European Union flag

Ljudska naselja kojima prijeti otapanje vječnog leda do 2060.

Izvor: Ramage i dr., 2021.

Karta prikazuje trenutačna (2017.) naselja vječnog leda (i.) kojima prijeti otapanje vječnog leda, gdje će se ljudi morati prilagoditi promjenama povezanima s gubitkom vječnog leda do 2060. (smeđe točke) i (ii.) ona koja će ostati naselja vječnog leda 2060. (zelene točke). Od svih europskih naselja vječnog leda, samo dva naselja u Norveškoj i manje od polovice postojećih naselja na Grenlandu i dalje će se nalaziti na vječnom ledu do 2060.

Zdravstvena pitanja

Permafrost je cjelogodišnji zamrznuti sloj tla i stijena, koji pokriva jednu četvrtinu sjeverne Zemljine hemisfere. Prekriven je „aktivnim slojem” tla koji se sezonski otapa i zamrzava, može poduprijeti rast biljaka i istodobno služi kao insolacija za održavanje temperature vječnog leda ispod 0 °C. U Europi se permafrost nalazi u polarnim regijama visokog arktičkog područja Svalbarda i u sjevernim dijelovima nordijskih zemalja, kao i u planinama nordijskih planina i Alpa. Globalno zatopljenje uzrokuje otapanje vječnog leda, što može negativno utjecati na ljudsko zdravlje na nekoliko načina, uključujući kvalitetu vode, fizičke opasnosti, oštećenje infrastrukture, ispuštanje opasnog otpada, poljoprivredu, sigurnost i zaštitu hrane te izloženost patogenima.

Kvaliteta vode

Odmrzavanje vječnog leda ispušta podzemne vode iz zamrznutog tla, mijenja hidrološke putove, stvara više otjecanja i utječe na procese obnove podzemnih voda. Odmrzavanje vječnog leda također oslobađa prirodno pohranjene elemente u tragovima (uključujući živu) i glavne ione u vodne putove (Colombo i dr., 2018.; Lamontagne-Hallé i dr., 2018.). Time se pogoršava kvaliteta vode za piće, koja, ako se konzumira u velikim količinama, može dovesti do razvojnih, imunoloških i reproduktivnih poremećaja, neurotoksičnosti, raka i drugih učinaka na zdravlje (SZO, 2022.).

Fizičke opasnosti, oštećenje infrastrukture i ispuštanje opasnog otpada

Razgradnja i odmrzavanje vječnog leda mogu uzrokovati kretanje smrznutog otpada i klizišta, što predstavlja izravnu prijetnju ljudima. Smanjuje se i stabilnost infrastrukture (uključujući zgrade, ceste, željezničke pruge), što može dovesti do smanjenog pristupa osnovnim uslugama za već udaljene zajednice. To može ozbiljno utjecati na egzistenciju lokalnih zajednica, što dovodi do mentalnih učinaka (Bell i dr., 2010.) i učinaka na fizičko zdravlje, uključujući ozljede i smrtne slučajeve (IPCC, 2022.). Odmrzavanje vječnog leda također može destabilizirati industrijska postrojenja (uključujući infrastrukturu za skladištenje i odlaganje otpada) i uzrokovati štetu na odlagalištima, bušotinama, spremnicima za skladištenje i cjevovodima, što predstavlja prijetnju zdravlju ljudi. Nadalje, mogu se ispustiti i opasne tvari, uključujući kemijski i radioaktivni otpad, prethodno uskladištene u permafrostu (Langer i dr., 2023.). Kontakt s tim opasnim materijalima može dovesti do niza zdravstvenih rizika, uključujući radijacijsku bolest, rak i fiziološka oštećenja (Miner i dr., 2021.).

Poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom i sigurnost opskrbe hranom

Promjene vječnog leda utječu na poljoprivredu i uzgoj sobova, što izravno utječe na egzistenciju lokalnih zajednica koje ovise o tim praksama, što dovodi do visokih razina stresa i lošeg mentalnog zdravlja, kao i do lošeg fizičkog zdravlja zbog smanjene dostupnosti vode i hrane (Jungsberg i dr., 2022.). Odmrzavanje permafrosta također može dovesti do kontaminacije hrane i povezanih bolesti koje se prenose hranom u lokalnim zajednicama zbog manje učinkovitosti permafrosta za prirodno hlađenje hrane (Parkinson i Evengård, 2009.).

Živa koja se oslobađa otapanjem vječnog leda također može predstavljati zdravstvene rizike u prehrambenom lancu jer se vrlo moćna neurotoksinska metilna živa nakuplja u ribama i artičkim sisavcima kao što su tuljani (SZO, 2017.). Osobe koje žive na Arktiku posebno su izložene riziku od trovanja živom i povezanih razvojnih i neuroloških bolesti (kao što je Minamatska bolest) jer ribe i artički sisavci čine velik dio prehrane (Nedkvitne et al., 2021.).

Povećana izloženost patogenima

Odmrzavanje permafrosta može dovesti i do povećane izloženosti patogenima, i to izravno ispuštanjem patogena prethodno zamrznutih u permafrostu (Miner i dr., 2021.) i neizravno poboljšanim uvjetima za prijenos bolesti (npr. mokra ili močvarna tla pogoduju uvjetima uzgoja komaraca i širenju vektorskih bolesti; voda bogata hranjivim tvarima zbog otapanja vječnog leda povećava virulenciju patogena u riba i rizik od bolesti koje se prenose hranom (Wu et al., 2022.; Wedekind i dr., 2010.). Posebno tople godine povezane su s povećanim rizicima od oslobađanja prethodno zamrznutih bakterija antraksa i izbijanja antraksa, što je ozbiljna prijetnja i ljudskom zdravlju i stoci (tj. njihovu izvoru prihoda) arktičkih stočarskih zajednica (Stella i dr., 2020.).

Uočeni učinci

Temperature vječnog leda povećale su se u većini područja od ranih 1980-ih zbog povećane temperature zraka i promjena u snježnom pokrivaču (IPCC, 2022.). Raširena razgradnja vječnog leda zabilježena je posebno na južnom Arktiku, u nordijskim zemljama. Međutim, ne postoji sustavna europska procjena učinaka otapanja vječnog leda na ljude u Europi, već uglavnom postoje sporadični dokazi. U arktičkoj regiji Europe, otapanje vječnog leda uglavnom utječe na ljudsko zdravlje putem utjecaja na zajednicu i egzistenciju, putem fizičkih i mentalnih utjecaja ugrožene kvalitete vode, izloženosti patogenima, prijetnji sigurnosti hrane i sigurnosti hrane te infrastrukturne štete, ali postoje ograničeni zabilježeni dokazi o tim utjecajima. U regijama na visokim nadmorskim visinama u nordijskim i alpskim regijama uočeni učinci otapanja vječnog leda na zdravlje uglavnom su povezani s oštećenjem infrastrukture, uključujući strukture za obranu od lavina, i odronima stijena (Fischer i dr., 2012.; Ravanel i dr., 2017.) jer su pogođena područja često rekreacijske zone, a ne naselja zajednice. Odmrzavanje visokog planinskog vječnog leda u srpnju 2022. dovelo je do urušavanja ledenjaka Marmolada u sjevernim talijanskim Alpama, pri čemu je poginulo 11 osoba, a osam ih je ozlijeđeno (Bondesan i Francese, 2023.).

