Zdravlje djece

Primijećeni učinci

Posljednjih desetljeća djeca i adolescenti diljem Europe sve su više pogođeni učincima na zdravlje koji su izravno povezani s klimatskim promjenama. Porast intenziteta i učestalost toplinskih valova doprinijeli su dehidraciji, toplinskom udaru i pogoršanju respiratornih poremećaja među mlađom generacijom; svako drugo dijete u Europi izloženo je najmanje 4 – 5 toplinskih valova godišnje (UNICEF, 2023.). Gotovo polovina svih škola u europskim gradovima nalazi se u područjima izloženima učincima urbanih toplinskih otoka, pri čemu su temperature najmanje 2 °C toplije od regionalnog prosjeka (Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2022.). Diljem Europe broj prijema u hitnu bolnicu i učestalost kardiovaskularnih, respiratornih i bubrežnih bolesti te vrućica i toplinski udar povećali su se kod djece tijekom toplinskih valova (Xu et al., 2014.). Kao referenca, ukupno 52 djece umrlo je 2018. od toplinskog udara u Ujedinjenoj Kraljevini (Forsyth & Solan, 2022.).

Zbog povećanih poplava djeca su izložena i većem riziku od žrtava, bolesti koje se prenose vodom i učinaka na mentalno zdravlje (EGP, 2024.). U Europi se otprilike svaka deseta škola nalazi u područjima koja bi mogla biti izložena poplavama (Europski opservatorij za klimu i zdravlje, 2022.). Nadalje, djeca koja se igraju na suhim poplavnim područjima dovela su do infekcija parazitima kao što je Cryptosporidium (Gertler et al., 2015.). Nadalje, loša kvaliteta zraka, djelomično uzrokovana povećanim šumskim požarima i toplinskim valovima, pogoršala je respiratorne uvjete, kao što je astma, među djecom u Europi. Procjenjuje se da je u Europi od 2010. do 2019. 5 839 dojenčadi (mlađe od jedne godine) umrlo od uzroka povezanih s onečišćenjem zraka (UNICEF, 2024.), a otprilike jedna trećina slučajeva astme u djetinjstvu u Europi može se pripisati onečišćenju zraka (Nieuwenhuijsen et al., 2023.). Porast peludi zbog toplijih temperatura doveo je i do povećanja zdravstvenih problema povezanih s alergijama, što je dodatno utjecalo na zdravlje i dobrobit djece (Beck i dr., 2013.). Klimatske promjene utjecale su i na distribuciju zaraznih bolesti u Europi. U mnogim europskim zemljama proširena i promijenjena staništa i produljena sezona aktivnosti krpelja, komaraca i drugih vektora, uglavnom potaknuta toplijom klimom, doveli su do primjetnog porasta broja slučajeva lajmske bolesti (Shafquat et al., 2023.), krpeljnog encefalitisa, kao i bolesti koje se prenose komarcima kao što su denga i groznica zapadnog Nila, čak i u područjima koja su se prethodno smatrala niskorizičnima (Semenza i Suk, 2018.). Budući da djeca imaju manje razvijen imunološki sustav, za neke bolesti postoji i veći rizik od težeg ili čak smrtonosnog tijeka bolesti.

Promjene u obrascima oborina i češći ekstremni vremenski uvjeti doveli su do neuspjeha usjeva i smanjenja poljoprivredne produktivnosti u dijelovima Europe. Iako se unutareuropskom trgovinom sprečava akutna lokalna nestašica hrane, smanjena dostupnost hrane dovodi do viših cijena hrane i smanjenog pristupa zdravoj i hranjivoj hrani, posebno za obitelji s nižim dohotkom (EGP, 2024.). To utječe na prehranu djece, a time i na njihov kognitivni razvoj, sposobnost učenja i rada u školi te opće zdravlje.

