Suša i nestašica vode

Primijećeni učinci

Suše i nestašica vode u Europi

Nestašica vode i suše sve su češće i raširenije u EU-u (EGP, 2024.). U 2019. 38 % stanovništva EU-a bilo je pogođeno nestašicom vode (EK, 2023.). Učinci povezani sa sušom vjerojatno će biti gori u regijama s velikim pritiskom na vodne resurse, kao što je Sredozemlje.

Utjecaj na zdravlje zbog nestašice vode za piće

Zbog općenito dobro reguliranih europskih javnih sustava opskrbe vodom, učinci na zdravlje uzrokovani nestašicom vode za piće rijetki su. Unatoč tome, nedostatak pitke vode posljednjih je godina u Europi sve češći zbog velikih suša. Na primjer, 2022. i 2023. u Francuskoj te 2023. i 2024. u Španjolskoj brojne općine suočile su se s poremećajima u opskrbi pitkom vodom. Opskrbom stanovništva pitkom vodom koja se prevozi tankerima za vodu ili flaširanom vodom u velikoj su mjeri spriječene gastrointestinalne bolesti ili drugi učinci na zdravlje zbog nestašice vode. S druge strane, u Irskoj su duga sušna razdoblja i povezana ograničenja upotrebe vode 2018. potaknula upotrebu neobrađene vode, kontaminirane bakterijom E. coli, za navodnjavanje lisnatog povrća. To je dovelo do jednog od najvećih izbijanja bolesti koje se prenose hranom zbog bakterija E. coli koje proizvode toksine (STEC), koje pogađaju gotovo 200 ljudi diljem zemlje, a neke od njih zahtijevaju hospitalizaciju (Centar za nadzor zdravstvene zaštite u Irskoj, 2023., osobna komunikacija).

Bolesti koje se prenose vodom

Općenito, visokokvalitetnim europskim sustavom opskrbe pitkom vodom i njezina praćenja uglavnom se sprečava prijenos bolesti kontaminiranom vodom za piće. Ipak, pitka voda iz privatnih bunara povezana je s izbijanjem bolesti koje se prenose vodom. Irska, na primjer, u kojoj se procjenjuje da 15 % stanovništva koristi pitku vodu iz privatnih izvora podzemnih voda, ima najveću stopu infekcija STEC-om (bakterijom E.coli koja proizvodi toksine i uzrokuje bolesti želuca) u Europi godišnje (ECDC, 2023.), od kojih je većina povezana s vodom za piće (Izvršna direktorica zdravstvene službe, 2021.).

Uvjeti suše u razdoblju 2015.–2018. pridonijeli su povišenim koncentracijama klorida i sulfata, teških metala, arsena i farmaceutskih proizvoda kao što su metoprolol i ibuprofen u rijekama Elbe, Rajna i Meuse (Wolff i van Vliet, 2021.), što je dovelo do povećanih zdravstvenih rizika.

Bolesti koje prenose vektori

Povećanje zaraze virusom zapadnog Nila u Europi 2018. bilo je povezano s vlažnim proljećem nakon kojeg je uslijedila suša (Semenza i Paz, 2021.; ECDC, 2018.). S obzirom na promjenjive klimatske uvjete tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, rizik od prijenosa virusa zapadnog Nila stalno raste diljem Europe. Relativno povećanje rizika od izbijanja virusa zapadnog Nila u razdoblju 2013.–2022. u usporedbi s polaznim vrijednostima iz razdoblja 1951.–1960. iznosilo je 256 %, a najveće povećanje relativnog rizika zabilježeno je u istočnoj Europi (516 %) i južnoj Europi (203 %) (EGP, 2022.).

Učinci šumskih požara i promjena kvalitete zraka na zdravlje

Onečišćenje zraka sitnim lebdećim česticama uzrokovalo je 2020. 238.000 slučajeva preuranjene smrti u 27 država članica EU-a (EGP, 2023.b). Iako se koncentracije onečišćujućih tvari u zraku općenito smanjuju u EU-u (EGP, 2023.b), dugotrajni suhi uvjeti i šumski požari usporavaju to smanjenje (CAMS, 2023.). Šumski požari uzrokuju brojne smrtne slučajeve i zdravstvene probleme u Europi, posebno u mediteranskoj regiji. U studiji provedenoj u 27 europskih zemalja procijenjeno je da je u 2005. i 2008. bilo 1 483 odnosno 1 080 preuranjenih smrtnih slučajeva uzrokovanih šumskim požarima PM_2,5, s većim posljedicama u južnoj i istočnoj Europi (Kollanus i dr., 2017.). U 2021. procijenjeno je 376 preuranjenih smrti u istočnom i središnjem sredozemnom bazenu zbog kratkoročne izloženosti promjenama ozona i PM-a_2,5 uzrokovanima šumskim požarima (Zhou i Knote, 2023.). U razdoblju od 1980. do 2022. zabilježena su i 702 smrtna slučaja izravno uzrokovana šumskim požarima u 32 države članice EGP-a. Populacije pogođene šumskim požarima također mogu konzumirati veće količine lijekova za liječenje poremećaja spavanja i anksioznosti (Caamano-Isorna et al., 2011.).

