European Union flag

Krajem 2025. ASPHER i EEA proveli su anketu s osobljem i izabranim dužnosnicima lokalnih i regionalnih vlasti. Cilj ankete bio je utvrditi potrebe za znanjem u vezi s uključivanjem pitanja povezanih s klimom i zdravljem u planiranje prilagodbe na podnacionalnoj razini među osobama odgovornima za prilagodbu. 173 ispitanika iz 20 zemalja odgovorilo je na anketu.

Ključne poruke

  • Anketu su dovršila 173 ispitanika koji su predstavljali općine i regije u 20 europskih zemalja, od kojih je otprilike polovina iz Norveške, Švicarske i Njemačke. Ispitanici su uglavnom bili službenici u odjelima za prilagodbu klimatskim promjenama, okoliš/održivost i javno zdravstvo. Gradonačelnici ili drugi izabrani dužnosnici činili su četvrtinu ispitanika. Uzorak nije reprezentativan za Europu. 

  • Više od 60 % ispitanih općina/regija imalo je uspostavljen plan za klimatske promjene i poseban odjel za klimatske promjene. Zdravlje je bilo namjenska sastavnica planova prilagodbe u 43 % podnacionalnih tijela koja su odgovorila na zahtjev, a pitanje zdravlja minimalno je riješeno u daljnjih 31 %. 

  • Više od 77 % ispitanika odgovorilo je da klimatske promjene već utječu na zdravlje ljudi u njihovoj jurisdikciji; 90 % ispitanika izjavilo je da će klimatske promjene utjecati na ljudsko zdravlje na njihovu području za 10 godina.

  • Ispitanici iz malih općina (<50k stanovnika) imali su mnogo manju vjerojatnost da će odgovoriti da imaju dovoljno znanja za razumijevanje klimatskih rizika za zdravlje u usporedbi s onima iz velikih općina (>500k stanovnika). Samo 33 % ispitanika iz malih općina izjavilo je da ima potpuno znanje potrebno za razumijevanje zdravstvenih rizika povezanih s klimatskim promjenama, u usporedbi sa 64 % iz najvećih općina.

  • Među tehničkim službenicima upotreba alata za ekonomsku procjenu te praćenje i evaluacija, posebno u vezi s pravičnošću, bila su područja s najmanjim brojem osoba koje su izvijestile o dostatnom znanju.  

  • Najveći broj ispitanika želio je saznati više o toplini (73 %). Nakon toga uslijedili su učinci na zdravlje ranjivog stanovništva (55 %), poplave (44 %) i onečišćenje zraka (41 %).

Rezultati

1Zdravlje u planiranju prilagodbe2Mogućnosti za stjecanje znanja3O ispitanicima

Pokrivenost zdravlja u planiranju prilagodbe klimatskim promjenama 

Kako bi se bolje razumjeli kapaciteti lokalnih i regionalnih vlasti za planiranje i provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama, ispitanici su upitani o administrativnim aranžmanima za klimatske promjene u njihovoj općini. Većina ispitanika (61 %) izjavila je da ima poseban odjel za klimatske promjene. Osim toga, 60 % ispitanih općina imalo je uspostavljen plan prilagodbe klimatskim promjenama, dok je dodatnih 23 % bilo u postupku izrade plana. Ti nalazi upućuju na to u kojoj su mjeri klimatske promjene i prilagodba institucionalizirane u okviru struktura lokalnih vlasti.

Osim postojanja planova za prilagodbu klimatskim promjenama, u anketi je ispitana i mjera u kojoj su zdravstvena pitanja uključena u planiranje prilagodbe. 52 % planova prilagodbe imalo je posebnu zdravstvenu komponentu (54 od 104 prijavljena plana prilagodbe), a 17 ispitanika razmotrilo je uključivanje zdravlja u buduće planove prilagodbe. To je nešto više od onoga što su izvijestili potpisnici Misije EU-a za prilagodbu. U 2024. 60 % planova koje su prijavili potpisnici Misije odnosilo se na zdravlje (Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2025.). Koncept „Jedno zdravlje” uključen je u 14 planova prilagodbe, a djelomično je uključen u dodatnih 27 planova. 

Prijavljeno znanje o utjecaju klimatskih promjena na zdravlje

Ispitanici su se općenito složili da će klimatske promjene u bliskoj budućnosti utjecati na zdravlje ljudi na njihovu lokalnom području (gotovo 90 %) i to već čini (više od 87 %) (slika 1.). Taj je nalaz u skladu s rezultatima lokalnih i regionalnih vlasti koje sudjeluju u misiji EU-a za prilagodbu, u kojoj je zdravlje postalo ključno područje zabrinutosti u procjenama klimatskih rizika i osjetljivosti. Zdravlje je utvrđeno i kao ključni ishod mjera prilagodbe o kojima je izviješteno u okviru Misije (Misija EU-a za prilagodbu, 2026.). 

