Aktivnosti Regionalnog ureda WHO-a za Europu u području klimatskih promjena i zdravlja

Vizija i politička predanost

Regionalni ured SZO-a za Europu (WHO/Europe) jedan je od šest regionalnih ureda Svjetske zdravstvene organizacije koji djeluje u 53 države članice europske regije SZO-a. U tom svojstvu SZO za Europu radi na utvrđivanju opcija politike za sprečavanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje, pripremu za njih i odgovor na njih. Podupire države članice u odabiru i provedbi najprikladnijih strategija, politika i mjera. SZO/Europa surađuje s nizom dionika u području javnog zdravlja u regiji kako bi se osiguralo koordinirano djelovanje u razvoju i provedbi učinkovitih zdravstvenih politika i jačanju zdravstvenih sustava.

Svjetska zdravstvena organizacija stavlja zdravlje u središte programa za klimatske promjene

Od 1990-ih Svjetska zdravstvena organizacija za Europu zalaže se za djelovanje u pogledu zdravstvenih rizika povezanih s klimom, među ostalim u okviru Europskog procesa zaštite okoliša i zdravlja (EHP). Na 26. konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o klimatskim promjenama (COP26), prvi put u povijesti Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, promican je poseban „zdravstveniprogram”za potporu razvoju održivih zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene i s niskim emisijama ugljika. Nakon te ključne etape uslijedio je prvi „zdravstveni dan” i prihvaćanje Deklaracije o klimi i zdravlju s konferencije COP28 te uspostava Koalicije za kontinuitet predsjedanja COP-om u Bakuu za klimu i zdravlje na konferenciji COP29. Nadovezujući se na te odrednice, u rezoluciji Svjetske zdravstvene skupštine o klimatskim promjenama i zdravlju poziva se na snažniji angažman zdravstvenog sektora u djelovanju u području klime, prepoznajući hitnu potrebu za mjerama prilagodbe i ublažavanja. Klimatske promjene prepoznate su i kao jedan od šest strateških prioriteta u programu za globalno zdravlje koji su države članice SZO-a dogovorile za razdoblje 2024. 2028. u okviru 14.^općeg programa rada.

Na regionalnoj razini, Europski program rada za razdoblje 2020. 2025.: Ujedinjenim djelovanjem za bolje zdravlje utvrđuje se vizija o tome kako SZO/Europa može pomoći nacionalnim zdravstvenim tijelima da ispune očekivanja građana o uspjehu u zdravim zajednicama u kojima se djelovanjem u području javnog zdravlja i odgovarajućim javnim politikama, uključujući one o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, osiguravaju bolji život i dobrobit. SZO za Europu proglasio je 2023. klimatsku krizu i ekstremne vremenske uvjete po prvi put izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja, a drugi europski program rada za razdoblje 2026.–2030. (EPW2), koji je trenutačno u izradi, uključit će klimatske promjene i zdravlje kao jedan od ključnih stupova. U drugom EPW-u promicat će se otpornost i zdravstvena sigurnost, poticati mjere prilagodbe i ublažavanja koje pogoduju zdravlju te ojačati kapacitet zdravstvenih sustava u regiji kako bi postali otporni na klimatske promjene, niskougljični i održivi, uz uključiva rješenja za ranjive skupine stanovništva.

Budimpeštanska deklaracija: ubrzavanje djelovanja za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost

Sedma ministarska konferencija o okolišu i zdravlju, održana u Budimpešti u srpnju 2023., bila je prekretnica u utvrđivanju regionalnog programa za okoliš i zdravlje. Ministri zdravstva i okoliša zemalja europske regije SZO-a donijeli su Deklaraciju iz Budimpešte, u kojoj se utvrđuju političke obveze i mjere za uklanjanje zdravstvenih rizika koje predstavljaju trostruka kriza uzrokovana klimatskim promjenama, onečišćenjem okoliša i gubitkom bioraznolikosti, među ostalim u kontekstu oporavka od bolesti COVID-19. U Deklaraciji se prednost daje hitnom i dalekosežnom djelovanju u pogledu zdravstvenih izazova ove trostruke krize, a cilj joj je ubrzati pravednu tranziciju prema otpornim, zdravim, pravednim i održivim društvima.

Donošenjem Deklaracije iz Budimpešte zemlje su se obvezale na borbu protiv onečišćenja i klimatskih promjena, osiguravanje pristupa sigurnoj vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama te drugim osnovnim uslugama za sve, uključivanje pitanja prirode i bioraznolikosti u politike te promicanje čistog, sigurnog i zdravog izgrađenog okoliša. Izjavom se podupire nekoliko ključnih napora u kontekstu politike Europske unije (EU), uključujući europski zeleni plan, strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, strategiju EU-a za globalno zdravlje i Uredbu EU-a o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Deklaracijom se utvrđuju obveze za zdravstvene sustave i promiče sudjelovanje zdravstvenog sektora u klimatskim promjenama, čime se zdravlje smatra ključnim argumentom za donošenje klimatske politike. Kad je riječ o politici prilagodbe, ključna je obveza razviti, ažurirati i provesti nacionalne planove prilagodbe u području zdravlja, bilo kao samostalne dokumente ili kao dio širih nacionalnih napora za planiranje prilagodbe. U drugom izdanju dokumenta „Nulta stopa žaljenja” navodi se sljedeće: jačanje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih radi zdravlja u europskoj regiji SZO-a,koje su pokrenute na ministarskoj konferenciji, pruža sveobuhvatan kontekst i podupire donošenje i provedbu obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja sadržanih u Deklaraciji putem portfelja zahtjeva na visokoj razini i konkretnih provedbenih mjera.