Učinci na prehranu

Sušni uvjeti smanjuju dostupnost i cjenovnu pristupačnost svježe i zdrave hrane u EU-u (EGP, 2023.a). Toplinski val i suša u Španjolskoj 2022. doveli su do znatnog povećanja cijena zbog velikih gubitaka usjeva, npr. gotovo +50 % za maslinovo ulje (ECIU, 2023.). Osim toga, u Španjolskoj su se cijene rajčica, brokule i naranči povećale za 25 % na 35 % zbog gubitaka usjeva povezanih sa sušom u ljeto 2023. (Campbell, 2023.). Lancet Countdown u Europi procjenjuje da su 2021. vrući i suhi dani uzrokovali umjerenu do ozbiljnu nesigurnost opskrbe hranom za gotovo 12 milijuna ljudi u 37 europskih zemalja, tj. jednu petinu od gotovo 60 milijuna ljudi koji se suočavaju s barem umjerenom nesigurnošću opskrbe hranom. Suša je 2021. uzrokovala nesigurnost opskrbe hranom za 3,5 milijuna više ljudi u usporedbi s prosjekom za razdoblje 1981. 2010., s većom vjerojatnošću među obiteljima s niskim prihodima (Dasgupta i Robinson, 2022.; van Daalen et al., 2024.).

Mentalno zdravlje & dobrobit

Iako su poznati mogući negativni učinci suša na mentalno zdravlje, u nekoliko studija ti se učinci kvantificiraju. Poljoprivrednici i njihovi partneri obično imaju znatno veće stope depresije, tjeskobe i samoubojstva u usporedbi s općom populacijom. U Francuskoj je stopa samoubojstava poljoprivrednika gotovo 40 % viša od opće populacije (Euractiv, 2022.).

Predviđeni učinci

Utjecaj na zdravlje zbog nestašice vode za piće

Čini se da trenutačna, vrlo niska raširenost učinaka na zdravlje povezanih s ograničenjima javne opskrbe vodom zbog nestašice vode, čak i tijekom velikih europskih suša, upućuje na to da će učinci na zdravlje u budućnosti i dalje biti ograničeni.

Bolesti koje se prenose vodom

Očekuje se da će suše nastaviti smanjivati količinu vode i teći lokalno i privremeno, čime će se povećati rizik od bolesti koje se prenose vodom u rekreacijskim vodama. Ako se zadrže dobre prakse praćenja vode za piće i vode za kupanje, učinci na ljudsko zdravlje i dobrobit mogu se spriječiti i ograničiti. Međutim, rizici od zaraze mogu se povećati kada korisnici vode prijeđu na alternativne izvore pitke vode, kao što su privatni bunari ili ubrana kišnica zbog nestašice vode i povezanih ograničenja upotrebe vode.

Bolesti koje prenose vektori

Sušni uvjeti u kombinaciji s kreativnim tehnikama žetve vode među stanovništvom izloženim suši mogu povećati vjerojatnost razvoja ličinki komaraca zbog povećanja stajaće vode. Očekuje se da će povećani sušni uvjeti, u kombinaciji s klimatskim promjenama u širenju raspona komaraca, povećati incidenciju bolesti koje se prenose komarcima u određenim regijama (Liu-Helmersson i dr., 2019.). S druge strane, očekivani porast ljetnih suša u južnoeuropskim zemljama koje trenutačno pružaju prikladna staništa za populacije tigrova komaraca (Aedesalbopictus), kao što je sjeverna Italija, stvorit će u budućnosti manje prikladne uvjete za komarce i smanjiti rizik od prijenosa bolesti kao što su chikungunya ili dengue (Tjaden i dr., 2017.).

Učinci šumskih požara i promjena kvalitete zraka na zdravlje

Očekuje se da će se negativni učinci onečišćujućih tvari u zraku na zdravlje u EU-u s vremenom smanjiti, ali očekuje se da će taj proces usporiti prašina povezana sa sušom i smog šumskih požara. Očekuje se da će suše i porast temperature povećati učestalost i intenzitet šumskih požara i produljiti sezonu rizika od šumskih požara, posebno u mediteranskim zemljama, ali i u umjerenim regijama Europe (EGP, 2024.). Očekuje se da će više ljudi u Europi biti izloženo šumskim požarima jer se područja sklona požarima proširuju i proširuju na urbana područja (EGP, 2020.b).

U scenariju klimatskih promjena s visokim emisijama očekuje se znatno povećanje broja smrtnih slučajeva uzrokovanih šumskim požarima za 2071. – 2100. (138%); u prosjeku se predviđa gubitak 57 života godišnje (Forzieri i dr., 2017.).