Slika 1. Percepcija ispitanika o trenutačnim i budućim (10-godišnjim) učincima klimatskih promjena na zdravlje u okviru njihovih ovlasti (%)

Većina ispitanika izjavila je da je barem djelomično upoznata s rizicima klimatskih promjena za zdravlje (95 %), da je utvrdila ranjive skupine (91 %) i da je surađivala s relevantnim dionicima (83 %). Ispitanici iz malih općina manje su vjerojatno odgovorili „da, u potpunosti” na to pitanje (slika 2.). To odražava slične podatke dostavljene inicijativi Globalni sporazum gradonačelnika (CoM), u kojoj je utvrđeno da male općine zaostaju za velikim općinama u njihovoj sposobnosti planiranja i pripreme za mjere te procjene rizika. Samo je 29 % malih općina dovršilo ili gotovo dovršilo procjene rizika u usporedbi s 46 % za veće općine (EGP, 2026.).

Slika 2. Postotak ispitanika koji su odgovorili „da, u potpunosti” na pitanje o dostatnom znanju, prema veličini stanovništva.

Skup detaljnijih pitanja o znanju i vještinama bio je usmjeren na tehničke službenike (132 ispitanika). Najviše razine znanja samoprijavljene su u vezi s provedbom procjena rizika od klimatskih promjena povezanih sa zdravljem, uključujući razmatranje ranjivih skupina u procjenama klimatskih rizika, te utvrđivanjem i procjenom opcija prilagodbe. Međutim, samo 8 % tehničkih službenika izjavilo je da bi se osjećalo sigurnim u upotrebu alata za ekonomsku procjenu kao što su analiza troškova i koristi (CBA) ili analiza s više kriterija (MCA), a samo 9 % imalo bi dovoljno znanja za praćenje zdravstvenih ishoda i učinaka na ranjive skupine. Primjenom rezultata evaluacije, odabirom odgovarajućih pokazatelja za praćenje napretka i integracijom pravednosti također su bili aspekti o kojima je nizak postotak tehničkih ispitanika (<20%) izvijestio da ima dovoljno znanja (slika 3.).

Iako mnoge općine diljem Europe imaju sustav praćenja i izvješćivanja definiran u okviru plana prilagodbe, samo manjina ima definirane jasne pokazatelje i ciljeve (EEA, 2023.). Rezultati ankete odražavaju i tu razliku između priznavanja važnosti praćenja i evaluacije te tehničkog kapaciteta za provedbu tih aktivnosti.

Slika 3. Samoprijavljena znanja i vještine tehničkih službenika u području klime i zdravlja

Mogućnosti za razvoj znanja

Na pitanje o kojim pitanjima povezanima s klimom žele saznati, najveći postotak ispitanika odabrao je toplinu (73 %) i učinke na zdravlje ranjivog stanovništva (55 %). Nakon toga slijedile su poplave, onečišćenje zraka, mentalno zdravlje, vektorske bolesti i sigurnost hrane (svi iznad 30 % ispitanika) (slika 4.).

Slika 4. Opasnosti za zdravlje povezane s klimom ili učinci na zdravlje ispitanici su željeli saznati više o

Više od polovine ispitanika smatralo je da su zelena infrastruktura i prostorno/razvojno planiranje relevantna tematska područja koja treba obuhvatiti smjernicama o uključivanju zdravlja u politike prilagodbe. Nakon toga uslijedio je interes za planiranje/odgovor na hitne situacije te zdravstvenu infrastrukturu i pružanje usluga (slika 5.).

Slika 5. Tematska područja za smjernice o uključivanju zdravlja u politike prilagodbe

Dvije trećine ispitanika istaknulo je nedostatak financijskih sredstava za planiranje prilagodbe klimatskim promjenama i zdravlju kao izazove u provedbi za koje je potrebno više smjernica. Više od polovine odabranih pitanja odnosi se na koordinaciju između različitih sektora i razina vlasti, kao i na nisku razinu osviještenosti ili uključenosti donositelja odluka u području klime i zdravlja (slika 6.). Slično tome, potpisnici misije EU-a za prilagodbu utvrdili su financiranje/financiranje kao ključni izazov u provedbi planiranja prilagodbe (EEA, 2026.).

