Budimpeštanska deklaracija i aktivnosti SZO-a za Europu

Budimpeštanska deklaracija: ubrzavanje djelovanja za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost

U Budimpeštanskoj deklaraciji, koju su 6. srpnja 2023. donijeli ministri zdravstva i okoliša zemalja europske regije SZO-a, formulirane su političke obveze i mjere za uklanjanje zdravstvenih rizika koje predstavlja trostruka kriza klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti te oporavak od bolesti COVID-19 i u kontekstu oporavka od nje. U Deklaraciji se prednost daje hitnom i opsežnom djelovanju u pogledu zdravstvenih izazova povezanih s ovom trostrukom krizom te se nastoji ubrzati pravedna tranzicija prema otpornim, zdravim, pravednim i održivim društvima. Donošenjem Deklaracije iz Budimpešte zemlje su se obvezale na borbu protiv onečišćenja i klimatskih promjena, osiguravanje pristupa sigurnoj vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, uključivanje pitanja prirode i bioraznolikosti u politike te promicanje čistog, sigurnog i zdravog izgrađenog okoliša. Dodatne obveze bile su usmjerene na zdravstvene sustave.

Deklaracijom se promiče sudjelovanje zdravstvenog sektora u klimatskim promjenama i uzima se u obzir zdravlje u oblikovanju klimatske politike. Kad je riječ o politici prilagodbe, ključna je obveza razvoj, ažuriranje i provedba nacionalnih planova prilagodbe u području zdravlja, bilo kao samostalni dokumenti ili kao dio širih nacionalnih napora za planiranje prilagodbe. U drugom izdanju dokumenta „Nulta stopa žaljenja”: jačanje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu zdravlju u europskoj regiji SZO-a,pokrenutih na 7.^ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Budimpešti, pruža kontekst i podupire donošenje i provedbu obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja sadržanih u Deklaraciji putem portfelja zahtjeva na visokoj razini i konkretnih provedbenih mjera.

Kako bi se poduprli provedbeni kapaciteti zemalja, Deklaracijom se također nastoji ojačati upravljanje, ulaganje u ljudske resurse te stvaranje znanja i alata za djelovanje. Naglašava se i osnaživanje organizacija mladih kako bi njihovo djelovanje bilo relevantnije u oblikovanju i provedbi politika. Plan za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost 2023.–2030. sastavni je dio Deklaracije i u njemu se opisuje niz mjera za ubrzavanje potrebnih tranzicija. Kako bi se ubrzala provedba obveza, pokrenuta su europska partnerstva za okoliš i zdravlje (EHP) kao novi mehanizam usmjeren na djelovanje. Cilj mu je okupiti zemlje i partnere sa zajedničkim interesom u određenom tematskom području kako bi zajedno radili na zajedničkim projektima i aktivnostima. Pokrenuta su četiri partnerstva EHP-a usmjerena na djelovanje u području klime u zdravstvenom sektoru, suradnju mladih, biomonitoring ljudi i zdravu mobilnost. Cilj je Partnerstva za djelovanje u području klime u zdravstvenom sektoru pružiti regionalnu zajednicu prakse za razmjenu pristupa, iskustava i istraživanja dok zemlje utvrđuju putove i rješenja za razvoj zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene, niskougljičnih i okolišno održivih zdravstvenih sustava.

U kontekstu europske politike Deklaracijom će se, među ostalim, podupirati europski zeleni plan, strategija EU-a za globalno zdravlje, okvirni programi EU-a za istraživanja i inovacije (Obzor Europa i prethodnici) i Uredba EU-a o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Radna skupina za zdravlje u području klimatskih promjena: Tko je EUROPA

Radna skupina SZO-a za zdravlje u klimatskim promjenama (HIC) osnovana je 2012. u okviru mandata Europske radne skupine za okoliš i zdravlje (EHTF) na zahtjev država članica europske regije SZO-a radi zaštite zdravlja od štetnih učinaka klimatskih promjena. EHTF je vodeće međunarodno tijelo za provedbu i praćenje europskog procesa zaštite okoliša i zdravlja, posebno obveza utvrđenih u Deklaraciji iz Ostrave o okolišu i zdravlju.

Radna skupina za HIC sastoji se od imenovanih predstavnika država članica i partnera. Olakšava dijalog i suradnju među državama članicama u europskoj regiji SZO-a i drugim dionicima, kao i komunikaciju i provedbu obveza u pogledu zaštite zdravlja od štetnih učinaka klimatskih promjena. Konkretno, radna skupina promiče i zagovara uključivanje zdravstvenih pitanja u nacionalne politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te djeluje kao katalizator u promicanju, provedbi i praćenju obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja iz Deklaracije iz Ostrave na međunarodnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini. HIC pruža platformu za razmjenu iskustava i inovacija, promicanje alata, priopćavanje dokaza i demonstriranje dobrih praksi u području klimatskih promjena i zdravlja te potiče partnerstvo među zemljama i dionicima.

Rad SZO-a za Europu na klimatskim promjenama i zdravlju

WHO/Europe objavio je 2018. izvješće „Javno zdravlje i politike prilagodbe klimatskim promjenama u Europskoj uniji”, u kojem se analiziraju kretanja u zdravstvenim politikama za prilagodbu klimatskim promjenama u državama članicama EU-a i sastavljaju odabrane studije slučaja dobre prakse.

Budući da je europska regija SZO-a regija s najbržim zatopljenjem na svijetu, SZO/Europa objavila je ključne dokumente kako bi državama članicama pružila ažurirane informacije i smjernice o toplini i zdravlju, uključujući preispitivanje: Toplina i zdravlje u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije: ažurirane dokaze za učinkovitu prevenciju. Uz financijsku potporu Europske komisije WHO/Europe razvija ažurirano, drugo izdanje smjernica o akcijskim planovima za zdravlje i toplinu. Cilj je ovog izdanja pružiti potporu donositeljima odluka i stručnjacima u zdravstvenom sektoru i šire u razvoju koordiniranih, sveobuhvatnih HHAP-ova. Iako su prvenstveno usmjerene na države članice u europskoj regiji SZO-a, očekuje se da će smjernice biti od međunarodne važnosti.

Poplave su najčešća prirodna katastrofa u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, pri čemu jedna desetina gradskog stanovništva živi u područjima sklonima poplavama. Kako bi se odgovorilo na učinke poplava na zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija / Europa izradila je smjernice, uključujući publikacije „Poplave: upravljanje zdravstvenim rizicima u europskoj regiji SZO-a i poplavama i zdravlju: informativni članci za zdravstvene djelatnike. Posebna internetska stranica pruža jedinstvenu kontaktnu točku za resurse Svjetske zdravstvene organizacije o poplavama. U okviru Protokola UNECE-a, SZO-a i Europe o vodi i zdravlju u tijeku je rad na jačanju otpornosti vodoopskrbnih i sanitarnih usluga na klimatske promjene, među ostalim na poplave.

Inicijativa za profile zemalja u području zdravlja i klimatskih promjena temelj je rada SZO-a na praćenju nacionalnog i globalnog napretka u području zdravlja i klimatskih promjena. Razvijeni u suradnji s nacionalnim zdravstvenim tijelima, ti profili pružaju snimke klimatskih nepogoda temeljene na podacima i očekivanih učinaka klimatskih promjena na zdravlje, prate trenutačne odgovore politika i sažimaju ključne prioritete za nacionalne klimatske i zdravstvene mjere. Na globalnoj razini više od 80 zemalja sudjelovalo je u toj inicijativi od njezina pokretanja 2015., uključujući nekoliko država članica iz europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.