Mladi u Europi imaju psihološki učinak zbog klimatskih promjena, a izvješća o povećanoj anksioznosti, depresiji i poremećajima povezanima sa stresom povezanima s katastrofama povezanima s klimom. U istraživanju provedenom među mladima u tri europske zemlje više od 50 % ispitanika izjavilo je da se osjeća tužno, tjeskobno, ljuto, nemoćno i krivo, a više od 30 % izjavilo je da ti osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život i sposobnost funkcioniranja (Hickman i dr., 2021.).

Predviđeni učinci

Budući da se klima i dalje mijenja, predviđa se da će zdravstveni rizici za djecu i adolescente i dalje rasti. Očekuje se da će se ozljede, smrtni slučajevi i izazovi povezani s mentalnim zdravljem među mladim stanovništvom povezani s ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su toplinski valovi, oluje i poplave, povećati s predviđenim intenziviranjem i povećanom učestalošću tih događaja (npr. Amengual et al., 2014.). Djeca rođena u Europi 2020. suočit će se s oko četiri puta ekstremnijim događajima, posebno toplinskim valovima, u usporedbi s djecom rođenom 1960. (Thiery i dr., 2021.). Do 2050. sva će europska djeca biti izložena 4 – 5 toplinskih valova godišnje i povezanim zdravstvenim rizicima (UNICEF, 2023.). U budućnosti će bolesti dišnog sustava biti pogoršane duljim i intenzivnijim sezonama peludi (Rasmussen et al., 2017.). Uz stalne klimatske promjene, očekuje se da će više djece biti izloženo vektorskim bolestima koje su ranije bile neuobičajene u njihovim regijama jer će komarci, krpelji i pješčane muhe napredovati u širim i sjevernijim područjima (Semenza i Suk, 2018.). Nadalje, promijenjeni vremenski obrasci povećavaju rizik od bolesti koje se prenose vodom i hranom, kao i od pothranjenosti, zbog utjecaja na kvalitetu vode i proizvodnju hrane (npr. Semenza et al., 2017.; EEA, 2024.). Mladi su izloženi većem riziku od razvoja anksioznosti, depresije i posttraumatskih stresnih poremećaja, za koje se očekuje da će biti ogorčeni zbog učinaka klimatskih promjena kao što su raseljavanje, uništavanje zajednica, gubitak voljenih osoba, poremećaji u obrazovanju i socijalna nestabilnost (Clayton i dr., 2023.).

Odgovori politika

Za smanjenje zdravstvenih rizika povezanih s klimom za djecu potrebno je hitno djelovanje usmjereno na djecu kako bi se prilagodili sustavi zdravstvene skrbi i potpore radi zaštite najranjivijih članova društva. Vijeće Europske unije 2022. donijelo je Preporuku o učenju za zelenu tranziciju i održivi razvoj. Nekoliko projekata koje financira EU podržalo je provedbu prirodnih rješenja čiji je cilj preobraziti prostore koje posjećuju djeca, kao što su škole ili igrališta, u hladne otoke kako bi se suzbili toplinski učinci (npr. program OASIS ili projekt myBUILDINGisGREEN). Drugi projekti (kao što je SINPHONIE) doveli su do preporuka za dobrobit djece i provedbu tehnoloških rješenja za smanjenje učinka onečišćenja zraka u školama. Povećanje svijesti ima ključnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa. Projektima kao što su WATERCARE ili Hull Children’s Flood nastoji se podići svijest o rizicima od poplava i kvalitete vode za djecu i mlade uglavnom putem obrazovnih modula, praktičnih laboratorija ili internetskih platformi. Primjeri posebnih alata za podizanje svijesti među djecom uključuju skup alata o vektorskim bolestima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i edukativnu igrunizozemskih zdravstvenih tijela o krpeljima i lajmskoj bolesti. Cijepljenje je vrlo učinkovita obrana protiv krpeljnog encefalitisa (TBE). Međutim, preporuke o TBE cjepivu, među ostalim za djecu, znatno se razlikuju među europskim zemljama. Austrija i Švicarska jedine su zemlje s nacionalnim univerzalnim programima cijepljenja, dok druge europske zemlje svoje preporuke temelje na čimbenicima kao što su rizična područja ili profesionalna izloženost (Steffen, 2019.; Erber i Schmitt, 2018.).