Zdravstveni aspekti u izvješćivanju po zemljama o prilagodbi na temelju Uredbe o upravljanju (2023.)

U ožujku 2023. države članice EU-a drugi su put izvijestile o svojim nacionalnim mjerama prilagodbe na temelju Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime (članak 19.). Države članice EGP-a koje nisu članice EU-a pozvane su da dobrovoljno dostave slične informacije. Na ovoj su internetskoj stranici predstavljeni ključni zdravstveni aspekti dostavljenih informacija o prilagodbi. Izvadci o zdravlju iz izvješća pojedinačnih zemalja dostupni su putem profila zemalja u području klime i zdravlja.

Ključne poruke

• Zdravlje je 2023. prijavljeno kao sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena.

• U većini procjena rizika i ranjivosti od klimatskih promjena navodi se visok rizik od potencijalnih budućih učinaka u zdravstvenom sektoru. 

• Prepoznato je da su ugrožene populacije nerazmjerno pogođene zdravstvenim opasnostima povezanima s klimom. 

• Proaktivni koraci koje su zemlje poduzele kako bi odgovorile na učinke klimatskih promjena na zdravstveni sektor uključuju uspostavu strukture suradničkog upravljanja, programe osposobljavanja i obrazovanja za zdravstvene radnike, podizanje svijesti i provedbu sustava ranog upozoravanja. 

Zdravlje je 2023. prijavljeno kao sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena. 

U okviru izvješćivanja za pojedine zemlje za 2023. europske zemlje izvijestile su da je zdravstvo sektor koji je najviše pogođen učincima klimatskih promjena. Istodobno, europske nacionalne i regionalne strategije, planovi i okviri upućuju na zdravlje kao prioritetni sektor za prilagodbu klimatskim promjenama. To upućuje na to da europske zemlje uvelike prepoznaju učinke klimatskih promjena na ljudsko zdravlje i hitnu potrebu da se zdravstveni sektor pripremi za bolji odgovor na učinke klimatskih promjena.

Ključni pogođeni sektori prijavljeni 2023. Izvor: EEA, 2023

Većina zemalja izvijestila je o visokom riziku od mogućih budućih učinaka.

Primarni pristup utvrđivanju učinaka klimatskih promjena diljem Europe temelji se na procjeni rizika i osjetljivosti na klimatske promjene (CCRVA), koja uključuje podatke o klimatskim opasnostima, osjetljivim sektorima, infrastrukturi i demografiji kako bi se utvrdila razina rizika koju predstavljaju opasnosti povezane s klimatskim promjenama. Mnoge zemlje diljem Europe izvijestile su da provode nacionalne, lokalne i sektorske CCRVA-e, uključujući ispitivanje posebnih rizika i ranjivosti za javno zdravlje i zdravstveni sektor.

Više od jedne trećine zemalja izvijestilo je o visokoj razini uočenih učinaka klimatskih promjena, uključujući promjene učestalosti i razmjera događaja, veliku vjerojatnost izloženosti budućim opasnostima povezanima s klimom i visoku razinu osjetljivosti. Većina zemalja izvijestila je i da je njihov zdravstveni sektor izložen srednjem ili visokom riziku od budućih učinaka klimatskih promjena. Hrvatska, Mađarska, Latvija, Portugal i Slovačka izvijestili su o visokoj razini zabrinutosti u sve četiri kategorije. Neke od ključnih zdravstvenih opasnosti povezanih s klimom koje je utvrdila CCRVA uključuju izbijanje zaraznih bolesti, toplinski stres, sušu, poplave i širenje alergena.

Izvješćivanje po zemljama o učincima klimatskih promjena na zdravstveni sektor.

Izvor: Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime za 2023.

Ranjive populacije nerazmjerno su pogođene zdravstvenim opasnostima povezanima s klimom.

CCRVA-e se upotrebljavaju i za utvrđivanje načina na koji će opasnosti za zdravlje povezane s klimom različito utjecati na različite demografske skupine. Diljem Europe sve se više prepoznaje da se učinci klimatskih promjena neće jednako osjećati. Ranjivo stanovništvo, uključujući starije odrasle osobe, djecu, osobe s invaliditetom, zdravstvene preduvjete ili siromašne, imat će različite učinke klimatskih promjena od članova društva koji žive bez zdravstvenih izazova i imaju pristup alatima i resursima potrebnima za prilagodbu učincima povezanima s klimom. Ranjive populacije često su izloženije učincima klimatskih promjena i možda nemaju potrebne resurse za odgovarajući odgovor na rizike povezane s klimom ili njihovo ublažavanje.