Predviđeni učinci

Zbog globalnog zatopljenja oko 70–75 % ljudi i infrastrukture koji se trenutačno nalaze na području vječnog leda vjerojatno će do 2050. biti pogođeno otapanjem vječnog leda blizu površine (Hjort i dr., 2018.). Kvantitativne procjene budućih učinaka otapanja vječnog leda rijetke su, ali u studijama koje postoje spominju se učinci kao što su promijenjeni putovi riječnog toka i otjecanje (Rogger i dr., 2017.), odroni stijena u planinskim područjima (Mourey i Ravanel, 2017.), pogoršanje kvalitete vode zbog industrijske kontaminacije (Langer i dr., 2023.) i povećano ispuštanje žive iz permafrosta sjeverne hemisfere, tj. najvećeg svjetskog spremnika žive (Schuster i dr., 2018.). Očekuje se i da će odmrzavanje vječnog leda pogoršati izbijanje bolesti, što će utjecati na zdravlje ljudi i životinja te na egzistenciju i dobrobit populacija na sjeveru Europe (Stella et al., 2020.).

Odgovori Policy

Trenutačni odgovori politika u EU-u uglavnom se odnose na fenomen otapanja vječnog leda, a ne posebno na njegove učinke na zdravlje. Obveze ublažavanja otapanja vječnog leda i njegovih okolišnih, klimatskih i socijalnih učinaka uključene su u zeleni plan EU-a i u politiku EU-a za Arktik. Projekt NUNATARYUK koji financira EU ispunjava te obveze istraživanjem načina na koji otapanje vječnog leda na kopnu, duž obale i ispod mora mijenja globalnu klimu i život ljudi na Arktiku. Kako bi se prilagodljivim mjerama učinkovito odgovorilo na učinke otapanja vječnog leda na zdravlje na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, bilo bi korisno steći više (kvantitativnog) znanja o ugroženim zajednicama i načinima njihove izloženosti otapanju vječnog leda.

Poveznice na dodatne informacije

Upućivanja

  • Bell, J. i dr., 2010., Climate Change and Mental Health: Nesigurnost i ranjivost za domoroce Aljaske, Bilten Centra za klimu i zdravlje, Konzorcij za zdravlje domorodačkih plemena Aljaske. Dostupno na https://anthc.org/wp-content/uploads/2016/01/CCH-Bulletin-No-3-Mental-Health.pdf

  • Bondesan, A. i Francese, R. G., 2023., Katastrofa glečera Marmolada uzrokovana klimatskim promjenama (Italija), Geomorphology 431, 108687. https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2023.108687

  • Colombo, N., et al., 2018., Pregled: Utjecaji razgradnje vječnog leda na anorgansku kemiju površinske slatke vode, Global and Planetary Change 162, 69-83. https://doi.org/10.1016/j.gloplacha.2017.11.017

  • Fischer, L., et al., 2012., O utjecaju topografskih, geoloških i kriosferskih čimbenika na lavine stijena i odrone stijena u područjima s visokim planinama, Natural Hazards and Earth System Sciences 12(1), 241-254. https://doi.org/10.5194/nhess-12-241-2012

  • Hjort, J. i dr., 2018., Degrading permafrost riskira arktičku infrastrukturu do sredine stoljeća, Nature Communications 9(1), 5147. https://doi.org/10.1038/s41467-018-07557-4

  • IPCC, 2022., Ocean i kriosfera u kontekstu klimatskih promjena: Posebno izvješće Međuvladinog panelao klimatskim promjenama, Pörtner, H.-O. i dr. (ur.), Cambridge University Press, Cambridge, UK i New York, SAD, 755 str. https://doi.org/10.1017/9781009157964

  • Jungsberg, L. i dr., 2022., Adaptive capacity to management permafrost degradation in Northwest Greenland (Mogućnost prilagodbe za upravljanje propadanjem vječnog leda na sjeverozapadnom Grenlandu), Polar Geography 45(1), 58-76. https://doi.org/10.1080/1088937X.2021.06

  • Lamontagne-Hallé, P. i dr., 2018., Changing groundwater discharge dynamics in permafrost regions (Promjena dinamike ispuštanja podzemnih voda u regijama s permafrostom), Environmental Research Letters 13(8), 084017. https://doi.org/10.1088/1748-9326/aad404