Plan za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost 2023.–2030. sastavni je dio Deklaracije i u njemu se navodi niz mjera za ubrzavanje potrebnih tranzicija. Kako bi se ubrzala provedba obveza, uspostavljena su partnerstva za EHP kao novi mehanizam usmjeren na djelovanje. Cilj je tih partnerstava okupiti zemlje i partnere sa zajedničkim interesom u određenom tematskom području radi suradnje na zajedničkim aktivnostima. Partnerstvo za djelovanje u području klime u zdravstvenom sektoru pruža regionalnu zajednicu prakse kako bi se olakšala razmjena pristupa i iskustava među zemljama te promicalo uzajamno učenje i umrežavanje dok zemlje utvrđuju putove i rješenja za razvoj niskougljičnih i okolišno održivih zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene.

Radna skupina za zdravlje u klimatskim promjenama

Radna skupina za zdravlje u klimatskim promjenama (HIC) osnovana je 2012. u okviru mandata Europske radne skupine za okoliš i zdravlje (EHTF), na zahtjev država članica europske regije SZO-a, radi usmjeravanja programa zaštite zdravlja od negativnih učinaka klimatskih promjena. EHTF služi kao vodeće međunarodno tijelo za provedbu i praćenje EHP-a, s posebnim naglaskom na obvezama navedenima u Ministarskim deklaracijama o okolišu i zdravlju.

Radna skupina za HIC, sastavljena od imenovanih predstavnika država članica i partnera, olakšava dijalog i suradnju među zemljama u europskoj regiji SZO-a i drugim dionicima. Promiče i zagovara uključivanje zdravstvenih pitanja u nacionalne politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te djeluje kao katalizator za promicanje, provedbu i praćenje obveza iz Deklaracije iz Budimpešte o klimatskim promjenama i zdravlju na međunarodnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini. Radna skupina pruža platformu za razmjenu iskustava i inovacija, promicanje alata, priopćavanje dokaza i demonstraciju dobre prakse u području klimatskih promjena i zdravlja te poticanje partnerstva među zemljama i dionicima.

Razvoj znanja i dokaza

SZO za Europu važan je subjekt koji razvija znanje u području klimatskih promjena i zdravlja. WHO/Europe objavio je 2018. izvješće Public health and climate change adaptation policies in the European Union (Javno zdravlje i politike prilagodbe klimatskim promjenama u Europskoj uniji), u kojem se analizira razvoj zdravstvenih politika za prilagodbu klimatskim promjenama u državama članicama EU-a i objedinjuje niz studija slučaja dobre prakse.

Budući da je europska regija SZO-a regija s najbržim zagrijavanjem na svijetu, SZO za Europu objavio je ključne dokumente kako bi državama članicama pružio ažurirane informacije i smjernice o toplini i zdravlju, uključujući preispitivanje: Toplina i zdravlje u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije: ažurirani dokazi za učinkovitu prevenciju. Uz financijsku potporu Europske komisije SZO za Europu razvija ažurirano, drugo izdanje smjernica o akcijskim planovima za zdravlje i toplinu. Cilj je ovog izdanja pružiti potporu donositeljima odluka i djelatnicima u zdravstvenom sektoru i šire u razvoju koordiniranih i sveobuhvatnih zdravstvenih planova. Iako su smjernice prvenstveno namijenjene državama članicama u europskoj regiji SZO-a, očekuje se da će biti od međunarodne važnosti.

Poplave su najčešća prirodna katastrofa u europskoj regiji SZO-a, pri čemu jedna desetina gradskog stanovništva živi u područjima sklonima poplavama. Kako bi se ublažile posljedice poplava na zdravlje, SZO za Europu izradio je smjernice, uključujući publikacije Flooding: upravljanje zdravstvenim rizicima u europskoj regiji SZO-a te poplavama i zdravljem: informativni članci za zdravstvene djelatnike. Na posebnoj internetskoj stranici nalazi se jedinstvena kontaktna točka za resurse SZO-a o poplavama. U skladu s Protokolom UNECE-a i SZO-a za Europu o vodi i zdravlju u tijeku je rad na jačanju otpornosti vodnih i sanitarnih usluga na klimatske promjene, među ostalim na poplave.

Inicijativa Profili zemalja u području zdravlja i klimatskih promjena temelj je rada SZO-a na praćenju nacionalnog i globalnog napretka u području zdravlja i klimatskih promjena. Razvijeni u suradnji s nacionalnim zdravstvenim tijelima, ti profili pružaju na podacima utemeljene snimke klimatskih opasnosti i očekivanih učinaka klimatskih promjena na zdravlje, prate trenutačne odgovore politika i sažimaju ključne prioritete za nacionalno djelovanje u području klime i zdravlja. Na globalnoj razini više od 80 zemalja sudjelovalo je u toj inicijativi od njezina pokretanja 2015., uključujući nekoliko država članica iz europske regije SZO-a.