Slika 6. Izazovi u provedbi u kojima bi se cijenilo više smjernica ili resursa

Tehničkim službenicima postavljeno je pitanje o potrebama za smjernicama o mogućnostima prilagodbe koje se odnose na zdravlje. Najveći broj ispitanika naveo je da je potrebno saznati više o odgovorima na vrućinu, nakon čega slijede poplave, suše i drugi ekstremni vremenski uvjeti (slika 6.). Za učinkovitu provedbu mogućnosti prilagodbe bilo je potrebno više tehničkog znanja u vezi s ekstremnim vremenskim uvjetima i vrućinom (slika 7.).

Slika 7. Odgovori tehničkih službenika na točku s višestrukim odabirom „Koje biste opcije prilagodbe koje se odnose na zdravlje željeli da se usredotočimo na smjernice koje ćemo izraditi?”

Slika 8. Odgovori tehničkih službenika na stavku s višestrukim odabirom „Za koje vam je mogućnosti prilagodbe potrebno više tehničkog znanja ili potpore za učinkovitu provedbu?”

Ispitanici

Anketa je bila usmjerena na službenike na lokalnoj i regionalnoj razini i donositelje odluka koji rade na prilagodbi klimatskim promjenama. Na anketu su odgovorila 173 ispitanika. Iako su ispitanici bili iz 20 zemalja, uzorkom je u velikoj mjeri dominiralo nekoliko zemalja: Norveška (18 %), Švicarska (16 %), Njemačka (15 %), Moldova (12 %) i Španjolska (9,8 %) (slika 9.). Uzorak nije reprezentativan za Europu.

Najveći broj ispitanika došao je iz malih općina, ali u uzorak su uključene sve veličine tijela (slika 10.).

Državni službenici bili su glavna vrsta ispitanika, a većina ih je dolazila iz odjela za prilagodbu klimatskim promjenama ili odjela za održivost/okoliš. Međutim, 13 posto njih bilo je iz odjela javnog zdravstva. Nešto manje od četvrtine ispitanika bili su izabrani dužnosnici, uključujući gradonačelnike (slika 11.).

Slika 9. Geografska raspodjela ispitanika, po zemljama

Slika 10. Broj ispitanika iz općina različitih veličina

Slika 11. Broj ispitanika u različitim ulogama

Zaključci

  • Ispitanici su dobro upoznati s učincima klimatskih promjena i njihovim učinkom na ranjivo stanovništvo. Unatoč tome što nacionalna i podnacionalna tijela izvješćuju o snažnom znanju o učincima klimatskih promjena na zdravlje i visokoj razini zabrinutosti u pogledu učinaka, uključivanje zdravstvenih pitanja u lokalno planiranje prilagodbe i dalje je ograničeno.
  • Praćenje i evaluacija mjera prilagodbe trajni su izazov. Taj se nalaz odražava i na lokalnoj i na nacionalnoj razini u drugim studijama o stanju praćenja i evaluacije prilagodbe.
  • Postoji potreba za tehničkim stručnim znanjem i financijskim resursima za potporu općinama u cijelom ciklusu planiranja prilagodbe. Konkretno, manje općine imaju ograničene resurse i tehničke kapacitete za planiranje prilagodbe.

Lokalnim i regionalnim vlastima potrebna je praktična potpora kako bi:

    • Utvrditi mogućnosti i definirati strategije za financiranje planiranja prilagodbe klimatskim promjenama.
    • Poboljšati koordinaciju između odjela za klimu, okoliš, planiranje, zdravstvo, socijalnu skrb, upravljanje kriznim situacijama i infrastrukturu.
    • Razviti strategije za uključivanje donositelja odluka o pitanjima prilagodbe klimatskim promjenama i zdravlju.
    • Procijeniti i razmotriti prioritetne opasnosti na lokalnoj razini kao što su vrućina, poplave, suša, ekstremni vremenski uvjeti i bolesti koje prenose vektori te razumjeti kako te opasnosti utječu na ranjive skupine.
    • Odabrati i provesti mjere kao što su sustavi ranog upozoravanja, akcijski planovi za toplinsko zdravlje, zelena i plava infrastruktura, planiranje otporno na poplave, pripravnost na hitne situacije i obavješćivanje o rizicima.
    • Pratiti ishode povezane sa zdravljem i upotrebljavati rezultate evaluacije kako bi se s vremenom poboljšale mjere prilagodbe.

U izradi je informativni dokument o uključivanju zdravlja u lokalnu prilagodbu. Cilj je dokumenta pružiti praktičnu potporu u vezi s tim nedostacima u znanju i tehničkim nedostacima.

Upućivanja

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.

Isključenje odgovornosti
Ovaj prijevod generira eTranslation, alat za strojno prevođenje koji je osigurala Europska komisija.