  • Langer, M., et al., 2023, Thawing permafrost poses environmental threat to thousands of sites with legacy industrial contamination (Tijepljenje vječnog leda predstavlja prijetnju okolišu za tisuće područja s naslijeđenim industrijskim onečišćenjem), Nature Communications 14(1), 1721. https://doi.org/10.1038/s41467-023-37276-4

  • Miner, K. R., et al., 2021., Emergent biogeochemical risks from Arctic permafrost degradation, Nature Climate Change 11(10), 809-819. https://doi.org/10.1038/s41558-021-01162-y

  • Mourey, J. i Ravanel, L., 2017., Evolution of Access Routes to High Mountain Refuges of the Mer de Glace Basin (Mont Blanc Massif, Francuska), Journal of Alpine Research ⁇ Revue de géographie alpine, 105-4. https://doi.org/10.4000/rga.3790

  • Nedkvitne, N. i dr., 2021., Mercury in permafrost landscapes in the Norwegian Subarctic – current status and potential for increased release and meethylation by permafrost thaw (Merkur u permafrost pejzažima norveškog subarktičkog područja – trenutačno stanje i potencijal za povećano oslobađanje i metilaciju otapanjem permafrosta), u: Opća skupština EGU-a 2021. (vEGU21) Zbornik radova konferencije, travanj 2021. https://doi.org/10.5194/egusphere-egu21-11126

  • Parkinson, A. J. i Evengård, B., 2009., Climate change, its impact on human health in the Arctic and the public health response to threats of emerging infectious diseases (Klimatske promjene, njihov utjecaj na ljudsko zdravlje na Arktiku i javnozdravstveni odgovor na prijetnje novih zaraznih bolesti), Global Health Action 2.1, 2075. https://doi.org/10.3402/gha.v2i0.2075

  • Ramage, J. i dr., 2021., Population living on permafrost in the Arctic (Stanovništvo koje živi na vječnom ledu na Arktiku), Population and Environment 43(1), 22-38. https://doi.org10.1007/s11111-020-00370-6

  • Ravanel, L. i dr., 2017., Impacts of the 2003 and 2015 summer heatwaves on permafrost- affected rock-walls in the Mont Blanc massif (Utjecaji ljetnih toplinskih valova 2003. i 2015. na stjenovite zidove u masivu Mont Blanc), Science of The Total Environment 609, 132-143. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2017.07.055

  • Rogger, M., et al., 2017., Impact of mountain permafrost on flow path and runoff response in a high alpine catchment (Utjecaj planinskog vječnog leda na protok i odziv na otjecanje u visokom alpskom slivu), Water Resources Research 53(2), 1288-1308. https://doi.org/10.1002/2016WR019341

  • Schuster, P. F. i dr., 2018., Permafrost Stores a Globally significant Amount of Mercury (Permafrost pohranjuje globalno značajnu količinu žive), Geophysical Research Letters 45(3), 1463-1471. https://doi.org/10.1002/2017GL075571

  • Stella, E. i dr., 2020., Permafrost dynamics and the risk of anthrax transmission: studija modeliranja, znanstvena izvješća 10(1), 16460. https://doi.org/10.1038/s41598-020-72440-6

  • Wedekind, C., et al., 2010., Povećana dostupnost resursa dovoljna za pretvaranje oportunističkih patogena u virulentne riblje patogene, Ecology 91(5), 1251-1256. https://doi.org/10.1890/09-1067.1

  • WHO, 2017., Merkur i zdravstveni informativni članak. Dostupno na https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/mercury-and-health

  • WHO, 2022., Guidelines for drinking-water quality (Smjernice za kvalitetu vode za piće), 4. izdanje, WHO, Ženeva. Dostupno na https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/352532/9789240045064-eng.pdf?sequence=1

  • Wu, R., et al., 2022., Permafrost as a potential patogen reservoir (Permafrost kao potencijalni spremnik patogena), One Earth 5(4), 351-360. https://doi.org/10.1016/j.oneear.2022.03.010

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.