa da će negativni učinci budućeg zagrijavanja u Europi biti manji u usporedbi s drugim regijama u svijetu (Dasgupta i dr. 2021.), predviđa se da će radnici u južnoj Europi, uključujući Cipar, Južni Egej (Grčka), Balearske otoke (Španjolska) i Liguriju (Italija), najviše biti pogođeni povećanim rizikom od toplinskog stresa, a u tim se regijama očekuje najveći pad stvarne radne snage u sektoru na otvorenom (Dasgupta i dr. 2021). Prema RCP6 i bez mjera za ublažavanje rizika, procjenjuje se da će toplinski stres do 2030. smanjiti fizički radni kapacitet (aklimatiziranih) radnika na otvorenom u južnoj Europi u ljetnim mjesecima na 60 % maksimalnog kapaciteta. Istodobno se procjenjuje da se metaboličke stope smanjuju manje, što znači da bi ljudi nastavili raditi intenzivnije nego što bi trebali, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih rizika (Ioannou i dr., 2022.).

Upućivanja

Dasgupta, S., & Robinson, E.J.Z., 2023., Radna snaga u kontekstu klimatskih promjena: Istraživanje i političke potrebe, PLOS Climate 2(1), e0000131. https://doi.org10.1371/journal.pclm.0000131

Dasgupta, S. i dr., 2021., Effects of climate change on combined labour productivity and supply: (Učinci klimatskih promjena na kombiniranu produktivnost i ponudu rada: empirijska studija s više modela, The Lancet Planetary Health 5(7), e455-e465. https://doi.org/10.1016/S2542-5196(21)00170-4

García-León, D. i dr., 2021., Current and projected regional economic impacts of heatwaves in Europe (Trenutačni i predviđeni regionalni gospodarski učinci toplinskih valova u Europi), Nature Communications 12(1), 5807. https://doi.org/10.1038/s41467-021-26050-z

Ioannou, L. G. i dr., 2022., Occupational heat strain in outdoor workers: A comprehensive review and meta-analysis, Temperature 9(1), 67-102. https://doi.org/10.1080/23328940.2022.2030634

Ioannou, L.G. i dr., 2017., Time-motion analysis as a novel approach for evaluation the impact of environmental heat exposure on labour loss in agriculture workers (Analiza kretanja vremena kao novi pristup za procjenu učinka izloženosti toplini iz okoliša na gubitak radne snage u poljoprivrednim radnicima), Temperature 4(3), 330-340. https://doi.org/10.1080/23328940.2017.1338210

Kjellstrom, T. i dr., 2016., Heat, Human Performance, and Occupational Health: Ključno pitanje za procjenu utjecaja globalnih klimatskih promjena, Godišnji pregled javnog zdravlja 37(1), 97-112. https://doi.org/10.1146/annurev-publhealth-032315-021740

Schleypen, J.R. i dr., 2022., Sharing the burden: kvantificiranje prelijevanja klimatskih promjena u Europskoj uniji na temelju Pariškog sporazuma, Prostorna gospodarska analiza 17(1), 67-82. https://doi.org/10.1080/17421772.2021.1904150

van Daalen, K.R. i dr., 2022., The 2022 Europe report of the Lancet Countdown on health and climate change: prema budućnosti otpornoj na klimatske promjene, The Lancet Public Health 7(11), E942-E965. https://doi.org/10.1016/S2468-2667(22)00197-9

Poveznice na dodatne informacije

Pokazatelj ponude radne snage i temperature u Europi