Učinci na prehranu

Suše u Europi i izvan nje i dalje će smanjivati prinose usjeva. To može dovesti do smanjene dostupnosti i pristupačnosti hrane u Europi, posebno za kućanstva s niskim prihodima, čime se stvaraju prehrambeni rizici i povezani učinci na zdravlje (EGP, 2024.).

Politike

pripravnosti na sušu

Opće politike koje se odnose na pripravnost na sušu, kao što su planiranje upravljanja sušom, upravljanje vodnim resursima i upravljanje potražnjom za vodom, mogu imati pozitivne posljedice na mnoge zdravstvene učinke povezane sa sušom. Integriranim i proaktivnim pristupima upravljanju rizicima od suše poboljšava se društvena pripravnost i doprinosi boljem sprečavanju i ograničavanju učinaka na zdravlje, a ne tradicionalnom, kratkoročnom i reaktivnom pristupu krizama uzrokovanima sušom. Program za integrirano upravljanje sušama Svjetske meteorološke organizacije uključuje tri stupa: (a) praćenje suše i rano upozoravanje, (b) procjena osjetljivosti i učinka te (c) pripravnost, ublažavanje i odgovor na sušu (Salvador i dr., 2023.), pri čemu se svakim od njih smanjuje rizik od učinaka suše i povezanih učinaka na zdravlje. Osim toga, strategijama prilagodbe usmjerenima na vodni ciklus može se ojačati pripravnost zdravstvenog sektora na učinke povezane sa sušom, npr. akcijski planovi za toplinsko zdravlje i poboljšani nadzor i kontrola bolesti osjetljivih na klimatske promjene.

Dostupnost i kvaliteta vode

Protokol o vodi i zdravlju međunarodni je pravno obvezujući sporazum za zemlje u paneuropskoj regiji o zaštiti ljudskog zdravlja i dobrobiti održivim upravljanjem vodama te sprečavanjem i kontrolom bolesti povezanih s vodom. Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama uključuje obveze „poboljšanja koordinacije tematskih planova i drugih mehanizama kao što su dodjela vodnih resursa i dozvole za vodu” i „pomoći u jamčenju stabilne i sigurne opskrbe pitkom vodom poticanjem uključivanja rizika od klimatskih promjena u analize rizika upravljanja vodama”. Direktivom EU-a o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju , kojom se zamjenjujeDirektiva o vodi za piće, uređuje se javna opskrba vodom, čime se uklanjaju rizici povezani s ograničenjima vode i njihovim učincima na kvalitetu vode, što zahtijeva dodatno praćenje tijekom suša. Okvirna direktiva EU-a o vodama usmjerena je na osiguravanje da koncentracije onečišćujućih tvari u površinskim i podzemnim vodama ostanu ispod razina koje su nesigurne za zdravlje ljudi i okoliš. Uredbom o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode nastoji se potaknuti i olakšati sigurna ponovna uporaba pročišćenih komunalnih otpadnih voda za poljoprivredno navodnjavanje kao odgovor na nestašicu vode i pogoršanje kvalitete vode djelomično zbog klimatskih promjena. Direktivom EU-ao vodi za kupanje prate se onečišćujuće tvari kao što su E. coli i Enterococci, kao i cijanobakterije i cvjetanje algi u rekreacijskim vodama. Samo je osam država članica dosad izradilo planove upravljanja sušom za neka ili sva svoja vodna područja (tj. Cipar, Španjolsku, Italiju, Grčku, Češku, Nizozemsku i Slovačku).

Ostale prijetnje zdravlju povezane sa sušom

Kako bi se ljude spriječilo i zaštitilo od bolesti koje prenose vektori, trebalo bi uvesti kampanje za podizanje svijesti, tehničke smjernice za prikupljanje kišnice i sustave operativnog nadzora. Sveukupno gledajući, sveobuhvatan i višedimenzionalan pristup ključan je za rješavanje različitih učinaka suše na zdravlje. Za rješavanje problema kvalitete zraka uzrokovanih šumskim požarima povezanima sa sušom ključno je planiranje uporabe zemljišta, reguliranje aktivnosti na nerazvijenom zemljištu i sustavi ranog upozoravanja, kao što su EFFIS na razini EU-a i tekstualne poruke na nacionalnoj i lokalnoj razini (ECHO, 2023.).

Kako bi se smanjili učinci putem prehrane, prilagodba u poljoprivrednom sektoru, kao što su metode poljoprivredne proizvodnje s učinkovitom potrošnjom vode, može pridonijeti većoj otpornosti na klimatske ekstreme, uključujući suše. Poticaji za odabir zdrave i održive hrane također će smanjiti utjecaj vrućine. Za mentalno zdravlje i dobrobit korisni su programi podizanja svijesti i osposobljavanja te inicijative usmjerene na zajednicu za poljoprivrednike, uključujući prevenciju samoubojstava (Yusa et al., 2015.).