Taj pristup tvorcima politika omogućuje da razviju ciljane strategije za zaštitu ranjivog stanovništva od opasnosti povezanih s klimom i rizika za javno zdravlje. Neke od ključnih mjera poduzetih za zaštitu stanovništva od zdravstvenih rizika uzrokovanih klimatskim promjenama uključuju provedbu sustava nadzora i ranog upozoravanja, informiranje zajednice i senzibilizaciju prema opasnostima povezanima s klimatskim promjenama, poboljšanu javnu infrastrukturu, uključujući plavo-zelenu infrastrukturu za rješavanje urbanih rizika od poplava i topline, javne fontane za vodu i uvođenje centara za hlađenje.

Zemlje diljem Europe poduzimaju proaktivne korake za rješavanje utjecaja klimatskih promjena na zdravstveni sektor.

Europske zemlje planiraju i provode mjere prilagodbe kojima se uzimaju u obzir učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. Zemlje, primjerice Hrvatska, Cipar, Češka, Danska, Njemačka ili Portugal, izvješćuju o suradnji putem radnih skupina, povjerenstava i drugih upravljačkih struktura koje okupljaju javna tijela i druge dionike koji rade na zdravlju i klimatskim promjenama i čiji je cilj bolja integracija politika.

U zemljama kao što su Irska, Finska i Švedska izrađeni su sektorski planovi za prilagodbu zdravlju. Nadalje, u Austriji i Bugarskoj teme povezane s klimom uključene su u kurikulum i kontinuirano obrazovanje pružatelja zdravstvene skrbi, uključujući liječnike, medicinske sestre i druge zdravstvene djelatnike. Cilj je povećati sposobnost zdravstvenih djelatnika da odgovore na zdravstvene učinke povezane s klimom i liječe ih, kao i da odgovore na nove zdravstvene izazove povezane s klimom.

Mnoge zemlje, uključujući Austriju, Bugarsku, Cipar, Njemačku i Poljsku, provele su programe za jačanje svijesti javnosti o učincima klimatskih promjena na zdravlje, među ostalim o tome kako poboljšati osobnu pripravnost kod kuće. Nekoliko zemalja uvelo je i sustave praćenja i ranog upozoravanja kako bi javnost, poslodavce i zdravstveni sektor upozorilo na moguće posljedice i hitne situacije povezane s klimatskim promjenama. Sustavi ranog upozoravanja osmišljeni su kako bi upozorili tijela na rizik od poplava, ekstremne temperature, alergene ili pojavu patogena ili zaraznih bolesti kako bi se omogućilo vrijeme za proaktivan odgovor. U nekim jurisdikcijama sustavi ranog upozoravanja obavještavaju kada treba otvoriti rashladne centre, evakuirati ljude koji žive u poplavnim zonama ili zatvoriti mjesta za rekreacijsko kupanje zbog prisutnosti bakterija.  

Izvješćivanje po zemljama uključuje primjere mjera poduzetih za uklanjanje različitih klimatskih rizika za zdravlje u stambenim objektima, na radnom mjestu i u zdravstvenim ustanovama

Najčešće navedeni primjeri mjera usmjereni su na upravljanje zdravstvenim rizicima od visokih temperatura i praćenje zaraznih bolesti (posebno onih koje se prenose vektorima), nakon čega slijedi rješavanje zdravstvenih problema povezanih s poplavama.

U Njemačkoj je u odredbama o zdravlju i sigurnosti na radu u tijeku integracija rizika od klimatskih promjena za zdravlje.  U Finskoj su utvrđene odredbe o čimbenicima koji se odnose na temperaturne uvjete stambenih zgrada na koje utječu klimatske promjene. U Austriji se smjernicom „Akcijski plan za toplinu” podupiru zdravstvene ustanove i ustanove za skrb u izradi i uspostavi vlastitih planova za grijanje.

Zemlje uključuju primjere planova prilagodbe usmjerenih na zdravlje na podnacionalnoj razini, na primjer u Italiji, Poljskoj, Portugalu ili Rumunjskoj.

Dodatne informacije

Više informacija dostupno je na profilu zemalja u području klime i zdravlja.